SARAJEVO,5. svibnja 2004.(Hina) - Proceduralne pogreške posade zrakoplova pri slijetanju u zračnu luku Mostar neposredan su uzrok nesreće u kojoj je 26. veljače ove godine uz još osam osoba poginuo i predsjednik Makedonije Boris
Trajkovski, izjavio je u srijedu u Sarajevu ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Branko Dokić.
SARAJEVO,5. svibnja 2004.(Hina) - Proceduralne pogreške posade
zrakoplova pri slijetanju u zračnu luku Mostar neposredan su uzrok
nesreće u kojoj je 26. veljače ove godine uz još osam osoba poginuo i
predsjednik Makedonije Boris Trajkovski, izjavio je u srijedu u
Sarajevu ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Branko
Dokić.#L#
On je zajedno sa Salkom Begićem, koji je bio na čelu povjerenstva
zaduženog za ispitivanje okolnosti pod kojima se srušio zrakoplov
makedonske vlade, novinarima predstavio završno izvješće o uzrocima
nesreće, koje nedvojbeno ukazuje da su dvojica pilota predsjedničkog
zrakoplova nedovoljnom pripremljenošću za let prouzročila nesreću.
Dokić je istaknuo kako je izvješće, prije javnog predstavljanja,
dostavljeno vlastima Makedonije i američkoj agenciji zaduženoj za
ispitivanje zrakoplovnih nesreća, te da oni nisu imali većih
primjedaba na njegov sadržaj.
U radu istražnog povjerenstva sve su vrijeme sudjelovali i makedonski
te američki stručnjaci kao i predstavnici SFOR-a čiji su kontrolori
leta tog kobnog dana nadzirali zračni promet.
Salko Begić je rekao kako posada zrakoplova očito nije znala gdje se
nalazi uoči nesreće.
Povjerenstvo je utvrdilo nekoliko bitnih pogrešaka pilota koje su
prouzročile pad zrakoplova.
Prva je ta što je neposredno nakon ulaska u zračni prostor BiH iz
Hrvatske letjelica King Air 200 bila na visini manjoj od propisane te
je tijekom manevriranja, koje je prethodilo slijetanju, pogrešno
određen položaj zrakoplova.
Mostarska zračna luka, kako je pojasnio Begić, nema nadzorni radar pa
se piloti spuštaju orijentirajući se pomoću zemljovida i signala koje
dobivaju s prilaznih VOR/DME uređaja, poznatijih kao radiofarovi.
Nesreći je vjerojatno pridonijela i činjenica da su piloti u jednom
trenutku, na udaljenosti od oko 15 nautičkih milja od Mostara,
izgubili signal s prilaznog radiofara.
Ta "šutnja" trajala je nekih 18 sekundi što je moglo biti dovoljno da
se izgubi orijentacija, no piloti su tada trebali označiti neuspjelo
slijetanje i ponoviti postupak, što se nije dogodilo.
Piloti makedonskog zrakoplova potpuno su pogrešno ocijenili kako se
nalaze na jednoj od prilaznih točaka pod nazivom "Barit".
"Oni su kontroli leta potvrdili kako idu prema točki Barit, a kada
smo preslušali vrpce s razgovorima iz kabine, čuli smo ih kako jedan
drugoga pitaju: ta gdje je taj Barit", rekao je Begić.
Prijepis vrpce iz kabine zrakoplova, istaknuo je Begić, koji je i sam
zaradio mirovinu kao pilot, pokazao je kako piloti zapravo uopće nisu
bili sigurni što rade i da su, unatoč osobnom iskustvu, propustili
obaviti temeljite pripreme za let s tako važnim putnikom.
Eventualnu pogrešku SFOR-ovih kontrolora leta Begić je isključio
tvrdeći kako oni u takvoj situaciji ne zapovijedaju posadi zrakoplova
što raditi jer čak ne znaju niti na kojoj je visini zrakoplov.
Neposredno prije pada zrakoplov se nalazio na nadmorskoj visini
manjoj od dvije tisuće stopa, umjesto propisanih 4200.
Udar u tlo dogodio se pri brzini od 135 kilometara na sat, letjelica
je najprije udarila u drvo, zatim rulala gotovo 150 metara po
kamenitom tlu i na kraju se raspala udarivši u kameni zid.
Makedonski ministar transporta i veza Argon Bujaku, kojemu je u
Sarajevu predano cjelovito izvješće, rekao je da je njegova vlada
zahvalna vlastima BiH na brzoj i temeljitoj analizi uzroka nesreće.
"Ovo je vrlo profesionalno urađeno izvješće i makedonska strana na
njega nema primjedaba", rekao je Bujaku.
(Hina) xrm ybs
(Hina) xrm ybs