SAVJET HNB USVOJIO GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU SREDIŠNJE BANKE

ZAGREB, 12. svibnja 2004. (Hina) - #L# Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio godišnje izvješće o radu i financijskom poslovanju središnje banke za prošlu godinu i donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. Prošlogodišnja stopa rasta maloprodajnih cijena od 1,5 posto, uz temeljnu inflaciju od samo 0,7 posto, praćena zadovoljavajućom stabilnošću tečaja i rastom međunarodnih pričuva koje su tijekom prošle godine povećane s 5,88 na 8,19 milijardi dolara (u čemu je i učinak tečajnih promjena), govori da je hrvatska središnja banka i prošle godine bila uspješna u ostvarivanju svoje temeljne zadaće, navodi se u priopćenju. Navedeni podaci praćeni su i stabilnošću bankovnog sustava, koji je imao stopu adekvatnosti kapitala od 15,7 posto i polučio visoku profitabilnost, s prosječnom stopom prinosa na prosječni kapital od 15,6 posto. Uz očuvanje makroekonomske stabilnosti, djelovanje Hrvatske narodne banke u prošloj godini bilo je usredotočeno na usporavanje stope bankovnih plasmana, a kroz to i na usporavanje rasta inozemnog duga. Poduzetim mjerama stopa rasta kredita banaka smanjena je sa 33,6 posto u 2002. na 11,3 posto u 2003. godini. Istodobno, rast ukupnih sredstava stavljenih na raspolaganje domaćim korisnicima smanjen je sa 25,7 posto u 2002. na 18 posto u 2003. godini. U toj razlici vidljiv je učinak lizinga i izravnog inozemnog zaduživanja nebankovnog sektora, što je izvan dosega središnje banke, a time i izvan njenih mogućnosti utjecaja na kretanje vanjskog duga. Financijski rezultati središnje banke u prošloj su godini opet obilježeni učincima velikih promjena u kretanjima najvažnijih svjetskih valuta: vrijednost dolara bila je na kraju 2003. godine 6,11 kuna, a godinu dana prije 7,14 kuna; vrijednost eura porasla je sa 7,44 na 7,64 kune (sukladno valutnoj strukturi hrvatskog uvoza i vanjskog duga, dvije trećine pričuva su u eurima a jedna trećina u dolarima). Kao rezultat toga ostvareno je oko 9,80 milijardi kuna negativnih i oko 9,18 milijardi kuna pozitivnih knjigovodstvenih tečajnih razlika, a kao krajnji rezultat manjak od 342 milijuna kuna. To je gotovo upola manje nego u prethodnoj godini, pri čemu treba reći da bi bez tečajnih razlika središnja banka u prošloj godini ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 278 milijuna kuna. Prvo ovogodišnje tromjesečje u realnom sektoru obilježeno je rastom industrijske proizvodnje (godišnja stopa 3,5 posto), te i nadalje vrlo dinamičnom aktivnošću građevinarstva (rast u veljači 14,4 posto). Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je u ožujku 1,4 posto, a isto tolika bila je i temeljna inflacija. Podaci za travanj još nisu poznati, no za očekivati je da će se u njima odražavati i dio poskupljenja naftnih proizvoda. Prema procjeni stručnih službi središnje banke, izravni i posredni učinci tog čimbenika mogli bi svibanjsku godišnju stopu inflacije podići na oko 2,5 posto, no u sljedećim mjesecima očekuje se smirivanje cijena, a time i smanjivanje stope inflacije. Nakon dužeg vremena, u prvom tromjesečju plasmani banaka poduzećima rasli su brže od plasmana stanovništvu. Aktivne kamatne stope banaka u ožujku su uglavnom smanjene, a kamatne stope na kunske izvore sredstava povećane su, tako da je u tom mjesecu smanjena i razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka. Četiri devizne intervencije HNB-a poboljšale su likvidnost bankovnog sustava u travnju, pa su znatno smanjene kamatne stope na novčanom tržištu: vagana mjesečna kamatna stopa na prekonoćne kredite iznosila je prošlog mjeseca 3,24 posto. Savjet HNB-a suglasio se da prigodna optjecajna novčanica od 10 kuna, koja nosi datum 30. svibnja 2004. godine i posvećena je 10-godišnjici postojanja sadašnje nacionalne valute, bude puštena u optjecaj 24. svibnja 2004. godine. (Hina) xpp yds