ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Ministarstvo zdravstva i Koprivničko-križevačka županija dogovorili su se o nastavku provedbe pilot-projekta reforme zdravstva u toj županiji koji se financira iz zajma Svjetske banke, pa bi se nakon
višemjesečne neizvjesnosti uskoro trebala nastaviti dogradnja koprivničke bolnice, kako bi cijeli projekt, vrijedan 15 milijuna dolara, bio završen do 15. lipnja iduće godine.
ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Ministarstvo zdravstva i
Koprivničko-križevačka županija dogovorili su se o nastavku provedbe
pilot-projekta reforme zdravstva u toj županiji koji se financira iz
zajma Svjetske banke, pa bi se nakon višemjesečne neizvjesnosti uskoro
trebala nastaviti dogradnja koprivničke bolnice, kako bi cijeli
projekt, vrijedan 15 milijuna dolara, bio završen do 15. lipnja iduće
godine.#L#
Pilot-projekt u Koprivničko-križevačkoj županiji provodi se od 2001.
godine i jedan je od četiri projekta reforme koji Svjetska banka
financira s 29 milijuna dolara, a hrvatska država s 10 milijuna
dolara.
Njime se uvode stručne i organizacijske promjene u organizaciji
zdravstvene službe koje bi potom trebale biti primjenjene i u ostalim
županijama. Model se temelji na uvođenju jedinstvenog doma zdravlja i
centralnog hitnog prijema u bolnicu, što bi trebalo rezultirati bržim
i jeftinijim zdravstvenim uslugama.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, koji je po
preuzimanju dužnosti zaustavio projekt kritizirajući svoje prethodnike
zbog rastrošnosti, izjavio je Hini da će uskoro biti odabran izvođač
radova i nastavljena dogradnja potrebnih bolničkih odjela, iako u
državnom proračunu nije osiguran novac za pokriće troškova PDV-a.
Hebrang kaže da je Koprivničko-križevačkoj županiji predloženo
pokrivanje tih troškova iz tzv. decentraliziranih sredstava koje
županije godišnje dobivaju iz proračuna za ulaganje u bolničku opremu,
što će im biti nadoknađeno iduće godine.
Župan koprivničko-križevački Josip Friščić rekao je da se županija
složila s takvim modelom financiranja jer joj je u interesu da se
projekt što prije završi, no upozorava da bi sve moglo propasti ako
izvođač radova ne bude izabran u roku dva tjedna, kada istječe javni
natječaj.
Gradnja novih odjela za hitnu medicinu, psihijatriju, dnevnu
kirurgiju i fizikalnu rehabilitaciju te edukacijskog centra i kuhinje
stajat će oko osam milijuna kuna, za novu opremu predviđeno je 2,6
milijuna kuna, a za rekonstrukciju stare bolničke zgrade koja bi
trebala postati jedinstveni dom zdravlja 2,5 milijuna kuna.
"Projekt mora ići dalje jer je sporazum potpisan, a novac u proračunu
za tu namjenu trebao je osigurati moj prethodnik", kaže Hebrang
dodajući kako je cijeli projekt trebao biti gotov 31. prosinca 2003.
godine, ali je u dogovoru sa Svjetskom bankom produžen do 15. lipnja
2005.
Hebrang ističe da mu bivša administracija nije ostavila izvještaj o
obavljenom poslu pa je snimka stanja na terenu jedna od glavnih zadaća
novoizabranog direktora pilot-projetka Spasoja Vulića.
Ministar zdravstva napominje kako je na projekt dosad utrošeno 40
posto novca, i to uglavnom na savjetodavne usluge, skupu edukaciju
osoblja i kupnju medicinske opreme.
Iako je taj projekt započeo krajem 90-tih, u svojem prethodnom
mandatu ministra zdravstva, Hebrang danas smatra da je model
reorganizacije bolnice na principu centralnog hitnog prijema zastario
te da se više nigdje u svijetu ne primjenjuje, pa ga neće primijeniti
u ostalih županijama.
No, koordinatorica projekta za hitnu medicinu Silvija Hunjadi tvrdi
da je centralni hitni prijem najmoderniji model koji podupire Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO). Pacijent odmah po dolasku u bolnicu
dobije potrebnu pomoć i na jednom mjestu prolazi sve potrebne
dijagnostičke pretrage, umjesto da luta po bolničkim odjelima, a
zadovoljni su i liječnici specijalisti jer se rutinski pregled obavlja
u hitnoj službi pa se liječenje ubrzava.
Model jedinstvenog hitnog prijema, ističe Hunjadi, već se 30 godina
primjenjuje u SAD-u, a 25 godina u Australiji i mnogim europskim
zemljama - Velikoj Britaniji, Irskoj, Belgiji, Poljskoj, Madžarskoj te
skandinavskim zemljama.
Odnedavno se primjenjuje i u koprivničkoj bolnici gdje u hitnom
prijemu zasad u dvije smjene radi po petero liječnika i medicinskih
sestara, koji su prošli potrebnu obuku u Australiji.
Ministar Hebrang drži da je odlazak na edukaciju u Australiju bio
nepotreban i prevelik trošak, no Hunjadi naglašava da su naši
liječnici, budući da Hrvatska nije članica EU, jedino tamo mogli
dobiti privremene licence za rad na pacijentima i proći obuku.
(Hina) xmt ymd
(Hina) xmt ymd