SKV: SVIJET U 15,30

ZAGREB, 7. svibnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 15,30 sati.#L# SUBOTICA Dužnosnici i stranački čelnici u Vojvodini ne vjeruju kako se ponovno mogu dogoditi veći međunacionalni sukobi koji bi doveli do progona ili iseljavanja nesrpskog stanovništva, prenosi u broju od petka vojvođanski "Građanski list", podsjećajući na događaj kojim je 6. svibnja prije 12 godina počeo progon srijemskih Hrvata. Toga dana u srijemskom selu Hrtkovci održan je miting na kojem su u prisustvu četničkog "vojvode" Vojislava Šešelja pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti. Taj događaj iz 1992. uzima se kao početak progona nesrpskog stanovništva, uglavnom Hrvata iz Srijema. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić ovim je povodom "Građanskom listu" izjavio kako ponovno jačanje desno orijentiranih stranaka u Srbiji može izazvati nove međunacionalne ekscese u Vojvodini, ali da oni ne mogu biti širih razmjera. Predsjednik novosadskog odbora Srpske radikalne stranke Igor Mirović, kako navodi list, danas odbija sve optužbe na račun radikala ističući "da su sve priče o protjerivanju hrvatskog stanovništva iz Hrtkovaca i ostalih mjesta u Vojvodini čiste laži i besmislice". Građani su, navodi on, "razmjenjivali kuće, pogođeni samom činjenicom da je Srbija u ratu s Hrvatskom". Mirović također isključuje mogućnost da bi u budućnosti moglo doći do progona nacionalnih manjina. Od 1991. do 2002. godine Vojvodinu je napustilo oko 30.000 osoba, uglavnom Hrvata. BEOGRAD Nakon rasističkih poruka na zgradama u Nišu i Novom Sadu plakati kojima se prijeti Romima osvanuli su i u Zemunu. Novinari Radija B92 posjetili su romska naselja u Zemunu i saznali da su nakon objavljivanja tih plakata i sve češćih izgreda stanovnici tih naselja organizirali noćne straže, a roditelji od straha više ne puštaju djecu u školu. U zemunskim naseljima Vojni put i Bački Ilovnik živi oko 2000 Roma. LJUBLJANA Slovenski parlament odbio je u petak zakon o dijaspori koji bi davao posebna statusna prava stanovnicima drugih država slovenskog porijekla iako od 150.000 iseljenika samo polovica ima tzv. dvojno državljanstvo. Zakonski prijedlog oporbe predviđao je da se oni priznaju Slovencima u ostvarivanju prava u Sloveniji, na osnovi izjave da su slovenske nacionalnosti i da su lojalni Sloveniji, no parlament u kojem većinu ima koalicija lijevog centra odbio je takav prijedlog sa 22 glasa za i 44 protiv. ATENA Grčki premijer Kostas Karamanlis i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan istaknuli su u petak na sastanku u Ateni pozitivno ozračje u bilateralnim odnosima dviju zemalja, unatoč blokadi ciparskog pitanja i sporenjima oko Egejskog mora. Erdogan, prvi turski premijer koji je službeno posjetio Atenu u posljednjih 16 godina, izjavio je da je "vrlo zadovoljan" grčko-turskim približavanjem koje je počelo prije pet godina i rezultiralo potpisivanjem 25 bilateralnih sporazuma o gospodarskoj i kulturnoj suradnji. Ističući "pozitivnu dinamiku" između Atene i Ankare, Karamanlis je ocijenio da približavanje dviju zemalja ulazi u "novu fazu" nakon "značajnog napretka" ostvarenog posljednjih godina. Dvojica premijera istaknula su važnost razvoja bilateralnih gospodarskih odnosa, osobito u području turizma, trgovine i bankarstva, napomenuvši da bi Grčka i Turska mogle postati gospodarski stožer Balkana i Crnog mora. DUBAI Osama Bin Laden u poruci, koja mu se pripisuje, pozvao je na napad na okupatorske i mjesne vlasti u Iraku te na ubijanje američkih i UN-ovih dužnosnika, u očitom pokušaju sprečavanja procesa vraćanja vlasti Iračanima krajem lipnja. "Na Iračanima je da krenu u sveti rat, ne samo protiv križara (kršćana), nego i protiv buduće vlade iračkih odmetnika i onih koji im pomažu", ističe se u poruci objavljenoj na Internet stranici čija autentičnost nije mogla biti provjerena. "Navodni prijenos suvereniteta Iračanima samo je varka namijenjena sprečavanju oružanog otpora" u Iraku, dodaje autor poruke koji baca prokletstvo na Vijeće prijelazne vlade nazvane "pijunom" u rukama Amerikanaca jer je odobrila privremeni ustroj Iraka. KARBALA Osmero Iračana ubijeno je u petak u sukobu američkih vojnika s naoružanim šijitima u središtu svetoga grada