ZAGREB,28. travnja(Hina) - Svi parlamentarni klubovi danas su u Hrvatskom saboru podržali Vladin konačni prijedlog Zakona o medijima, ali i iznijeli niz prigovora, posebno na odredbu kojom se propisuje nedopuštena koncentracija
vlasništva na medijskom tržištu.
ZAGREB,28. travnja(Hina) - Svi parlamentarni klubovi danas su u
Hrvatskom saboru podržali Vladin konačni prijedlog Zakona o medijima,
ali i iznijeli niz prigovora, posebno na odredbu kojom se propisuje
nedopuštena koncentracija vlasništva na medijskom tržištu.#L#
Dio klubova, naime, nepotrebnim i štetnim smatra dodatno
ograničavanje koncentracije, koje bi unaprijed onemogućilo spajanje i
pripajanje medija, nakon kojeg bi koncentracija prešla 40 posto.
SDP-ovac Antun Vujić podsjetio je da je raniji Zakon, kojega je ukinuo
Ustavni sud, onemogućavao kupnju novih dionica i udjela nakladnicima
koji su već ostvarili koncentraciju od 40 posto.
Takvo rješenje je u ptopunosti štitilo pluralizam medija, što je i
bila namjera zakona, a novo rješenje nakladnike dovodi u nemogući
položaj, i uvodi restriktivnije mjere nego bilo gdje u Europi, rekao
je Vujić.
IDS-ovac Kajin je, kako je rekao, u dilemi da li iznimno dopustiti
nakladniku koncentraciju veću od 40 posto od ukupnog broja prodanih
općeinformativnih dnevnika ili tjednika ako bi drugu novinsku kuću,
kupnjom njezinih dionica i udjela, spasio od bankrota.
Spomenuo je slučaj ponude EPH za kupnju "Slobodne Dalmacije", upitavši
"je li bolje dopustiti da se jedan medij ugasi ili kroz koncentraciju
vlasništva spasiti tu novinu". Kao primjer naveo je slučaj kada je
Hrvatska narodna banka branila Ljubljanskoj banci da kupi Istarsku
banku, koju je potom s 800 milijuna kuna morala spašavati država.
"Možda je interes Vlade da političkim utjecajem intervenira u taj
medij, a politička donacija izvršne vlasti još je opasnija i može
dovesti do još većih problema, da se jedan monopol zamijeni drugim",
upozorio je Kajin.
Nasuprot tomu, Vesna Pusić (HNS/PGS) smatra da se dobro zakonsko
rješenje ne smije žrtvovati zbog slučaja "Slobodne Dalmacije".
"Postoje i drugi načini za spas te novine. Vlada je kao vlasnik može
dokapitalizirati, može raspisati novi natječaj ili izabrati između
ponuđača koji su se javili na prošli, a može razmisliti i o pozivnom
natječaju", kazala je.
Luka Roić (HSS) Vladin je prijedlog ocijenio prihvatljivim, jer, kaže,
medijima nitko ne priječi da se razvijaju unutar sebe i steknu tržišnu
koncentraciju i veću od 40 posto.
Ocijenio je da taj 'limit' nije nikakva zapreka za razvoj medija, a
založio se i za restrkitivnije ograničenje. "Mislimo da bi najviša
dopuštena koncentracija trebala biti 30-tak posto, što bi omogućilo
postojanje tri do četiri vrlo utjecajna informativna dnevnika i
pluralizam medija", dodao je.
HSP-ovac Kovačević predložio je da se predložena koncentracija
vlasništva ne odnosi na općeinformativne tjednike, jer, tvrdi,
tjednici ni u jednoj europskoj zemlji nisu predmet posebne
regulative.
Bilo kakvim iznimkama kod koncentracije vlasništva usprotivila se
Katarina Fuček (HDZ). "Zakoni se ne mogu prilagođavati iznimkama, već
moraju uvažavati stvarna, a ne hipototetička pitanja", kazala je,
naglasivši kako se mora spriječiti bilo kakva mogućnost monopola te
zajamčiti pluralizam i raznovrsnost medija.
S HDZ-ovom zastupnicom složila se i Đurđa Adlešić (HSLS/DC),
istaknuvši kako su upravo nedefinirane odredbe o graničnoj
koncentraciji vlasništva na medijskom tržištu u mandatu prošle vlasti
dovele do toga da se ne zna tko su vlasnici medija.
Većina klubova smatra da bi novinar trebao zadržati svoje pravo na
zaštitu izvora informacija, jer bi u suprotnom, upozoravaju, u
opasnost došle demokratske stečevine novinarske struke te se otvorila
mogućnost utjecaja vlasti na izvještavanje.
Damir Kajin (IDS) ocijenio je kako se ne bi trebalo sudačkoj
diskreciji prepustiti da prosuđuje koji su to slučajevi od toliko
značajnog javnog interesa da bi novinar morao otkriti izvor.
"To može biti opasno jer bi sudovi mogli prosuđivati u interesu
vlasti, a protiv interesa oporbe", upozorio je.
Navedeni prijedlog HSP-ovac Pero Kovačević smatra dodatnom
restrikcijom na novinare, te predlaže da ostane odredba iz Zakona iz
1996. po kojemu novinar nije dužan tijelima javne vlasti, pa tako ni
sudovima, otkriti izvor informacija.
Prijedlozi klubova odnosili su se i na potrebu da Vlada jasno definira
javni interes i tko će odlučivati o tome kada je javni interes veći od
interesa za zabranom objave informacije, ukazivali su i na nužnost da
se novinaru ne uskraćuje pravo na informaciju ako je sudski postupak u
tijeku.
Dio klubova predlagao je i da 'novčana satisfakcija' bude izniman
oblik nadoknade štete u parnici zbog klevete, da se djela protiv časti
i ugleda izbrišu iz Kaznenog zakona, a dio ih se usprotivio brisanju
obveze objavljivanja programske osnove.
(Hina) xtr/xibob ysšh
(Hina) xtr/xibob ysšh