ZAGREB, 29. travnja 2004. (Hina) - Poljska je daleko najveća zemlja koja će od 1. svibnja postati novom članicom EU, s više stanovnika nego svih ostalih devet članica zajedno, ali njezina veličina u ovom trenutku mnogo je manje
prednost, a mnogo više problem za proširenu uniju.
ZAGREB, 29. travnja 2004. (Hina) - Poljska je daleko najveća zemlja
koja će od 1. svibnja postati novom članicom EU, s više stanovnika
nego svih ostalih devet članica zajedno, ali njezina veličina u ovom
trenutku mnogo je manje prednost, a mnogo više problem za proširenu
uniju.#L#
Od njezinih 38,3 milijuna stanovnika, više od 15 milijuna živi na
selu, među kojima trećina - 5,5 milijuna - živi od poljoprivrede. A
ona je izrazito zastarjela, čak arhaična, i njezina prilagodba
pravilima koja vladaju u EU doima se poput nemoguće misije.
No nije poljoprivreda jedini problem Unije kad je Poljska u pitanju;
ta je zemlja iz svojeg komunističkog razdoblja naslijedila
nesrazmjerno veliku tešku industriju u kojoj rudnici, čeličane i
brodogradilišta grcaju u dugovima jer su ispod svake razine
konkurentnosti.
Iako već drugu godinu uspijeva zadržati stabilan gospodarski rast i
nisku stopu inflacije, njezin BDP po stanovniku iznosi tek 41 posto
prosjeka u EU, a nezaposlenost od 20,6 posto bez konkurencije je
najveća u proširenoj uniji.
Javni dug prošle je godine prešao prag od 51 posto BDP-a, oglasivši
zvono za uzbunu. Zbog toga je u ožujku pokrenuta opsežna reforma
javnih financija, koja za cilj ima javni dug zaustaviti ispod granice
od 60 posto, što je uvjet za uođenje eura.
No veličina zemlje Poljskoj također omogućuje utjecaj u proširenoj
Uniji koji druge članice ne mogu ni zamisliti, i ona je već u dva
navrata pokazala da ga je itekako svjesna. Prvi put tijekom pregovora
o punopravnom članstvu, iskazujući tvrdo i nepopustljivo stajalište
oko za nju najvažnijih pitanja i drugi put, prilikom mučnih razgovora
o budućem europskom Ustavu, kad je, zajedno sa Španjolskom uzrokovala
pat poziciju iz koje unija još traži izlaz.
Iako je u povijesti prolazila teške trenutke, Poljska je od nastanka
966. godine uspjela očuvati vlastiti identitet, unatoč neskrivenim
ambicijama koje su spram njezina teritorija kroz stoljeća iskazivala
dva njezina moćna susjeda - Njemačka i Rusija.
Poljska pamti kako je 1795. nestala kao država s karte Europe na
punih 130 godina, razdijeljena između Rusije, Njemačke i Austrije. To
što se oduprijela potpunom isčeznuću može zahvaliti katoličkoj vjeri,
jeziku i kulturi koji su se održali u narodu.
Dok država nije postojala, Poljaci su bili u Europi. Frederic Chopin
skladao je glazbu inspiriranu poljskim folklorom, Marie
Sklodowska-Curie zaduživala je čovječanstvo svojim radom u Parizu,
Joseph Korzeniowski-Conrad počeo je pisati na engleskom jeziku stilom
i izričajem na kojem su mu samo zavidjeti mogli izvorni govornici,
Henryk Sienkiewicz dobio je Nobelovu nagradu za književnost, otvorivši
vrata kasnijim laureatima, pjesnicima Czeslawu Miloszu i Wislawi
Szymborskoj...
"Tad se znalo govoriti da je Poljska na neki način književni izum,
ali je činjenica da bez poljske književnosti danas doslovno Poljske ne
bi bilo", tvrdi francusko-poljski književni kritičar Georges
Lisowski.
Poljska se kao država ponovno uspostavlja Versailleskim ugovorom
1918., a dvije godine potom pred Varšavom zaustavlja nalet
boljševičkih snaga prema Europi.
Njemačka i Rusija ponovno je međusobno razdjeljuju 1939., a u Drugom
svjetskom ratu gine šest milijuna Poljaka, što je u odnosu na broj
stanovnika bilo više nego i jedna druga zemlja na svijetu. Polovicu
ukupnih žrtava činili su Židovi, nestali u logorima smrti poput
Auschwitza, uspostavljenim na poljskom tlu.
Nakon rata Poljska je ponovno uspostavljena kao država, ali pod
silnim utjecajem i gotovo otvorenom vlašću SSSR-a. Prekretnica je
počela 1980., kad je poljska vlast dopustila utemeljenje neovisnog
sindikata Solidarnost, koji je vodio karizmatični Lech Walesa.
Članstvo sindikata raslo je nevjerojatnom brzinom i doseglo devet
milijuna članova, ugrozivši unutarnju stabilnost zemlje, zbog čega je
1981. Solidarnost stavljena izvan zakona i zabranjena, a u Poljskoj je
proglašeno izvanredno stanje i uvedena diktatura kojoj je na čelu bio
general Wojciech Jaruzelski. No Walesa je odigrao veliku ulogu u padu
komunizma u Poljskoj i cijeloj istočnoj Europi krajem 1989. i izabran
je za predsjednika države na prvim slobodnim, demokratskim izborima u
prosincu 1990..
U izrazito katoličkoj Poljskoj, u kojoj se katolicima deklarira 90
posto stanovništva, odnosno 35 milijuna ljudi, slabljenju komunizma
pridonio je još jedan događaj - izbor krakovskog nadbiskupa Karola
Woytile na čelo Katoličke crkve 1978.
Papa, koji je odabrao ime Ivan Pavao II, u Poljskoj ima status heroja
čiji se golemi utjecaj vidi u činjenici da je socijalnu politiku
zemlje usmjerio prema konzervativizmum među ostalim i zabranom
pobačaja, ali je pridonio i pozitivnom odgovor birača na referendumu o
ulasku u EU, zalažući se za članstvo.
Od 1999. Poljska je članica NATO-a, u koji je ušla zajedno s
Mađarskom i Češkom, što je za izravnu posljedicu imalo sudjelovanje
2500 poljskih vojnika u sklopu multinacionalne divizije u Iraku.
(Hina) xdam ynab
(Hina) xdam ynab