SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 8. svibnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 4,30 sati#L# WASHINGTON Američki državni tajnik Donald Rumsfeld je izjavio u petak da postoje video-kazete o zlostavljanjima kojima su američki vojnici podvrgavali iračke zatvorenike, kao i puno drugih fotografija uz one već objavljene u medijima. "Postoji još puno fotografija i video-zapisa", priznao je Rumsfeld tijekom saslušanja u Kongresu. "Ako budu objavljene te fotografije, to će svakako pogoršati stanje". Dodao je da Kongres, američki narod i svijet to moraju znati, opisavši prikazana zlostavljanja kao sadističko, okrutno i neljudsko. Svi članovi američkog ministarstva obrane su se nakon gledanja tih fotografija osjećali "uvrijeđenim i bijesnim". Donald Rumsfeld je odgovarajući na pitanje jednog člana povjerenstva Oružanih snaga Senata izjavio da je "sklon" uništenju zatvora Abou Ghraid. Nekoliko parlamentaraca, među kojima republikanski senator Pat Roberts, predsjednik Obavještajnog povjerenstva Senata, tražili su posljednjih dana uništenje tog zatvora blizu Bagdada u kojem se nalazi nekoliko tisuća zatvorenika. WASHINGTON/NEW YORK Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan rekao ja u petak kako najnovije prijetnje Osame bin Ladena shvaća ozbiljno, ali da će nastaviti kao i do sada život i rad. Audio vrpca za koju se vjeruje da potječe od vođe al Qaede bin Ladena ponudila je u petak nagradu u zlatu za ubojstvo Annana, UN-ovog izaslanika u Iraku Lakhdara Brahimija te američkog upravitelja Iraka Paula Bremera. "Morat ćemo poduzeti mjere opreza i nastaviti s našim životom i radom", rekao je Annan govoreći o sebi i Brahimiju. UN-ov glasnogovornik rekao je kako se prijetnja shvaća ozbiljno i da UN poduzima dodatne mjere sigurnosti za glavnog tajnika. Ponuđena nagrada za ubojstvo Annana i drugih je po 10 kilograma zlata koje vrijedi oko 125.000 dolara. Glas na vrpci dao je naslutiti da su nagrade za ubojstvo odgovor na nagrade koje Sjedinjene Države nude za istaknute tražene osobe u Iraku i Afganistanu, uključujući bin Ladena, a kreću se do 25 milijuna dolara. WASHINGTON Amerikanci su podijeljeni po pola u pitanju da li je vrijedilo ići u rat u Iraku, pokazalo je u petak ispitivanje javnoga mišljenja instituta Gallup. U anketi provedenoj od nedjelje do utorka na pitanje da li je vrijedilo ići u rat u Iraku 50 posto ispitanih je odgovorilo da jeste, a 49 posto da nije. S jačanjem otpora u Iraku opada i ocjena američke javnosti kako se odvija rat u toj zemlji. Od početka ožujka postotak Amerikanaca koji smatraju da rat u Iraku ide umjereno ili vrlo loše porastao je s 43 posto na 62 posto u najnovijem istraživanju. U istraživanju objavljenom u četvrtak 55 posto ispitanih je reklo kako ne odobravaju način na koji predsjednik Bush vodi iračku operaciju dok 42 posto odobrava, dok je u siječnju čak 61 posto odobravalo. Najvažnije pitanje za Amerikance je gospodarstvo i zapošljavanje, a od neekonomskih pitanja Irak i terorizam. ZAGREB Hrvatski mediji večeras su objavili intervjue s bivšim makedonskim ministrom unutarnjih poslova i sadašnjim zastupnikom u parlamentu Ljubom Boškovskim, za kojim je jučer raspisana Interpolova tjeralica, zbog sumnje da je u 2002. zapovijedio ubojstvo sedmorice ilegalnih imigranata iz Pakistana i Indije. Boškovski, u razgovorima tvrdi da je žrtva političkih podmetanja, koji za cilj imaju njegovo uklanjanje s političke scene. Ubijeni Pakistanci i Indijac u vrijeme ubojstva su prikazani kao pripadnici terorističke skupine koja je planirala napade na strana veleposlanstva u Skoplju, ali su se sada, kako je prenijela Hrvatska radio televizija (HTV), pojavile sumnje da je akcija bila namještena kako bi se pokazalo makedonsko sudjelovanje u ratu protiv terorizma. U razgovoru za HTV Boškovski je odbacio takve tvrdnje, ustvrdivši da je riječ o političkom podmetanju. "To apsolutno odbijam, nije točno, činjenice govore nešto drugo", kazao je Boškovski, dodavši