POČEO TRODNEVNI ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKA POLITIKA U 20. STOLJEĆU"

ZAGREB, 27. travnja 2004. (Hina) - Skup je pogled u retrovizor na ono što nam se dogodilo u prošlom stoljeću, ali i određeni pogled na ono što će nam se velikom vjerojatnoćom događati u ovom, rekao je u Matici hrvatskoj otvarajući trodnevni znanstveni skup "Hrvatska politika u 20. stoljeću" predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.#L# O hrvatskoj nacionalnoj integraciji u 19. i 20. stoljeću govorio je profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Nikša Stančić koji je istaknuo ulogu nacionalnih ideologija toj integraciji - hrvatstva očitovanoga u političkom djelovanju Ante Starčevića i narodnjačke ideologije uobličene u jugoslavenstvu. Ideologije slavenstva i jugoslavenstva su bila sredstvo otpora protiv vladajućih nacija u Austro-Ugarskoj, rekao je Stančić i dodao kako je tim jugoslavenstvom kasnije stvorena Jugoslavija sa Srbijom kao središtem države. Hrvati su Banovinom Hrvatskom dobili političku autonomiju dok je poslije Drugoga svjetskog rata SR Hrvatska imala dvojni suverenitet, istaknuo je Stančić i dodao kako se Hrvatska nakon osamostaljenja najnovijim pozivom Europske unije vraća na Zapad. O nacionalnoj ideologiji jugoslavenstva kod Hrvata u 20. stoljeću, govorio je Ljubomir Antić koji je istaknuo kako je ta ideologija nastala na strahu od premoćnoga okruženja, a počela se postupno povlačiti nakon Prvoga svjetskog rata. Komunistima je nacionalno pitanje bilo taktičke naravi i služilo im je samo kao prijelaz u jugoslavenstvo, istaknuo je Antić ilustrirajući to na primjeru političkoga djelovanja Josipa Broza. Hrvoje Matković je govorio o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu istaknuvši kako je pitanje stvaranja Jugoslavije nakon rata ovisilo ponajprije o volji velikih sila. O Katoličkoj crkvi u hrvatskoj politici govorio je Jure Krišto koji je istaknuo kako se Crkva našla u "procjepu između odgovornosti za svjetovno i snaga koje su joj pokušale zabraniti to djelovanje". Crkva je na takve pritiske odgovarala pokazujući snagu masovnim okupljanjem i isticanjem slavne prošlosti, rekao je Krišto i dodao kako u monarhističkoj Jugoslaviji Katolička crkva nije uspjela riješiti svoj status konkordatom. Srbi kao većinski narod i Srpska pravoslavna crkva služeći se liberalizmom planski su pokušavali širiti pravoslavlje prisilnim prevjeravanjem, istaknuo je Krišto i dodao kako se Katolička crkva branila uglavnom jačanjem svojih organizacija i rada u tisku. Katolička je crkva pozdravila stvaranje Nezavisne Države Hrvatske kao izraza sveopće volje naroda, ali se sukobljavala s djelovanjem ustaškog režima, kazao je Krišto i dodao kako se nakon dolaska komunista na vlast počela otvoreno provoditi represivna politika protiv Crkve. Ustvrdio je da su komunisti pokušali stvoriti razdor unutar crkvene hijerarhije i na taj način odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od rimskoga Pape. Nakon uspostave redovnih odnosa između Jugoslavije i Vatikana počeli su se uređivati odnosi Crkve i države, istaknuo je Krišto i dodao kako se od napadaja Crkva i dalje branila masovnim javnim skupovima i istupima crkvenih prelata. U nezavisnoj Republici Hrvatskoj napokon su uređeni odnosi Crkve i države, ali začuđuje medijska retorika i napadaji na Katoličku crkvu slična onima s početka 20. stoljeća, naglasio je Krišto. (Hina) xmk ysšh