INA: MOGUĆA GRADNJA VLASTITE PLINSKE ELEKTRANE

OPATIJA, 5. svibnja 2004. (Hina) - U Ini postoji ideja o gradnji vlastite plinske elektrane na području Dalmacije, moguće u Obrovcu, rekao je član Uprave Ine Željko Belošić na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u sklopu Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji. #L# Belošić je istaknuo da Ina ima razvijenu strategiju plinifikacije po kojoj bi cjevovodi za prirodni plin do 2010. trebali doći do Dalmacije. Na tom području nema većih potrošača plina, pa bi gradnjom vlastite plinske elektrane Ina osigurala potrošnju plina i postala proizvođač energije. Napomenuo je da zamisao o vlastitoj plinskoj elektrani tek treba razraditi. Dodao je da je i Hrvatska elektroprivreda bila zainteresirana za gradnju nekoliko elektrana u Dalmaciji, ali da se o tome sada manje govori. Ina bi bila zainteresirana taj projekt ostvariti u suradnji s HEP-om, ali i s nekim inozemnim partnerima, rekao je Belošić. Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević istaknuo je da se iz cijene plina izdvaja iznos za gradnju plinskih sustava, odnosno za otplatu ulaganja. Dodao je da će svaka plinska elektrana dobivati plin po istoj cijeni te da, po njegovim saznanjima, HEP upravo razvija strategiju gradnje elektrana. U izlaganjima pak na skupu predstavnika HEP-a rečeno je da bi prva termoelektrana, kandidat za izgradnju do 2007. trebala biti upravo plinska elektrana kombiniranog ciklusa. Ukoliko bude realiziran projekt plinovoda Gea najpovoljnije lokacije bi bile Sisak ili Zagreb, a s obzirom na vođenje elektroenergetskog sustava najpovoljnijom se lokacijom ocjenjuje Osijek. Treća je mogućnost izgradnja plinske elektrane negdje na obali, što je, za sada, još daleko od moguće realizacije, rekli su predstavnici HEP-a. Direktor tvrtke Plinacro Darko Karačić na konferenciji za novinare kazao je da će završetak gradnje plinovoda od Pule do Karlovca vjerojatno umjesto sredinom 2005. biti nekoliko mjeseci kasnije. Gradnja plinovoda od Kutine do Slavonskog Broda počet će u srpnju ove godine, a za nastavak od Kutine do Zagreba izrađuje se dokumentacija, kazao je Karačić. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić smatra da lokalne zajednice ne slijede dinamiku ostvarenja nacionalnih planova plinifikacije. Pula i Rijeka pripravne su prihvatiti prirodni plin, dok je u Dalmaciji gotovo suprotno. Šunić drži da bi plinifikacija trebala obuhvatiti 70 do 80 posto zemlje, za razliku od sadašnjih 36 posto. Projektom Mala Gea, kojim će biti plinificirana Istra i Kvarner, plinom bi do kraja 2005. trebalo biti opskrbljeno oko 60 posto Hrvatske. (Hina) xhšup yds