da je 2002. makedonska tajna služba zajedno s "prijateljskim zapadnjačkim službama" učestvovala u borbi protiv globalnog terorizma. Kazao je da o tome može posvjedočiti i CD ROM na kojem su snimljeni razgovori između "Pakistanaca i albanskih militanata iz grupe Al Qaide koji dogovaraju napad na američku ambasadu u Skoplju". HTV nije objavio gdje je i kada razgovarao s Boškovskim. No, u intervjuima sutrašnjih izdanja dnevnih listova tvrdi se da su razgovori s njim obavljeni u Zagrebu. BRUXELLES Europska komisija je pozdravila u petak izglasavanje niza ustavnih amandmana u turskom parlamentu koji bi trebali omogućiti zemlji da se uskladi s europskim demokratskim normama, te je potaknula Ankaru da nastavi putem reformi. To glasanje "pokazuje još jednom jako angažiranje Turske u političkim reformama i obilježava novu etapu na putu poštivanja političkih kriterija Kopenhagena", ocijenio je Jean-Christophe Filori, glasnogovornik europskog povjerenika za proširenje Guentera Verheugena, "Neke promjene su posebno važne", naglasio je on i istaknuo ukidanje sudova državne sigurnosti, specijalizirane sudove koji su se bavili osobama optuženim za terorizam, koje su kritizirali Europljani i branitelji ljudskih prava. BEČ Hrvatska će biti spremna 2007. ući u Europsku uniju, kazao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u petak poslijepodne u Diplomatskoj akademiji u Beču. Govoreći na seminaru pod naslovom "Proširenje EU: Rumunjska, Bugarska, Hrvatska" o aktualnom stanju u Hrvatskoj, njezinu razvoju i pespektivama, izrazio je uvjerenje da će Europsko vijeće sredinom lipnja dati Hrvatskoj status kandidata i odrediti datum početka pregovora. Ministar Žužul također je izrazio uvjerenje da će i druge države u regiji postati sastavni dio EU, "bez obzira na datum, jer EU je obitelj svih europskih naroda i neće biti potpuna bez svih njezinih dijelova, a posebice jugoistočne Europe". Hrvatski šef diplomacije je istaknuo da Hrvatska želi imati pozitivnu ulogu u regiji, biti model za druge države. "Možemo ponuditi međunarodnoj zajednici da postanemo čimbenik stabilnosti u regiji". Dodao je da Hrvatska ima relativno zdravu i stabilnu ekonomiju te da je razvoj gospodarstvo u porastu. Seminar o europskoj politici organizirali su Diplomatska akademija u Beču, salzburški Institut za europska pitanja Herbert -Batliner i bečki Renner institut WASHINGTON Američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je u petak da bi bez razmišljanja dao ostavku da misli kako više ne može ispunjavati svoje dužnosti, ali ne zbog skandala o zlostavljanju iračkih zatvorenika. "Istog trena bih dao ostavku da mislim kako više ne mogu ispunjavati svoje dužnosti. No neću to učiniti jer pojedinci od afere oko zlostavljanja iračkih zatvorenika čine politikantsku aferu", kazao je Rumsfeld odboru za oružane snage Senata. Na upit demokratskog senatora Evana Bayha hoće li njegova možebitna ostavka "pokazati koliko smo ozbiljno shvatili problem", ministar je odgovorio: "Možda". Skandal oko zlostavljanja iračkih zatvorenika izazvao je brojne pozive na Rumsfeldovu ostavku među parlamentarnim zastupnicima iz demokratske oporbe i utjecajnih novina kao što su britanski tjednik The Economist i New York Times. U četvrtak je američki predsjednik George W. Bush kazao da nije izgubio povjerenje u Rumsfelda, jednog od glavnih organizatora rata u Iraku. WASHINGTON Američki ministar obrane Donald Rumsfeld je obećao u petak da će američkom Kongresu staviti na raspolaganje izvješća Međunarodnog odbora Crvenog Križa (ICRC) o uvjetima u vojnim zatvorima u Iraku. Tijekom saslušanja pred senatskim odborom za oružane snage, Rumsfeld je demantirao tvrdnju da su američke vlasti u Iraku ignorirale zabrinutosti ICRC-a zbog okrutnosti američkih vojnika nad zatvorenicima. On je tvrdio da su uzete u obzir. Demokratski senator Robert Byrd je tražio od Rumsfelda da objavi izvješća ICRC-a o vojnim zatvorima u Iraku, kao i u Afganistanu, Guantanamu na Kubu i