ZADUŽENOST 12.561 KUNA, ŠTEDNJA 16.612 KUNA PO STANOVNIKU

usluge-Bankarstvo ZAGREB, 7. svibnja 2004. (Hina) - Štednja hrvatskih građana u poslovnim bankama, odnosno ukupni iznos kunskih i deviznih depozita stanovništva u bankama u Hrvatskoj, za trećinu je već od ukupnog iznosa kredita građana kod banaka.#L# Pojednostavljeno rečeno, svaki je hrvatski građanin u ovom času bankama dužan prosječno 12.561 kunu, dok po toj, teoretskoj, računici svota štednje po stanovniku iznosi 16.612 kuna. Kakva je pak pojedinačna distribucija zaduženja i štednje među stanovništvom drugo je pitanje, a o tome uostalom i nema podataka. No, i ove su relacije zanimljive za, u zadnje vrijeme, aktualne rasprave i različite ocjene o stupnju zaduženosti hrvatskih građana, o tome jesmo li ili ne skloni (olako) se zaduživati pa i živjeti iznad svojih mogućnosti. Brojke pak govore da su ukupni depoziti stanovništva u bankama, u iznosu od 73,7 milijardi kuna, za 18 milijardi kuna veći od ukupnog iznosa njihovih kredita kod banaka, od 55,7 milijardi kuna koliko su iznosili krajem veljače ove godine. Po podacima Hrvatske narodne banke krajem veljače ove godine ukupno stanje kredita poslovnih banaka stanovništvu iznosilo je 55,7 milijardi kuna, što predstavlja nominalni porast za 21,4 posto (ili za 9,8 milijardi kuna) u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom se 17,6 milijardi kuna odnosi na stambene kredite, koji su na godišnjoj razini povećani za 33,4 posto. Time je i udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu povećan sa 28,8 posto u veljači lani na 31,6 posto u istom mjesecu ove godine. Premda nema preciznijim podataka o strukturi ostalih kredita stanovništvu (jer banke uglavnom vode kredite građanima kao namjenske i nenamjenske) neke procjene, objavljene u medijima, govore da se oko 12,7 milijardi odnosi na prekoračenja tekućih računa i kredite po karticama, a otprilike približni iznosi na kredite za kupnju automobila (13 milijardi kuna) te za raznu drugu potrošnu dobra (12,6 milijardi kuna). Udio kredita stanovništva u ukupnom iznosu kredita svim sektorima (koji je krajem veljače iznosio 115,7 milijardi kuna) iznosi 48,1 posto, prema 45,4 posto u veljači prošle godine. Istodobno, građani su, po podacima s kraja veljače, u poslovnim bankama imali kunskih i deviznih depozita u ukupnom iznosu od 73,7 milijarde kuna. Hrvatski građani još su uvijek više skloni štednji u stranim valutama, prije svega euru, nego u kunama, ali se u zadnje vrijeme bilježi snažni rast kunskih depozita. Tako se od ukupnih depozita stanovništva u bankama više od 87 posto odnosi na devizne depozite. Krajem veljače devizni depoziti stanovništva u bankama iznosili su ukupno 64,6 milijardi kuna (17,5 milijardi kuna štedni i 47,1 milijarda kuna oročeni devizni depoziti). Devizni depoziti stanovništva čine čak 85 posto od ukupnih deviznih depozita svih sektora u bankama u Hrvatskoj. Udio stanovništva u ukupnim kunskim depozitima pak osjetno je manji i iznosi 45,8 posto. Krajem veljače kunski depoziti stanovništva iznosili su 9,1 milijardu kuna (2,2 milijarde štedni i 6,8 milijardi kuna oročeni). U odnosu na veljaču prošle godine kunski depoziti stanovništva povećani su za visokih 43,3 posto ili za više od 2,7 milijardi kuna. (Hina) xds yds