Kerbale, a žestoka paljba i eksplozije čule su se i blizu ureda radikalnoga šijitskoga vođe Muqtade al-Sadra. Očevici tvrde da su se američki vojnici nakon jutarnjeg sukoba povukli iz Kerbale, grada smještenog 110 kilometara jugozapadno od Bagdada. Inače, šeik Abdul-Sattar al-Bahadli, suradnik Muqtade al-Sadra, poručio je u petak okupljenima na molitvi džamiji al-Hawi u središtu Basre da smiju kao robinju zadržati svaku zarobljenu britansku vojnikinju. Pozvao je također svoje pristaše da pokrenu džihad protiv britanskih snaga u Basri. Ponudio je novac svakomu tko zarobi ili ubije nekoga pripadnika privremene iračke vlade, nepopularnoga tijela koje su prije deset mjeseci postavile američke okupacijske snage. MADRID Španjolska neće ponovo slati svoje postrojbe u Irak, čak ni ako međunarodne snage dobiju mandat UN-a, rekao je u petak viši savjetnik premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera. "Kao što je premijer već rekao, čak i u slučaju najboljeg scenarija, s rezolucijom Ujedinjenih naroda, Španjolska neće natrag poslati svoje vojnike u Irak", rekao je savjetnik koji je želio ostati anoniman. Dodao je da je misija španjolskog kontigenta završena te da "ne bi imalo nikakvog političkog smisla da se vojnici ponovo tamo pošalju" PARIZ Francuski predsjednik Jacques Chirac odao je u petak počast francuskim vojnicima stradalima u bici kod Dien Bien Phua prije 50 godina, teškom porazu od vijetnamskih boraca za neovisnost koji je ujedno označio kraj francuske kolonijalne vladavine u Indokini. "Dien Bien Phu je danas postao snažan simbol mjesta na kojemu se vojna čast branila do krajnjih granica ljudske izdržljivosti", rekao je Chirac na svečanosti obilježavanja 50. godišnjice završetka te epske bitke, koja je obje strane stajala 11.000 izgubljenih života. Poraz velike europske sile od vijetnamskih boraca u konvencionalnoj bici utjecao je na javno mnijenje Zapada i ubrzalo kraj osmogodišnjeg francuskog rata za opstanak u Indokini. KARACHI U samoubilačkom bombaškom napadu na prepunu šijitsku džamiju u južnom pakistanskom gradu Karachiju poginulo je u petak najmanje 13, a ranjeno je više od 80 ljudi, priopćila je policija. Na jutarnoj molitvi petkom okupilo se u džamiji više od 100 ljudi kada je odjeknula snažna eksplozija, četvrta po redu u posljednjih pet dana. Džamija je znatno oštećena, pod pliva u krvi, zidovi su također uprskani krvlju, a posvuda su razbacani dijelovi tijela. Iako je načelnik policije u toj provinciji, Syed Kamal Shah, rekao da je prerano za davanje ocjena, potvrdio je da se "najvjerojatnije radi o samoubilačkom napadu". Radi se o posljednjem u nizu napada na šijitske džamije u Pakistanu, zemlji koju već desetljećima razaraju sukobi manjinskih šijita i militantne većinske sunitske zajednice. SEOUL Sjeverna Koreja prihvatila je u petak s Južnom Korejom razgovore na visokoj vojnoj razini, kojima je cilj ublažiti napetosti na granici između dviju država, a preko granice propustila je i konvoj južnokorejske humanitarne pomoći za žrtve nedavne željezničke nesreće. Vojske dviju država još uvijek su u napetim odnosima u demilitariziranoj zoni, iako su vlade posljednjih godina unaprijedile političku i gospodarsku suradnju. Dvije su strane u petak završile trodnevne razgovore u Pyongyangu bez konkretnih dogovora o povećanju ekonomske razmjene ili smanjenju napetosti uzduž granice. KATMANDU Nepalski rojalistički premijer Surya Bahadur Thapa objavio je u petak na državnom radiju i televiziji da se povlači s dužnosti nakon nekoliko tjedana uličnih prosvjeda oporbenih skupina. "Odlučio sam njegovu veličanstvu kralju predati ostavku koja stupa na snagu danas", rekao je Thapa. "Nadam se da će moja ostavka utrti put izgradnji nacionalnoga konsenzusa i pomoći u uspostavi trajnoga mira u zemlji", dodao je. Ostavku je podnio samo dan nakon što je održan važan sastanak s međunarodnim donatorima koji su inzistirali na demokratskim reformama i pozivali na prestanak maoističke pobune koja je u Nepalu, zemlji ovisnoj o međunarodnoj pomoći, već odnijela više od devet tisuća života. Nepal je u političkim previranjima otkad je 2002. kralj Gyanendra smijenio izabranu vladu, postavio sebi odanu administraciju i na neodređeno vrijeme odgodio izbore. (Hina) xsb ysb