ZAGREB/STARIGRAD, 1. svibnja 2004. (Hina)- U čitaonici Hrvatskog doma u Starome Gradu na otoku Hvaru danas je predstavljena Monografija o slikaru Jurju Plančiću, velikom predstavniku hrvatske moderne, čija je autorica povjesničarka
umjetnosti Biserka Rauter Plančić.
ZAGREB/STARIGRAD, 1. svibnja 2004. (Hina)- U čitaonici Hrvatskog doma u
Starome Gradu na otoku Hvaru danas je predstavljena Monografija o
slikaru Jurju Plančiću, velikom predstavniku hrvatske moderne, čija je
autorica povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić.#L#
Monografiju je tiskala naklada DIFO uz novčanu potporu zaklade
HAZU-a, Ministarstva kulture, poglavarstva Staroga Grada i sponzora.
Predstavljajući Monografiju, akademik i povjesničar umjetnosti Tonko
Maroević rekao je da je to "izniman kulturni događaj za Stari Grad",
te je podsjetio na život i rad velikoga hrvatskog slikara Jurja
Plančića, koji je rođen godine 1899. u Starome Gradu, a umro 1930. u
Parizu.
Istaknuo je da je Plančićev snažni i kratki slikarski opus - zbog
njegove tragične sudbine i prerane smrti - pravo čudo.
Kako je rekao, Monografijom je "u optjecaj vraćen bitan opus
hrvatskoga slikarstva". Pozitivnim je ocijenio što je autorica
kronološki uobličila Monografiju, dajući joj na taj način protočnost i
težinu, posebice što je u nju uključila i slikarev dnevnik.
"Monografija (o Jurju Plančiću) je pozitivistički usmjerena,
dokumentarna, znanstveno osnažena, kataloški zaokružena. Na takav
način ona je pravo obogaćenje uvida u hrvatsku modernu likovnu
baštinu, te osvjetljava slikarevo djelo koje je istodobno iskonski i
domaće i iskustveno, ne samo pariško, nego i sveopće prihvatljivo",
rekao je povjesničar umjetnosti Tonko Maroević.
Monografija je podijeljena u nekoliko poglavlja. Nakon uvodnog dijela
autorica je obradila ljetopis slikara Plančića, a njegova likovna
djela podijelila je u dvije cjeline - ona koja su nastala u Starome
Gradu, Splitu i Zagrebu od 1918. do 1927., te ona koja su nastala u
"pariškom razdoblju" od godine 1927. do godine 1930. i umjetnikove
prerane smrti.
Monografija o Jurju Plančiću povjesničarke umjetnosti Biserke Rauter
Plančić upotpunjena je kataloškim popisom djela u kojem je korištena i
Gamulinova monografija o Plančiću.
Monografija je ujedno najpotpuniji uvid u Plančićeva djela, a
sadržava oko 250 reprodukcija koje je fotografirao Luka Mjeda.
Dizajnirao ju je Ivan Rožmarić.
Povjesničarka umjetnosti Biseka Rauter Plančić autorica je velike
Plančićeve izložbe u Klovićevim dvorima, u Zagrebu, godine 1996., te u
nešto manjem opsegu u Splitu i Starome Gradu.
Inače, Biseka Rauter Plančić, pripremajući izložbu i Monografiju u
proteklih 10 godina u Parizu i u Hrvatskoj, u privatnim kolekcijama i
drugdje pronašla je više od 20 ulja na platnu i nekoliko desetaka
crteža i akvarela Jurja Plančića, te ih je registrirala u
Monografiji.
Juraj Plančić studirao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu od godine
1919. do 1925., a 1926. odlazi u Pariz. Proslavio se izložbom u
"Galerie de Seine" godine 1929., ali vrlo brzo umire od tuberkuloze. U
početku slika pod uticajem Becića, a stilski prepoznatljiv Plančićev
opus nastaje u Parizu između 1928. i 1930. Slikao je osobnim
slikarskim iskazom plošne modelacije, prozirnim namazima suhih boja
prošaranih ogrebotinama. Bio je blizak francuskim slikarima rokokoa,
estetici fovizma, istaknutim predstavnicima Pariške škole i hrvatskim
slikarima (M. Kraljević). Na platnima s mrtvom prirodom i figuralnim
kompozicijama ikonografski ostaje vjeran rodnoj Dalmaciji (Cvijeće s
mornarevom slikom, Srdjele, Mrtva priroda s ribama, Povratak s
ribolova, Procesija). Vrlo rafinirano i čulno slika ženske likove (Akt
s voćem, U naslonjaču, Mala ljuljačka).
Na posljednjim djelima sve više slika Pariz i njegov ugođaj (Pariški
motiv, Predgrađe Pariza). Izdao je samo dvije mape grafike - Stari
Grad (1925.) i Dubrovnik (1926.), a samostalno je izlagao na nekoliko
izložaba u Starome Gradu, Parizu, Splitu i Zagrebu. Retrospektive su
priređene godine 1960. u Splitu i 1996. u Zagrebu.
(Hina) xta ysp
(Hina) atod
(Hina) atod