drugdje. "Spremni smo staviti na raspolaganje odbora sva izvješća koja imamo", odgovorio je ministar. On je dodao da ICRC treba odlučiti hoće li objaviti svoja izvješća ili ne. ICRC je u petak ocijenio da su loši postupci američkih vojnika prema iračkim zatvorenicima bili "slični mučenjima" i da su se "široko primjenjivali". SANTIAGO Čileanski predsjednik Ricardo Lagos potpisao je u petak zakon koji dopušta razvod braka unatoč jakom protivljenju katoličke crkve. "Ovo je važan dan za Čile i čileanske obitelji", rekao je Lagos na ceremoniji potpisivanja zakona u nazočnosti 400 uzvanika. Nadbiskup Santiaga, kardinal Francisco Javier Errazuriz nije se odazvao pozivu. "Ovo je tužan dan za crkvu i cijelu katoličku zajednicu", izjavio je crkveni glasnogovornik Pedro Fernandez. Predsjednik Lagos se u svom govoru neizravno osvrnuo na protivljenje crkve tome zakonu. "Ne možemo nametnuti stajalište jednog dijela društva svim Čileancima", rekao je. "Nitko nije za razvod, ali moramo priznati stvarnost i to zakonski regulirati", dodao je. Novi će zakon stupiti na snagu za šest mjeseci. Prema njegovim odredbama, razvod će biti moguć nakon što supružnici najmanje godinu dana žive odvojeno i ako se oboje slažu. Ako samo jedna strana u braku traži razvod, razdoblje čekanja je tri godine. Čile je jedna od posljednjih zemalja zapadne hemisfere u kojoj razvod braka nije bio dopušten. Stari zakon iz 1884. godine često je bio zaobilažen raznim smicalicama. Jedna od uobičajenih bila je da jedan od supružnika pred sudom dade izjavu o nelegalnosti braka jer je druga strana dala krivu adresu u vrijeme sklapanja braka. Takav postupak pred sudom koštao je 670 dolara, prilično skupo za zemlju u kojoj je minimalna plaća 180 dolara. PARIZ Atentat u kojem je poginulo 45 osoba među kojima i napadači samoubojice, 16. svibnja 2003. u Casablanci izveli su "marokanski članovi al-Qaide" koje financira pokret Osame bin Ladena, a mogli su biti uključeni i Libijci ili "pro-Libijci", tvrdi general Hamidou Laanigri, šef marokanskih sigurnosnih snaga. "Atentat su izveli marokanski članovi al-Qaide koji su se sreli s Osamom bin Ladenom, ideologom Aymanom Zawahirijem i operativnim šefom Abou Moussab Zarqaouiom", izjavio je za subotnji broj francuskog dnevnog lista Le Figaro marokanski general, kojeg zovu "prvim policajcem" Maroka. Marokanski general tvrdi da su 2002. marokanski borci za džihad tražili od bin Ladena financijsku pomoć koju su i dobili i organizirali atentat izveden 16. svibnja 2003. u Casablanci. Šef sigurnosnih službi Maroka je naglasio da je većina operativaca uhićena. ANKARA Turski je parlament u četvrtak izglasao niz ustavnih amandmana koje bi Turskoj trebale omogućiti da se prilagodi europskim demokratskim standardima i poveća njezine izglede da dobije zeleno svjetlo za početak pregovora o priključenju Europskoj uniji. Od 471 nazočnog zastupnika, 457 ih je glasovalo za izmjene, kazao je dopredsjednik parlamenta Nevzat Pakdil. Osam je glasovalo protiv, jedan se suzdržao, a pet ih je predalo neispunjene listiće. Jedna od deset prihvaćenih dopuna odnosi se na ukidanje državnih sudova sigurnosti, posebnih sudova nadležnih za političke procese i ugrožavanje državne sigurnosti i koji su bili meta kritika EU-a i branitelja ljudskih prava. Drugim se amandmanom iz temeljnog zakona briše svaki spomen na smrtnu kaznu, dok se u trećem proglašava "pravna jednakost muškaraca i žena". Turski je parlament već ukinuo smrtnu kaznu. Dopunjeni ustav daje usto međunarodnim ugovorima prednost pred nacionalnim zakonima, što su osudili euroskeptici koji tvrde da bi Turska, bude li članica Unije, tako mogla izgubiti dio suvereniteta u korist EU-a. Niz dopuna poduprle su istodobno Stranka pravde i razvitka (AKP) na vlasti i socijaldemokratska oporba iz Narodne republikanske stranke (CHP). Riječ je o devetoj izmjeni turskog ustava koji potječe iz 1982., a izrađen je pod utjecajem vojske koja je srušila vladu dvije godine prije toga. (Hina) xsv ysv