ZAGREB, 27. travnja 2004. (Hina) - Knjiga "Stara Grčka - Grci na Crnome moru" Marine Milićević-Bradač, profesorice na Odsjeku za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, objavljena u nakladi "Školske knjige", predstavljena je
danas u Zagrebu.
ZAGREB, 27. travnja 2004. (Hina) - Knjiga "Stara Grčka - Grci na Crnome
moru" Marine Milićević-Bradač, profesorice na Odsjeku za arheologiju
zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, objavljena u nakladi "Školske
knjige", predstavljena je danas u Zagrebu.#L#
Jedna od recenzentica knjige dr. Mirjana Sanader istaknula je da
autorica u knjizi piše o grčkoj kolonizaciji na Crnome moru, koja je
počela u 11. stoljeću prije Krista, i koja je u nekoliko velikih
valova trajala do učvršćenja Rimskog Carstva do 3. stoljeća.
Recenzentica Sanader ističe da su prvi grčki kolonisti bili Jonjani
koji su u 11. st. prije Krista naselili egejske otoke i maloazijsko
primorje od Smirne do Mileta, dodavši da su Grci na obale Crnog mora
došli u valu tzv. velike grčke kolonizacije koja je bila na vrhuncu
od 750. do 58. prije Krista .
To je prva knjiga u Hrvatskoj o Grcima na Crnome moru i govori o
kulturnim, političkim i gospodarskim učincima grčke nazočnosti na tim
područjima, rekla je Mirjana Sanader i naglasila kako je u nedostatku
referentne hrvatske literature o tom osebujnom crnomorskom antičkom
svijetu autorica Milićević proučila gotovo svu inozemnu literaturu o
toj temi.
Knjiga na 600 stranica podijeljena je u devet poglavlja koje je
poimence predstavila Mirjana Sanader iznijevši vrlo zanimljive
podatke. Jedan od njih je i uništavanje okoliša koji su Grci počinili
na sjeveru Egejskog mora, iskorištavajući šumu za gradnju brodova i za
drveni ugljen koji je služio za preradbu željeza. Autorica je dala
jednu od drastičnijih ocjena, tj. da je uništenje okoliša bila ona
golema cijena kojom je plaćena slava klasične Grčke, rekla je
Sanader.
Autorica je opisala i najpoznatije gradove na području kojim su
vladali Grci, njihov odnos prema Crnom moru koje su znali dobro
iskoristiti pa tako i uništavati, prikazala je katastarske prilike na
tom području te arheološka istraživanja na tim lokalitetima.
Dr. Sanader je u zaključku upozorila na predanost i sustavnost
autorice Milićević-Bradač, koja se svojom knjigom zaputila izvan
dosega i okvira hrvatske arheološke znanosti, čije djelo, po njezinoj
prosudbi, može korespondirati sa svjetskom literaturom iz toga
područja.
O knjizi su govorili i dr. Petar Selem i dr. Marin Zaninović,
ocijenivši da je riječ o velikom prinosu hrvatskoj arheološkoj
znanosti.
Knjiga, koju je uredio Zoran Velagić, sadrži 230 ilustracija, 50
zemljovida i planova, 574 bibliografske jedinice i indeks.
(Hina) xta yaz
(Hina) xta yaz