ZAGREB, 16. svibnja 2004.(Hina) -
ZAGREB, 16. svibnja 2004.(Hina) - #L#
ZAGREB
Donosimo pregled važnijih vijesti objavljenih do 15,30 sati
RAMALAH
Rušenje palestinskih kuća u Rafahu, na jugu pojasa Gaze,
predstavlja "okrutnu agresiju na naš narod", izjavio je u nedjelju
palestinski čelnik Jaser Arafat. "Izrael nastavlja okrutnu agresiju
na naš narod, našu zemlju, naše gradove i naša sveta mjesta, kršćanska
i muslimanska", izjavio je Arafat novinarima u Ramalahu. "To je novi
zločin", rekao je palestinski lider govoreći o odbacivanju žalbi na
rušenje kuća u Rafahu izraelskog Vrhovnog suda u nedjelju ujutro.
JERUZALEM
Izraelski vrhovni sud odbacio je u nedjelju ujutro žalbe na rušenja
palestinskih kuća u Rafahu, na jugu pojasa Gaze, priopćeno je iz
sudskih izvora. Suci najvišeg izraelskog suda su ocijenili da su "kuće
dosad rušene iz praktičnih razloga, a ne zbog zastrašivanja ili
kažnjavanja, i stoga nema razloga da se takve aktivnosti zabrane",
dodaju isti izvori. Sud je u subotu izdao privremenu naredbu zabrane
rušenja kuća "osim u slučaju borbe" dok se suci ne izjasne o zakonskoj
osnovi 13 žalbi koje su podnijele palestinske obitelji. Današnjom
odlukom vrhovnog suda Palestinci su iskoristili krajnju mogućnost
žalbe. Više od 1000 Palestinaca našlo se na ulicima Rafaha, nakon
rušenja više od 80 kuća zadnjih dana, objavila je u subotu agencija
UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama.
ODESA
Najmanje 15 osoba smrtno je stradalo i još je pedesetak ozlijeđeno u
nedjelju ujutro kad je teretni vlak udario u autobus na željezničkom
prijelazu u području Odese, na jugu Ukrajine, objavila je područna
uprava. Do nesreće je došlo u 7.30 sati po mjesnom vremenu kod
Kerničkija, blizu granice Rumunjske i Moldavije, objavila je novinska
služba područne uprave. Autobus koji povezuje mjesta Vasiljevka i
Izmail svom je silinom udario vlak kad je vozilo krenulo preko
željezničkog prijelaza bez rampe, usprkos svijetlećim signalima. Vlak
je gurao autobus oko 500 metara prije nego se uspio zaustaviti,
priopćilo je ministarstvo za izvanredna stanja, a prenijela agencija
Interfax.
ANKARA
Dvije su osobe poginule, a četiri se smatraju nestalima u
poplavama koje su u pokrajini Hatay na jugu Turske uzrokovali jaki
pljuskovi u zadnja dva dana, priopćila je u nedjelju agencija
Anatolija. Dvije je žrtve odnijela bujica, kazao je upravitelj
pokrajine Hatay Abdulkadir Sari, kako navodi agencija. Poplava je
uništila više kuća i stotine hektara usjeva, dodaje Anatolija.
MOSKVA
Devet je osoba poginulo u šumskim požarima koji od petka haraju
u ruskoj pokrajini Kurgan, u istočnom Uralu, prema najnovijim podacima
koje je u nedjelju iznio tamošnji gubernator. Četiri su osobe
smještene u bolnicu, među kojima i devetgodišnje dijete, dodaje
upravitelj te pokrajine Oleg Bogomolov, kako navodi agencija
Interfaks.
Dvanaest žarišta utvrđeno je u tome dijelu zapadnog Sibira, gdje je od
petka izgorjelo više od 5.000 hektara šume, tvrdi isti izvor. Gotovo
400 kuća pretvoreno je u prah i pepeo, a više od 1.000 ljudi ostalo je
bez krova nad glavom. U nedjelju se više od 1.500 vatrogasaca i dalje
borilo s vatrom. Vlasti smatraju da su požari podmetnuti.
ZAGREB/LOURDES
Drugoga dana međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdesu,
izaslanstvo hrvatske vlade susrelo se s francuskom ministricom obrane
Michele Alliot-Marie
priopćilo je u nedjelju Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti koje dodaje da izaslanstvo predvodi
potpredsjednica vlade i ministrica obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Hrvatsko izaslanstvo
nazočilo je svetoj misi za sve sudionike hodočašća u Bazilici sv. Pia
X.. Na 46. po redu hodočašću u tome francuskom svetištu, sudjeluju i
ministar obrane Berislav Rončević, ministar unutarnjih poslova Marijan
Mlinarići. Kosor se u Lourdesu sastala i s predstavnicima
braniteljskih udruga, koji u hodočašću sudjeluju u organizaciji
Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks sudjelovat će na
konferenciji predsjednika europskih parlamentarnih skupština, koja će
se održati od 17. do 19. svibnja 2004. u Strasbourgu. Tema
konferencije je "Europa građana: parlamenti i sudjelovanje građana", a
na njoj će sudjelovati više od 50 predsjednika parlamenata zemalja
članica vijeća Europe, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (VE),
Europskog parlamenta i Skupštine Zapadnoeuropske unije. Prva
konferencija predsjednika europskih parlamenata održana je 1975.
godine, a od tada se održava svake dvije godine, i to naizmjenično u
Strasbourgu i glavnom gradu države članice VE. Budući da je prošla
konferencija održana u Zagrebu u svibnju 2002. godine, predsjednik
Hrvatskoga sabora će biti supredsjedatelj konferencije u Strasbourgu,
a sudjelovat će na skupu izlaganjem na podtemu: "Koliko je demokratska
naša demokracija". Hrvatska je postala članicom Vijeća Europe u
studenome 1996. godine. No, Odbor za monitoring Vijeća Europe je nakon
toga još neko vrijeme pratio poštivanje prava čovjeka u Hrvatskoj.
