ZAGREB, 10. svibnja 2004. (Hina) - Ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor najavila je danas da će Vladina Koordinacija za društvene djelatnosti razmotriti moguće izmjene Zakona o zaštiti od
nasilja u obitelji jer unatoč dobrom zakonskom okviru i dalje je upitna njegova primjena u praksi, dijelom i zato što nisu doneseni potrebni podzakonski akti.
ZAGREB, 10. svibnja 2004. (Hina) - Ministrica obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor najavila je danas da će
Vladina Koordinacija za društvene djelatnosti razmotriti moguće
izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer unatoč dobrom
zakonskom okviru i dalje je upitna njegova primjena u praksi, dijelom
i zato što nisu doneseni potrebni podzakonski akti.#L#
Kosor je na okruglom stolu posvećenom Zakonu o zaštiti od nasilja u
obitelji pozvala predstavnike državnih institucija i nevladinih udruga
da iznesu svoje prijedloge izmjena u tom, ali i drugim zakonima koji
reguliraju problem nasilja u obitelji.
Pritom je naglasila da je lani bilo 3.471 prekršajnih i 397 kaznenih
prijava zbog nasilja u obitelji.
Po prošlogodišnjem istraživanju Državnog zavoda za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži i Autonomne ženske kuće Zagreb, psihičkom ili
verbalnom nasilju, kao najčešćem obliku nasilja u obitelji, bilo je
izloženo 68 posto žena, dok je njih 54 posto dobilo šamar od supruga
ili bivšeg partnera. 34 posto rastavljenih žena bilo je u braku teško
fizički zlostavljano, a 22 posto ekstremno teško. Istraživanje je
također pokazalo da je 34 posto žena bilo žrtvama seksualnog nasilja
svojih partnera.
Istodobno se pokazalo kako 29 posto žena smatra da je prijava
nasilnika policiji bila beskorisna, pa je najkorisnija mjera tužba
sudu, navela je Kosor.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik
predlaže da se nasilnika u obitelji kažnjava kazneno, a ne samo
prekršajno, jer prekršajne kazne nisu dovoljne za pojedine oblike
nasilja.
Upozorila je da treba pronaći rješenje za pitanje pravne pomoći
strankama, jer one ne poznaju pravni lijek, a trebaju brzu pravnu
pomoć.
Božica Cvjetko iz Državnog odvjetništva istaknula je da su svi
postupci vezani uz nasilje u obitelji tajni pa će za svako nedopušteno
iznošenje činjenica u javnost Državno odvjetništvo pokretati kazneni
postupak.
Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog
fakulteta ocijenila je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji kao
središnji zakon u tom području jer, za razliku od Obiteljskog zakona
koji se bavi zaštitom djece od nasilja, obuhvaća cijelu obitelj.
Posebno je istaknula važnost mjere udaljavanja nasilnika iz obitelji
i njegovo podvrgavanje psihosocijalnom tretmanu.
(Hina) xmt ymd
(Hina) xmt ymd