ZAGREB, 26. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 4.30 sati.
ZAGREB, 26. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih
događaja do 4.30 sati.#L#
ZAGREB
Ostvarivo je da Hrvatska u lipnju na sastanku Europskog vijeća dobije
status kandidata za ulazak u EU, ali to ne znači da će se automatski
odrediti i datum početka pregovora, rekao visoki predstavnik EU za
vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u intervjuu za izdanje
"Večernjeg lista" od ponedjeljka.
"Pozitivan avis važan je za otvaranje pregovora i stoga smatram
ostvarivim da Hrvatska u lipnju dobije zeleno svjetlo. Iako to ne
znači da će se automatski odrediti datum za otvaranje pregovora",
rekao je Solana. "Važno je podcrtati da je avis tek prvi korak u dugom
postupku. Dodatni su napori nužni na svim ključnim pitanjima, poput
suradnje s Haaškim sudom, zaštite prava manjina, povratka izbjeglica,
reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije",
naglasio je Solana.
WASHINGTON
Hrvatsko izaslanstvo koje sudjeluje na proljetnom zasjedanju
Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu
razgovaralo je o novom stand-by aranžmanu s MMF-om i stabiliziranju
inozemnog duga Hrvatske.
Izaslanstvo Hrvatske narodne banke (HNB) i ministarstva financija
susrelo se u subotu s direktorom za Europu u MMF-u Michaelom
Depplerom, izvršnim direktorom hrvatske konstituence Jeroenom
Kremersom i voditeljem misije MMF-a u Hrvatskoj Dimitrijem
Demekasom.
Novi stand-by aranžman Hrvatske s MMF-om bi, baš kao i prethodna dva,
bio "aranžman predostrožnosti", rekla je novinarima u nedjelju državna
tajnica u ministarstvu financija Martina Dalić. "Po novom aranžmanu ne
bi bilo povlačenja sredstava nego bi služio kao potpora kredibilnosti
ekonomskoj politici i potpora hrvatskim pozicijama na međunarodnim
tržištima kapitala tijekom eventualnih pregovora s Europskom unijom",
rekla je Dalić i najavila dolazak predstavnika MMF-a u Zagreb nakon
18. svibnja kada bi pregovori trebali biti dovršeni.
U razgovorima u MMF-u je posebice naglašen problem inozemnog duga
Hrvatske čija visoka razina Hrvatsku čini ranjivom na vanjske šokove i
moguće poremećaje na tržištu. Guverner Hrvatske narodne banke Željko
Rohatinski je rekao novinarima da je zajedničko mišljenje MMF-a i
Hrvatske da inozemni dug "zahtijeva urgentno djelovanje na njegovoj
stabilizaciji". MMF smatra da "to djelovanje prije svega podrazumijeva
konsolidaciju javnih financija, za razliku od prošlog stand-by
aranžmana kada je Fond inzistirao prije svega na mjerama monetarne
politike", rekao je guverner HNB-a.
Cilj eventualnog budućeg stand-by aranžmana s MMF-om bio bi
stabiliziranje udjela vanjskoga duga Hrvatske u bruto domaćem
proizvodu (BDP) Hrvatske.
Ukupni hrvatski inozemni dug krajem veljače 2004. godine bio je 24
milijarde dolara dok je BDP krajem prošle godine bio 29 milijardi
dolara što znači da iznosi 76 posto BDP-a. MMF smatra da bi tijekom
2004. i 2005. godine razinu tog duga trebalo stabilizirati na 76 posto
BDP-a izraženog u eurima i da on ne bi smio dalje relativno rasti,
rekao je Rohatinski. Rohatinski misli da Hrvatska to može postići uz
fiskalnu prilagodbu, odgovarajuću monetarnu politiku i otvaranje
mogućnosti da se država u većoj mjeri financira domaćim zaduživanjem.
WASHINGTON
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorili su u
nedjelju kako postoji opasnost da svijet neće postići Milenijske
razvojne ciljeve usmjerene na olakšavanje problema siromašnih zemalja.
Na zasjedanju Ujedinjenih naroda 2000. 189 zemalja usvojilo je
Milenijske razvojne ciljeve među kojima je najvažniji smanjivanje za
polovicu postotka siromašnih u svijetu, a ciljevi uključuju i borbu
protiv AIDS-a, smanjivanje smrtnosti djece i uključivanje sve djece u
obrazovni sustav. "Sve strane, zemlje u razvoju i razvijene zemlje i
međunarodne institucije moraju hitno pojačati usklađeno djelovanje
kako bi ubrzale napredak prema ovim ciljevima", poručio je Razvojni
odbor završavajući proljetno zasjedanje 184 članice Svjetske banke i
MMF-a u Washingtonu.
Svjetska banka je u petak izvijestila kako je od 1981. do 2001.
prepolovljen broj krajnje siromašnih ljudi u svijetu, ali i da su
rezultati krajnje neujednačeni u pojedinim dijelovima svijeta uz
izostajanje napretka u Africi i Latinskoj Americi. Zahvaljujući
uglavnom dramatičnom razvitku Kine i Indije svijet bi mogao do 2015.
postići milenijski cilj smanjivanja za pola udjela od 28 posto krajnje
siromašnih zabilježenog 1990. Krajnje siromašni su oni koji žive s
manje od 1 dolara dnevno. Nasuprot uspjesima u Aziji, u podsaharskoj
Africi broj krajnje siromašnih je u posljednjih 20 godina porastao s
42 posto na 47 posto, a u zemljama Latinske Amerike postotak je u
2001. ostao na 10 posto kakav je bio i 1981. godine.
