SKV: SVIJET U 12,30 SATI

ZAGREB, 27. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih vijesti do 12,30 sati#L# SARAJEVO Šest visokih časnika Vojske Federacije BiH, pripadnika bošnjačkog te četiri pripadnika hrvatskog naroda nisu zadovoljili sigurnosne provjere potrebne za imenovanja na zapovjedne dužnosti u oružanim snagama BiH, što bi ujedno moglo označiti i kraj njihovih vojnih karijera, piše u utorak bosanskohercegovački tisak nagađajući da su razlozi njihova neizbora političko djelovanje te povezanost s financijskih zloupotrebama i ratnim zločinima. Glavni zapovjednik SFOR-a američki general Virgil Packett u ponedjeljak je članovima Predsjedništva BiH izložio rezultate višetjednih provjera kandidata za zapovjedne dužnosti u Glavnom stožeru i Zajedničkom zapovjedništvu oružanih snaga. Kako u utorak prenose svi sarajevski dnevni listovi, odluka SFOR-a predstavljala je krajnje neugodno iznenađenje za predsjedatelja Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića i hrvatskog člana državnog vrha Dragana Čovića. Izrazitog razloga za nezadovoljstvo ima upravo Čović jer niti jedan od kandidata koje je on predložio nije dobio "zeleno svjetlo". Prema informacijama koje neslužbeno prenose sarajevski mediji, brigadiri Slavko Puljić, Vlado Džoić, Goran Medić i Ivan Pavić neće se naći niti na jednoj zapovjednoj dužnosti zbog svog političkog djelovanja u prošlosti. Oni su aktivno podržali projekt tzv. hrvatske samouprave kojim je HDZ BiH nakon izbora održanih 2000. godine pokušala spriječiti da Socijaldemokratska partija (SDP) i Nova hrvatska inicijativa (NHI) preuzmu stvarnu vlast u zemlji unatoč potpori boračkog tijela. Bošnjačka strana, odnosno Sulejman Tihić, za zapovjedne je dužnosti predložila devet časnika, uglavnom u rangu brigadira. SFOR je dao suglasnost za imenovanje manje poznatih brigadira - Sakiba Forića, Rizu Pleha i Dževada Rađu, dok je za šest brigadira uskratio suglasnost. Trojica brigadira - Sifet Podžić, Senad Mašović i Šerif Špago - osumnjičeni su za financijske zloporabe. Drastične odluke donesene su u slučajevima brigadira Harisa i Jasmina Šarića te Selme Cikotića, koji je slovio kao najozbiljniji kandidat za prvog načelnika GS OS BiH. Vlastima BiH naloženo je da svu trojicu odmah otpuste iz vojne službe i to bez prava na mirovinu. Službenog objašnjenja ovakvog zahtjeva nema, a spekulira se kako je razlog za to njihova umiješanost u ratne zločine. Za razliku od bošnjačkih i hrvatskih, svi kandidati iz reda srpskog naroda prošli su potrebne provjere. BERLIN Povjerenik Europske komisije za proširenje G?nther Verheugen smatra da širenje Europske unije "polako doseže svoje granice" istaknuvši, u razgovoru za jutarnji program državne TV postaje ZDF u utorak, da je u predstojećem razdoblju važnije postizanje gospodarske stabilnosti proširene Unije nego njezino daljnje proširenje. On je napomenuo da se pregovori vode još samo s Bugarskom i Rumunjskom, koje bi trebale pristupiti 2007. Verheugen u tom kontekstu nije spomenuo i mogući početak pregovora o punopravnom članstvu s Hrvatskom. On smatra da je u godinama koje dolaze na području Europske unije potrebno postići veći gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta te inovativnost, a da je tema geografskog širenja za prvo vrijeme potisnuta u drugi plan. "Mi moramo prvo sagraditi gospodarske temelje za političku zgradu EU-a koju smo već sagradili", naglasio je Verheugen. BRUXELLES Libijski čelnik Moamer Gadafi doputovao je u utorak u Bruxelles u dvodnevni službeni posjet EU i Belgiji te ujedno svoj prvi posjet europskom kontinentu nakon 15 godina, objavilo je belgijsko ministarstvo vanjskih poslova. Libijski čelnik odmah je krenuo u sjedište Europske komisije gdje će se sastati s njezinim predsjednikom Romanom Prodijem. Gadafi će se tijekom popodneva susresti s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javierom Solanom, a navečer će ga uz sve počasti primiti belgijski premijer Guy Verhofstadt. Prethodni službeni posjet libijskog čelnika izvan afričkih i bliskoistočnih zemalja