LJUBLJANA,5. svibnja(Hina) - Članstvo u Europskoj uniji Slovencima čini se ipak nije donijelo stvaran osjećaj da su sada "u Europi" i da će se to odmah osjetiti, a stručnjaci samo par dana od ulaska u članstvo 1. svibnja upozoravaju
na to da će se velik simbolični pomak u životu jedva osjetiti.
LJUBLJANA,5. svibnja(Hina) - Članstvo u Europskoj uniji Slovencima čini
se ipak nije donijelo stvaran osjećaj da su sada "u Europi" i da će se
to odmah osjetiti, a stručnjaci samo par dana od ulaska u članstvo 1.
svibnja upozoravaju na to da će se velik simbolični pomak u životu
jedva osjetiti.#L#
Nakon što su sa gradskih trgova uklonjeni konfeti i montažne tribine
za svečane govornike, život se nastavlja starom kolotečinom. Mnogi su
se iz europske noći probudili sa slovenskom glavoboljom i vlastitim
brigama, a neki razočarano kažu: "Pa, zar smo se za to borili?"
"To je tipična reakcija ljudi s neurotskom fiksacijom. Cilj ima neku
vrijednost dok nije ostvaren, a onda nastupi razočaranje", kaže dr.
Vlado Miheljak, profesor na ljubljanskom sveučilištu i socijalni
psiholog koji je doktorirao u Njemačkoj, a koji vodi stalnu kolumnu u
listu "Dnevnik".
Miheljak tvrdi da su njegovi sugrađani nakon europske euforije koja
se održavala godinama sada pomalo razočarani.
"Velik simbolički pomak u životu će se jedva osjetiti", kaže
Miheljak, te dodaje da ni europroslava nije bila lišena političkih
svađa između političke elite oko toga tko će imati bolje mjesto na
tribinama i tko će više obećati.
Prvi dani nakon učlanjenja u EU donijeli su neka manja poskupljenja,
ali i veće frustracije oko stvarnog značenja "padanja granica" - u
europski prostor i dalje se preporučuje putovanje s putovnicama, za
zapošljavanje u Njemačkoj i Austriji još će sedam godina biti potrebne
radne vize. Osim toga, vlada najavljuje manji rast plaća i nejasnu
poreznu reformu, sindikat liječnika za kraj mjeseca zakazao je novi
štrajk upozorenja, a oporba novu parlamentarnu raspravu o
klijentelizmu i korupciji koja potiče nove političke sukobe.
U slovenskom tisku razvila se polemika o tome može li Slovenija u
proširenoj EU postati "tigar" koji će dostići "razvijenu Europu" onako
kako je to sa Nokijom i obrazovanom mladom generacijom uspjelo u
nekoliko godina, uz europsku pomoć, napraviti Finskoj ili Irskoj.
Dr. Mičo Mrkaič, mladi makroekonomist s Fakulteta za organizaciju
rada i informatiku (tzv. kranjske Sorbone) tvrdi da bi Slovenija, koja
sada ima 70 posto razvijenosti "stare" Europe, uz povećanu stopu
ekonomskog rasta tu razinu mogla uhvatiti za 36 godina.
Njegov se izračun temelji na stopama rasta u zadnjih nekoliko godina,
no stariji ekonomist i znanstvenik dr. Marko Kos kaže da je taj račun
pogrešan i da se stupanj razvijenosti u usporedbi s državama poput
Finske ili Austrije i dalje povećava na slovensku štetu. On kaže da je
na znanstvenom skupu o budućnosti Slovenije, koji je prije nekoliko
mjeseci održan u uredu predsjednika Janeza Drnovšeka, dokazao da je
ekonomski zaostatak mnogo veći, a generira ga razlika u tehnološkoj
razvijenosti i produktivnosti rada.
U Sloveniji produktivnost po zaposlenom iznosi 15.000 eura, a u
Finskoj 71.000, a još je gori omjer ako se usporede Nokia i slovenska
Iskra. Slovenija, osim toga, prijavljuje skoro četiri puta manje
patenata za proizvode visoke tehnologije od prosjeka Europe, a u
usporedbi s "finskim tigrom" omjer je čak 1 naprema 15.
To znači, tvrdi Kos, da Slovenija još nije postigla "točku preokreta"
kako bi počela hvatati korak s razvijenima i za to će joj trebati još
mnogo vremena.
Ovakva predviđanja daleko su od prigodničarskih vizija koju su ovih
dana davali političari kako Slovenija može postati europska
Kalifornija, Švicarska ili "nešto između toga", pa se neki već pitaju
je li slovenski model "baršunaste tranzicije" i konzervativnog
pristupa otvaranju stranom kapitalu svih ovih godina bio
najisplatljiviji.
(Hina) xfl ybr
(Hina) xfl ybr