BEČ
Socijaldemokrat Heinz Fischer (65) pobijedio je u nedjelju na
austrijskim predsjedničkim izborima, objavio je ministar unutarnjih
poslova Ernst Strasser. Fischer, bivši predsjednik austrijskog
parlamenta, osvojio je 52,4 posto, a aktualna ministrica vanjskih
poslova Benita Ferrero-Waldner (Narodna stranaka) 47,6 posto glasova.
Fischer će na dužnosti zamijeniti Thomasa Klestila koji je odradio dva
šestogodišnja mandata na dužnosti predsjednika države. Ovom pobjedom
Fischer je postao prvi socijaldemokrat koji će useliti u predsjednički
ured u bečkoj palači Hofburg nakon 18 godina. Narodna stranka je
priopćila da će Ferrero-Waldner nastaviti obnašati dužnost ministrice
vanjskih poslova bez obzira na rezultat izbora.
WASHINGTON
Stotine tisuća prosvjednika okupilo se u nedjelju u Washingtonu kako
bi podržali pravo na pobačaj i suprotstavili se politici predsjednika
Busha koju vide kao smanjivanje slobode žena da same odluče hoće li
imati djecu. Oko 1.400 građanskih skupina organiziralo je ove
prosvjede usmjerene uglavnom protiv predsjednika Busha i njegove
politike koja nastoji smanjiti prava žena na pobačaj koja je američki
Vrhovni sud priznao 1973. godine. Jednom od najvećih skupova do sada u
Washingtonu nazočilo je, prema procjenama organizatora, više od 750
tisuća žena, uglavnom iz Sjedinjenih Država, ali i iz 57 zemalja
svijeta. Pobornici pobačaja u Americi posebice su zabrinuti zbog dva
zakona donesena u posljednjih šest mjeseci, od kojih jedan zabranjuje
poseban način izvođenja abortusa u kasnijoj trudnoći, a drugi dodatnim
zločinom proglašava napad na trudnu ženu u kojem je povrijeđen ili
ubijen fetus dajući fetusu zakonska prava neovisno o ženi.
RIM
Talijanska vlada Silvija Berlusconija sprema se ograničiti na dvije
godine ulazak radnika iz zemalja novih članica proširene Europske
unije, piše u nedjelju rimski dnevni list Il Messagero. Ukaz, koji je
izradilo predsjedništvo vijeća spreman je, a njime se predviđa
dvogodišnji moratorij s godišnjom kvotom od 20.000 ulazaka i to već od
ove, 2004. godine. Restrikcije će se odnositi na podnositelje zahtjeva
u potrazi za plaćenim zaposlenjem iz osam novih zemalja članica iz
istočne Europe, ali ne i Malte i Cipra, ističe dnevnik. Odluku o
primjeni restrikcija, s kojom su se suglasili svi osim Irske,
kritizirale su nove članice koje su upozorile na "predrasude", prema
riječima češkog premijera Vladimira Špidle.
LONDON
Britanski prosvjednici napali su u nedjelju automobil desničarskog
francuskog političara Jean-Marie Le Pena koji je doputovao u
Manchester kako bi izrazio potporu Britanskoj nacionalnoj stranci
(BNP) u pripremama za europske izbore u lipnju. Stotine prosvjednika
prepriječile su Le Penu put, bacajući na njegov automobil jaja i kante
za smeće i optužujući ga za rasizam i fašizam. U neredima je
ozlijeđeno nekoliko prosvjednika, javio je BBC. Komentirajući
incident, Le Pen je opovrgnuo da je rasist, ali i naglasio da se
zauzima za strože kontrole imigracije. Prosvjed protiv Le Penova
posjeta organiziran je i u Birminghamu, na jugu zemlje. Britanski
ministar unutarnjih poslova David Blunkett upozorio je Le Pena da će
biti uhićen bude li tijekom posjeta Britaniji učinio išta što bi se
moglo tumačiti kao raspirivanje rasne mržnje.
ANKARA
Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u nedjelju u Turskoj, uz jake mjere
osiguranja, na obilježavanju 89. godišnjice krvave bitke za Dardanele.
Gotovo 3.000 Australaca i Novozelanđana, mnogo manje nego prethodnih
godina kada ih se znalo okupiti i više od 10.000, doputovalo je na
obilježavanje godišnjice iskrcavanja australskih i novozelandskih
postrojbi na Galipolju tijekom Prvog svjetskog rata. Vrhunac
svečanosti bila je molitva u zoru, u 5.30 sati po mjesnom vremenu,
kada je 25. travnja 1915. počelo savezničko iskrcavanje. Savezničke
snage doživjele su na Galipolju stravičan poraz. Tijekom osam mjeseci
koliko je trajala bitka poginulo je gotovo 35.000 britanskih,
australskih i novozelandskih vojnika, a da nisu ostvarili nikakav
napredak na bojištu. Turke je pirova pobjeda stajala života gotovo
87.000 vojnika.
(Hina) xzt yzt
(Hina) xzt yzt