datira iz 1989. godine, kad je u Beogradu sudjelovao na summitu nesvrstanih zemalja. Gadafi će napustiti Bruxelles u srijedu popodne nakon susreta s belgijskih poslovnim ljudima i primanja u belgijskom parlamentu. LUXEMBOURG Predstavnici EU i Rusije dogovorili su se u utorak u Luksemburgu da će se nakon 1. svibnja Sporazum o partnerstvu i suradnji, koji definira njihove političke i trgovačke odnose, proširiti i na deset novih članica Unije. Dogovor je postignut na sastanku ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova s irskim kolegom Brianom Cowenom, čija zemlja trenutačno predsjeda Unijom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom i povjerenikom za vanjsku politku Chrisom Pattenom.Stari sporazum o partnerstvu i suradnji koji pokriva veze između Moskve i tadašnjih 15 članica EU-a proširit će se na deset država koje će se priključiti Uniji u subotu. Rusija se ranije protivila proširenju sporazuma bojeći se da će izgubiti trgovačke beneficije koje je imala sa svojim najbližim susjedima te je podigla sporno pitanje o odnosu prema ruskoj manjini u Estoniji i Latviji, dvjema državama koje će 1. svibnja postati nove članice. "Rusija i EU su ponovno potvrdile svoju obvezu da će ih proširenje Unije približiti, a ne razdvojiti", navodi se u zajedničkoj izjavi. "Obje su strane istaknule svoju predanost zaštiti ljudskih prava i zaštiti pripadnika manjina", zadnja je, u posljednji tren izmijenjena, rečenica u izjavi. NAJAF Američke snage, uz potporu zrakoplova, ubile su u žestokom noćnom sukobu 43 šijitska pobunjenika kod svetog grada Najafa, objavila je u utorak američka vojska. "Kod Najafa su ubijena 43 protukoalicijskih vojnika, a naš AC-130 je uništio pobunjenički proturaketni sustav", priopćila je američka glasnogovornica. Šijitsku miliciju, tzv. Vojsku Mehdi, vodi šijitski klerik Moqtad al-Sadr kojeg SAD optužuje da je u džamije i škole uskladištio oružje. PRETORIA Južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki položio je u utorak prisegu za drugi predsjednički mandat, dok njegova zemlja istodobno slavi desetu obljetnicu uspostave demokracije uz vojnu paradu i mega-koncert na otvorenom. Mbeki je prisegnuo na vjeru republici i poštivanje ustava pred desetak tisuća okupljenih na proslavi, među kojima su bili predsjednici i monarsi iz cijelog svijeta. "Dugo je vremena naša zemlja sadržavala i predstavljala sve što je čovječanstvo smatralo najodvratnijim i najmračnijim", istaknuo je južnoafrički predsjednik. "Danas počinje drugo desetljeće demokracije. Uvjereni smo da ono što smo ostvarili tijekom prvog desteljeća demokracije pokazuje da mi Afrikanci možemo i da ćemo riješiti naše probleme", rekao je Mbeki. Na današnji dan 1994. godine Južnoafrikanci svih rasa prvi put su zajedno glasali na izborima u povijesti, okončavši tako gotovo pola stoljeća rasne vladavine bijele manjine u toj zemlji. Nelson Mandela, koji je oslobođen nakon 27 godina zatvora kako bi predvodio pregovore za okončanje apartheida, izabran je za prvog crnačkog predsjednika te zemlje. Unatoč rastućoj ekonomiji i novim prilikama za milijune onih koji su bili na marginama društva tijekom apartheida, zemlja se još uvijek suočava s brojnim izazovima - raširenim siromaštvom, visokom stopom nezaposlenosti i kriminalom te raširenom epidemijom AIDS-a. Proslava je počela vojnim plotunima i aero-mitingom, a slijedi koncert ispred Union Buildingsa na kojem će svirati oko 200 južnoafričkih glazbenika i gala-večera. BERLIN Kritiziranje izraelske vlade ne može se smatrati antisemitizmom, izjavio je čelnik Svjetskog židovskog kongresa (WJC) u utorak. "Svatko u demokraciji može kritizirati - to nije antisemitizam. Kritiziranje politike izraelskog premijera Ariela Sharona svakako se ne ubraja u antisemitizam", rekao je glavni tajnik WJC-a Isreael Singer u intervjuu za televizijsku postaju ZDF uoči konferencije o antisemitizmu koja počinje u srijedu u glavnom njemačkom gradu. No, tvrditi da Židovi nemaju pravo živjeti na svojoj zemlji je vrlo antisemitski, dodao je Singer. (Hina) xdj ydj