WASHINGTON,17. svibnja(Hina) - Sjedinjene Države u ponedjeljak obilježavaju 50. obljetnicu rasne desegregacije američkih škola, povijesnog događaja koji je označio početak stvarne rasne integracije bijelaca i crnaca u Americi.
WASHINGTON,17. svibnja(Hina) - Sjedinjene Države u ponedjeljak
obilježavaju 50. obljetnicu rasne desegregacije američkih škola,
povijesnog događaja koji je označio početak stvarne rasne integracije
bijelaca i crnaca u Americi.#L#
Američki Vrhovni sud je 17. svibnja 1954. u slučaju Brown protiv
Obrazovnog odbora presudio da je odvajanje učenika prema rasi
neustavno i tako okončao do tada prisutnu segregaciju u američkim
javnim školama.
Ta povijesna odluka pokrenula je potom postupno ukidanje rasne
segregacije i u drugim područjima američkog društva.
Povijesni slučaj koji je označio prekretnicu u američkim rasnim
odnosima pokrenuo je Oliver Brown iz Topeke u Kansasu u ime svoje
kćerke Linde Brown, tada 8-godišnje crnkinje, prosvjedujući što ona
mora ići u crnačku školu mada joj je škola za bijelce bila bliža. Još
četiri druge tužbe protiv segregacije našle su se tada pred Vrhovnim
sudom.
Vrhovni sud je proglasio odvojene škole za bijelce i crnce neustavnim
i naredio da se integriraju.
Ukidanje dotadašnje rasne politike "odvojeni ali jednaki" donio je
izvanredne koristi američkoj crnačkoj populaciji. U 1952. samo 2 posto
crnaca završavalo je koledže, a 2002. 17 posto. Postotak crnaca sa
srednjom školom porastao je u istom razdoblju s 15 posto na 79 posto.
Američki predsjednik Georeg W. Bush obilježit će obljetnicu
desegregacije američkog školstva na otvaranju povijesnog centra u
bivšoj crnačkoj školi u Topeki govorom u kojem namjerava promicati
svoj zakon "nijedno dijete ne smije zaostati", kojim želi postići da
svako dijete u Americi do 2014. dobro ovlada čitanjem i matematikom.
Demokratski kandidat za američkog predsjednika senator John Kerry je
također posjetio Topeku i napao Busha da svojim odbijanjem da podrži
posebnu potporu manjinama u školama ugrožava učinke desegregacije, te
da nedovoljno ulaže u školstvo.
Unatoč ključnim pozitivnim pomacima podaci pokazuju da je do stvarne
integracije bijelaca i crnaca u američkom školstvu još daleko.
Na američkom jugu oko trećine crnaca pohađa škole koje su 90 posto
crnačke. Na liberalnijem sjeveroistoku stanje je još gore jer više od
polovice crnačke djece uči u takvim školama. Bijelci često izbjegavaju
slati svoju djecu u javne škole sa značajnim brojem djece manjina,
crnaca i Hispanoamerikanaca, i radije biraju privatne škole.
Rezultati desegregacije američkog školstva danas se još vide uvijek
kao nedostatni. Crnci u školama daleko zaostaju za bijelcima na
standardiziranim testovima. Testovi su pokazali da je 2003. samo 13
posto crnačke djece u osnovnim školama čitalo tečno, za razliku od 41
posto bijele djece.
Osim i dalje nazočnih rasnih predrasuda kao razlog i dalje de facto
široko rasprostranjenih segregiranih škola i slabog uspjeha u
školovanju navodi se uglavnom siromaštvo američkih crnih stanovnika.
(Hina) xsl ydv
(Hina) xsl ydv