SARAJEVO
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Trezić najavio je u nedjelju
da bi njegova vlada mogla nametnuti oštrija pravila nadzora nad
građanima Hrvatske koji ulaze u BiH kao odgovor na nedavnu odluku
hrvatskih vlasti o obaveznom posjedovanju po 100 eura za svaki dan
planiranog turističkog boravka. Pod naslovom "Protumjere na granici s
Hrvatskom" sarajevski "Dnevni avaz" u nedjelju na prvoj stranici
najavljuje članak u kojemu Terzić kaže da i Vijeće ministara BiH sada
može donijeti odluku po kojoj će hrvatski građani pri ulasku u BiH
ubuduće morati posjedovati po 500 eura za svaki dan boravka.
Istaknuvši da vlasti u Sarajevu zapravo nemaju još nikakve službene
obavijesti hrvatske strane o sadržini i odredbama nove uredbe, Terzić
je rekao bi se tek nakon dobivanja službenih informacija moglo
razmišljati o budućim koracima. "Ono što vam mogu u ovom trenutku
kazati jest da i mi možemo uvesti protumjere odnosno uredbu po kojoj
će građani Hrvatske prilikom ulaska u BiH morati predočiti po 500
eura", izjavio je Terzić. On je ujedno najavio kako će na prvom
narednom susretu sa hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom zatražiti
konkretno pojašnjenje sadržaje te uredbe.
BEOGRAD
Sestru ubijenog srbijanskog premijera Zorana Đinđića, Gordanu Đinđić
Filipović napali su u subotu navečer nepoznati muškarci koji su
provalili u obiteljsku vikendicu u okolini Valjeva, te je tijekom noći
prebačena u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu, javili su u
nedjelju beogradski elektronski mediji. Napadači su zaprijetili njoj i
njezinoj obitelji, upozorivši da se ovoga puta radi samo o opomeni,
ali da će u slučaju da Milorad Ulemek Legija, prvooptuženi za ubojstvo
premijera, bude osuđen, pobiti cijelu obitelj. Gordana Đinđić
Filipović, koju je suprug pronašao bez svijesti, na toksikološkim je
ispitivanjima u bolnici, s obzirom da je rekla da su joj napadači
ubrizgali nekakvu injekciju. Prije nekoliko dana odvjetnik majke
ubijenog premijera Mile Đinđić, prijavio je policiji prijetnje koje su
nepoznate osobe uputile premijerovoj majci i sestri, nakon čega su im
premijer Vojislav Koštunica i ministar policije Dragan Jočić obećali
"svu zaštitu".
BEOGRAD
Dejan Milenković Bagzi, član "zemunskog klana" optužen za sudjelovanje
u ubojstvu premijera Zorana Đinđića nije se predao policiji, kako su
to u subotu neslužbeno javili beogradski elektronski mediji, izjavila
je u nedjelju glasnogovornica MUP-a Srbije Ljiljana Trišović Felbab.
"Bagzi se nije predao MUP-u, niti imamo bilo kakve informacije u vezi
s tim", rekla je glasnogovornica MUP-a. Biljana Kajganić, odvjetnica
optuženog Milenkovića, izjavila je agenciji Beta da ni u beogradskoj
policiji niti u MUP-u Srbije nije mogla dobiti informaciju je li se
njezin branjenik predao ili ne.
MOSTAR
Za izbore u 142 općine u Bosni i Hercegovini, koji će se
održati 2. listopada, prijavila se čak 71. stranka te 179 nezavisnih
kandidata, objavilo je Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine u
nedjelju na svojoj Internet stranici nakon što je u ponoć istekao rok
za prijavu. U 113 općina svoju kandidaturu prijavila je najsnažnija
stranka u BiH Stranka demokratske akcije dok će SDP BiH svoje biračke
liste imati u 111 općina. Hrvatska demokratska zajednica BiH
kandidirala se u 68 općina, 54 u Federaciji i 13 u Republici Srpskoj
te u Distriktu Brčkom. Birači se za glasovanje moraju najkasnije
prijaviti do 17. lipnja, precizira Izborno povjerenstvo BiH dok
stranke potpune kandidacijske liste moraju dostaviti općinskim
izbornim tijelima do 29 lipnja. Na ovim izborima jedino se u Mostaru
neće izravno birati načelnik općine zbog odredbi Statuta kojega je
početkom godine nametnuo Visoki predstavnik Paddy Ashdown. Za Gradsko
vijeće Mostara prijavilo se 26 stranaka pa bi zajedno s neovisnim
kandidatima Mostarci 2. listopada mogli birati između čak 32 razne
liste. Na izborima ove godine pojavila se i stranka koja veliča
haaškog optuženika - Srpski radikalni naziv dr. Vojislav Šešelj.
(Hina) xrt yrt
(Hina) xrt yrt