SKV: SVIJET U 9,30 SATI

ZAGREB, 24. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 9,30 sati#L# WASHINGTON Hrvatska je 2000. godine imala manje od 2 posto ljudi koji su živjeli u krajnjem siromaštvu, objavila je u petak Svjetska banka. Svjetska banka je u petak objavila izvješće Svjetski razvojni inidkatori 2004. prema kojem je od 1981. do 2001. broj krajnje siromašnih, koji žive od samo 1 dolara dnevno, prepolovljen sa 40 posto na 21 posto svjetskog stanovništva. U istočnoj Europi i središnjoj Aziji visoka nezaposlenost i smanjenje proizvodnje u mnogim bivšim komunističkim zemljama povećala je postotak krajnje siromašnih s blizu nule 1981. na 6 posto 1999., ali je u posljednjih nekoliko godina u opadanju, kaže se u Izvješću. Za Hrvatsku je Svjetska banka imala podatke samo za 2000. godinu prema kojima je te godine s manje od 1 dolara dnevno u Hrvatskoj živjelo manje od 2 posto stanovništva. S manje od 2 dolara živjelo je također manje od 2 posto hrvatskog stanovništva. Prema Izvješću, između 1990. i 2002. 20 posto najsiromašnijih Hrvata imalo je udio od 8,3 posto u bruto domaćem proizvodu. Istodobno je najbogatijih 20 posto Hrvata imalo udio od 39,6 posto bruto domaćeg proizvoda. NIKOZIJA Ciparski Grci i Turci počeli su u subotu dolaziti na biračka mjesta kako bi se izjasnili prihvaćaju li mirovni plan UN-a o ponovnom ujedinjenju otoka pred ulazak u Europsku uniju 1. svibnja. Pravo glasa na ciparskom referendumu ima oko 480.000 Grka na jugu i 141.000 Turaka na sjeveru otoka. Birači će odlučiti hoće li se otok ujediniti nakon trideset godina podjele ili će se ucrtati konačna granica između ciparskih Grka na jugu i ciparskih Turaka na sjeveru otoka, a u EU će ući samo grčki dio. Nakon snažne međunarodne inicijative za donošenje plana ujedinjenja koji bi bio prihvatljiv objema stranama, "ne" na referendumu koji bi izrekla bilo koja od strana značio bi da ciparski Turci neće ući u EU, već samo ciparski Grci, čija je vlada međunarodno priznata, dok "Tursku Republiku Sjeverni Cipar" priznaje samo Ankara. SEUL Južna Koreja i Kina ponudile su u subotu po milijun dolara pomoći Sjevernoj Koreji povodom katastrofalne željezničke nesreće na sjeveru te zemlje. Južnokorejski ministar za ujedinjenje Jeong Se-hyun izjavio je da će Seul ponuditi milijun dolara pomoći za saniranje posljedica nesreće i pokušati organizirati sastanak sa sjevernokorejskim dužnosnicima o eventualnoj daljnjoj pomoći. "Južna Koreja će na Sjever uputiti lijekove i ostale nužne potrepštine u vrijednosti milijun dolara", rekao je Jeong. Kinesko ministarstvo trgovine je također objavilo da će poslati pomoć vrijednu nešto više od milijun dolara. Ona će uključivati hranu, lijekove i šatore, objavila je agencija Xinhua. PJONGJANG Sjeverna je Koreja u subotu prekinula službenu šutnju u vezi s katastrofalnom željezničkom nesrećom i priopćila da je do nje došlo" zbog električnoga kontakta izazvanog nepažnjom", U priopćenju koje je objavila državna novinska agencija nema pojedinosti o broju žrtava, samo se kaže da je šteta "veoma velika". Već je prije objavljeno kako su sjevernokorejski dužnosnici rekli diplomatima da je poginulo nekoliko stotina ljudi, a ozlijeđeno nekoliko tisuća. WASHINGTON Američki predsjednik George W. Bush ukinuo je glavninu gospodarskih sankcija Libiji, pošto je Tripoli odustao od izrade oružja za masovno uništavanje, priopćila je u petak Bijela kuća. Ali, Libija je i dalje na popisu zemalja koje podupiru terorizam, pa se ne ukida "nadzor nad izvozom u Libiju", a "imovina libijske vlade u Sjedinjenim Državama ostaje zamrznuta", dodaje se u priopćenju američkog predsjedništva. Djelomičnim ukidanjem sankcija SAD odobrava "obnovu većine trgovačkih poslova, financijskog poslovanja i ulaganja", kaže se u priopćenju. No izravni letovi između dviju zemalja neće se ponovno uvesti. "Libija je svojim postupcima bila uzor koji će, nadamo se, oponašati druge zemlje i odbaciti oružje za masovno uništavanje", kazao je službeni predstavnik Bijele kuće Scott McClellan u priopćenju. JERUZALEM Izraelski premijer Ariel Sharon ponovno je u petak navečer zaprijetio da će likvidirati predsjednika palestinske samouprave Jasera Arafata, ustvrdivši da ovaj više nema nikakva "imuniteta". "Prije tri godine obećao sam američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da neću napasti Arafata, ali me to obećanje više ne obvezuje i on više nema imuniteta", kazao je Sharon u razgovoru iz kojeg je dijelove u petak navečer objavio prvi kanal izraelske javne televizije. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat odmah je reagirao na izjavu, rekavši da je Ariel Sharon "odlučio fizički ugroziti predsjednika Arafata. To će otvoriti put još većem nasilju i prolijevanju krvi". WASHINGTON Američko stajalište koje osuđuje svako nasilje prema osobi palestinskog predsjednika Jasera Arafata i dalje je nepromijenjeno, izjavio je u petak glasnogovornik State Departmenta. "Nema promjena u američkom stajalištu", kazao je službeni predstavnik američkog ministarstva vanjskih poslova Richard Boucher na upit o izjavama izraelskog premijera Ariela Sharona. Boucher je ipak kazao da se još nije upoznao sa Sharonovom izjavom. "Kada vidim izjavu, moći ćemo nešto više reći", kazao je. (Hina) xdj ydj