Međutim, dužnosnici 192 države članice WHO-a istaknuli su činjenicu da još punom parom rade na suzbijanju zaraznih bolesti, napose u siromašnim zemljama.
Države članice su usto jednoglasno odobrile pokušaj ponovnog pokretanja borbe protiv AIDS-a, kao i strategiju WHO-a na području humane reprodukcije.
"Skupština WHO-a odlučno je prešla u viši stupanj brzine kako bi poboljšala javno zdravlje svih", kazao je glavni direktor WHO-a Lee Jonk Wook u izvješću.
"Sudionici skupštine dogovorili su se o suzbijanju bolesti koje može uzrokovati okoliš, ili se mogu prenositi s jedne osobe na drugu, ali i bolesti koje su povezane s hranom koju jedemo, brojem vježba koje radimo i sa sigurnošću na cestama", dodao je.
Kronične bolesti kao što su dijabetes, srčane i bubrežne bolesti i rak čine 47 posto bolesti u svijetu, prema UN-ovoj agenciji za zdravstvo.
Posljedice tih neprenosivih bolesti bit će veće od posljedica koje će zajedno imati zarazne bolesti poput malarije, tuberkuloze i AIDS-a u sljedećih šesnaest godina, predvidio je nedavno WHO u godišnjem izvješću.
Strategija WHO-a protiv gojaznosti poziva vlade i industriju da promiču hranu s manjim udjelom masti, soli i šećera, kao i pola sata lagane tjelovježbe na dan.
Oko 60 posto smrti uzrokuju glavne neprenosive bolesti, među kojima je rak, a WHO očekuje da će taj udio u 2020. porasti na 73 posto.
Zdravstveni su čelnici prvi put odobrili strategiju na području reprodukcije koja skreće pozornost na prenatalnu njegu i njegu rodilja, na bolje obiteljsko planiranje, bolji nadzor nad ginekološkim bolestima i suzbijanje pobačaja u lošim uvjetima.
Skupština je prihvatila mjere koje bi siromašnim zemljama trebale olakšati pristup lijekovima protiv AIDS-a. Od šest milijuna žrtava te bolesti u svijetu kojima je potrebno hitno liječenje, samo 400.000 dobiva potrebnu medicinsku njegu. WHO želi do 2005. povisiti broj osoba koje dobivaju lijek u siromašnim zemljama na tri milijuna.