ZAGREB, 11. svibnja 2004. (Hina) - Predsjednik Uprave Plive Željko Čović potpisao je danas s predstavnicima Zagrebačke banke (ZABA), Privredne banke Zagreb (PBZ) i Raiffeisenbank Austria (RBA) Ugovor o upisu, te s direktorom
Zagrebačke burze Marinkom Papugom Ugovor o uvrštenju Plivnih obveznica u Službeno tržište te burze.
vne usluge-Burze/dionice-Procesna industrija
ZAGREB, 11. svibnja 2004. (Hina) - Predsjednik Uprave Plive Željko
Čović potpisao je danas s predstavnicima Zagrebačke banke (ZABA),
Privredne banke Zagreb (PBZ) i Raiffeisenbank Austria (RBA) Ugovor o
upisu, te s direktorom Zagrebačke burze Marinkom Papugom Ugovor o
uvrštenju Plivnih obveznica u Službeno tržište te burze.#L#
Vrijednost ovog izdanja korporativnih obveznica, koje na naplatu
dospijevaju 2011. godine, iznosi 75 milijuna eura, a kupon obveznica
nosi kamatnu stopu od 5,75 posto i plaća se polugodišnje. ZABA, PBZ i
RBA bili su zajednički agenti i pokrovitelji ovog izdanja, a agent
uvrštenja na Zagrebačku burzu je brokerska kuća Interkapital
vrijednosni papiri.
Sredstva prikupljena prodajom ovih obveznica, prema Čovićem riječima,
bit će upotrebljena za opće poslovne svrhe, odnosno dijelom za
refinanciranje postojećih dugovanja. Dodao je kako se zaduženost Plive
ovim izdanjem stoga neće značajnije povećati, ali će ono rezultirati
produženom ročnošću duga.
Ovo izdanje korporativnih obveznica najvrijednije je i najdugoročnije
do sada na hrvatskom tržištu korporativnog duga. Time Pliva osim
diverzifikacije svojih izvora financiranja, kazao je predsjednik
Uprave PBZ-a Božo Prka, znatno pomaže i razvoju hrvatskog tržišta.
Ujedno, time se dokazuje da domaće tržište može biti alternativa
inozaduživanju, čime se pruža mogućnost da se zaduživanje na stranim
tržištima ograniči i time smanji izloženost Hrvatske rizicima koje
nameće sadašnji vanjski dug, zaključio je Prka.
Današnjim izdanjem hrvatsko je tržište korporativnih obveznica, prema
Papuginim riječima, povećano na 2 milijarde kuna, a o kvaliteti
izdanja, koje su najvećim dijelom upisale domaće banke i ostale
financijske institucije, govori i postignuta cijena od 99,744 posto,
usprkos velikoj konkurenciji državnih obveznica.
(Hina) xrub yds
(Hina) xrub yds