O knjizi su govorili publicist Darko Sagrak, povjesničar Zdravko Dizdar, a pročitan je i prikaz knjige predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimira Šeparovića.
"Nije bleiburška tragedija izvor svemu kasnijem zlu što ga je Hrvatska doživjela u drugoj Jugoslaviji, no ona je dala zamah, stvorivši i umnažajući mnoge raznovrsne oblike toga zla. Hrvatska bi na kraju 20. stoljeća izgledala sasvim drukčije da se nije dogodio Bleiburg i stravične ljudske žrtve koje su se nastavile množiti i uvećavati razvijanjem i jačanjem jugoslavenske države", navodi u knjizi Branimir Kovačević.
Publicist Sagrak pak ističe da je "Bleiburg hrvatski holokaust", dodajući kako je to bio "pokolj i stradanje stotina tisuća Hrvata - i pripadnika vojničkih postrojba i civila, djece, žena i staraca, te političkih protivnika komunističkoga režima u miru - najčešće bez suđenja, ispitivanja i ikakve provjere o možebitnoj krivici".
"Kovačević je napisao zanimljivu, informativnu i dokumentarnu knjigu o jednoj iznimno važnoj i za nas Hrvate potresnoj povijesnoj temi", naglasio je povjesničar Dizdar.
Darko Sagrak, inače preživjeli svjedok te hrvatske tragedije, upitao je "ima li uopće riječi koja zvuči tako krvavo, tako strašno, kao Bleiburg", te dodao kako nas sjećanja na bleiburške žrtve stalno opominju.
Knjiga "Suza za Bleiburg" (289 str.) sastavljena je iz dva dijela.
U prvom dijelu autor piše o povlačenju hrvatske vojske i civila na zapad, brojkama stradalih, o prezrenima i obespravljenima nakon što su partizani preuzeli vlast te o otporu, a donosi i svjedočanstva i činjenice o pokolju na Bleiburgu.
Na kraju tog poglavlja Kovačević piše o mogućem zadovoljenju pravde i možebitnoj kaznenoj gonidbi odgovornih, naplati odštete i dostojnom obilježavanju sjećanja na te nedužne hrvatske žrtve.
U drugom dijelu knjige autor je objavio svjedočanstva preživjelih žrtava jugokominističkih progona kao što su Hrvoje Hauptfeld, Josip Krkljuš, Ivica Kauzlarić, Anton Blažetić, Stjepan Leško, Mato Marčinko, Alka Blažević, Franjo Dujmović, Slavko Cvitković, Tihomil August, Stjepan Vuksan Lasinjski, Ante Prlić, Ante Živković, Franjo Račić, Božidar Kokalj, Jelica Rustić, Mara Čović, Krešimir Filipović, Ruža Plešnik Sever, Mira Petrak, Stjepan Mrnjec, Marijan Lopec, Zvonimir Bukovina, Ivan pl. Jelačić i Kaja Pereković.
Tekstovi svjedoka uvršteni u knjigu objavljivani su listu Narod i časopisu Svjetlost u razdoblju od 1995. do 2003.
Na kraju knjige priloženi su sažetci na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, a predgovor knjizi napisao je Zdravko Dizdar.
Autor je knjigu objavio u vlastitoj nakladi.
Branimir Kovačević (1933.) je umirovljeni novinar. Radio je u Večernjem listu i Vjesniku, a danas surađuje u listu Narod. "Suza za Bleiburg" je njegova prva knjiga.