SKV: SVIJET U 4.30

ZAGREB, 24. travnja 2004.(Hina) - #L# WASHINGTON/NEW YORK Uoči subotnjeg referenduma o ujedinjenju Cipra Ujedinjeni narodi predali su plan za ponovno ujedinjenje otoka pred njegov ulazak u Europsku uniju 1. svibnja. Posebni savjetnik glavnog tajnika UN-a za Cipar Alvaro de Soto prenio je ciparskim Grcima i Turcima te stranama jamcima Grčkoj, Turskoj i Velikoj Britaniji dokument Cjelovito rješenje ciparskog problema, rekao je u petak glasnogovornik UN-a. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan od prošloga mjeseca nastoji pridobiti ciparske Turke i Grke kako bi glasovali za plan i stvorili Ujedinjenu Ciparsku Republiku koja bi se sastojala od dvaju konstitutivnih dijelova, grčkog i turskog, povezanih saveznom vladom. JERUZALEM Izraelski premijer Ariel Sharon ponovno je jučer navečer zaprijetio da će likvidirati predsjednika palestinske samouprave Jasera Arafata, ustvrdivši da ovaj više nema nikakva "imuniteta". "Prije tri godine obećao sam američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da neću napasti Arafata, ali me to obećanje više ne obvezuje i on više nema imuniteta", kazao je Sharon u razgovoru iz kojeg je dijelove jučer navečer objavio prvi kanal izraelske javne televizije. Taj bi se razgovor u cijelosti trebao objaviti u prigodi proslave neovisnosti Izraela koja počinje u ponedjeljak navečer. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat odmah je reagirao na izjavu, rekavši da je Ariel Sharon "odlučio fizički ugroziti predsjednika Arafata. To će otvoriti put još većem nasilju i prolijevanju krvi". GAZA Predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat nazvao je jučer navečer čelnike nekolikih zemalja i požalio se na prijetnje koje mu je uputio izraelski premijer Ariel Sharon, izjavio je njegov glavni savjetnik. "Arafat je večeras nazvao egipatske, jordanske, arapske i europske čelnike kako bi ih upozorio na posljedice širenja nasilja na palestinskim područjima i na Sharonove prijetnje protiv njegove osobe", kazao je za AFP Nabil Abu Rudeina. "Prije tri godine obećao sam predsjedniku Georgeu W. Bushu da neću napasti Arafata, ali to me obećanje više ne obvezuje i ovaj više nema imuniteta", ustvrdio je Sharon u razgovoru kojega je dijelove u petak navečer objavio prvi kanal izraelske javne televizije. WASHINGTON Američko stajalište koje osuđuje svako nasilje prema osobi palestinskog predsjednika Jasera Arafata i dalje je nepromijenjeno, izjavio je jučer glasnogovornik State Departmenta. "Nema promjena u američkom stajalištu", kazao je službeni predstavnik američkog ministarstva vanjskih poslova Richard Boucher na upit o izjavama izraelskog premijera Ariela Sharona. Boucher je ipak kazao da se još nije upoznao sa Sharonovom izjavom. "Kada vidim izjavu, moći ćemo nešto više reći", kazao je. WASHINGTON Američki predsjednik George W. Bush ukinuo je glavninu gospodarskih sankcija Libiji, pošto je Tripoli odustao od izrade oružja za masovno uništavanje, priopćila je jučer Bijela kuća. Ali, Libija je i dalje na popisu zemalja koje podupiru terorizam pa se ne ukida "nadzor nad izvozom u Libiju", a "imovina libijske vlade u Sjedinjenim Državama ostaje zamrznuta", dodaje se u američkom priopćenju. Djelomičnim ukidanjem sankcija SAD odobrava "obnovu većine trgovačkih poslova, financijskog poslovanja i ulaganja", kaže se u priopćenju. No izravni letovi između dviju zemalja neće se ponovno uvesti. "Libija je svojim postupcima bila uzor koji će, nadamo se, oponašati druge zemlje i odbaciti oružje za masovno uništavanje", kazao je službeni predstavnik Bijele kuće Scott McClellan u priopćenju. Gospodarske sankcije protiv Libije postupno su se pojačavale nakon prekida bilateralnih odnosa 1981. BAGDAD Američki je vojnik ubijen jučer u eksploziji bombe kada je njegov konvoj prolazio kroz sunitski grad Samaru, stotinjak kilometara sjeverno od Bagdada, priopćila je vojna koalicija koju predvode Sjedinjene Države. Ubijeni vojnik pripadao je 1. pješačkoj diviziji, kaže se u priopćenju. Od početka iračkog rata u ožujku 2003., ubijeno je više od sedamsto američkih vojnika. WASHINGTON Hrvatska je 2000. godine imala manje od 2 posto ljudi koji su živjeli u krajnjem siromaštvu, objavila je jučer Svjetska banka. Svjetska banka u petak je objavila izvješće Svjetski razvojni inidkatori 2004. prema kojem je od 1981. do 2001. broj krajnje siromašnih, koji žive od samo 1 dolara dnevno, prepolovljen sa 40 posto na 21 posto svjetskog stanovništva. U istočnoj Europi i središnjoj Aziji visoka nezaposlenost i smanjenje proizvodnje u mnogim bivšim komunističkim zemljama povećala je postotak krajnje siromašnih s blizu nule 1981. na 6 posto 1999., ali je u posljednjih nekoliko godina u opadanju, kaže se u izvješću. Za Hrvatsku je Svjetska banka imala podatke samo za 2000. godinu i prema njima je te godine s manje od 1 dolara dnevno u Hrvatskoj živjelo manje od 2 posto stanovništva. S manje od 2 dolara živjelo je također manje od 2 posto hrvatskog stanovništva. Prema izvješću, između 1990. i 2002. 20 posto najsiromašnijih Hrvata imalo je udio od 8,3 posto u bruto domaćem proizvodu. Istodobno je najbogatijih 20 posto Hrvata imalo udio od 39,6 posto bruto domaćeg proizvoda. WASHINGTON Udio ljudi koji žive u krajnjem siromaštvu prepolovljen je od 1981. do 2001. u svijetu, ali je napredak neujednačen s istočnom i južnom Azijom u kojoj se stotine milijuna ljudi izvuklo iz siromaštva od kojega i dalje pate Afrika i Latinska Amerika, objavila je jučer Svjetska banka. Glavni ekonomist Svjetske banke Francois Bourguignon rekao je novinarima kako "globalno siromaštvo prilično brzo opada", ali da su rezulatati po regijama veoma različiti. Dodao je da je gospodarski rast "motor smanjenja siromaštva, ali i naglasio kako bogate zemlje moraju pružiti veću izravnu pomoć najsiromašnijima kao i pristup svojim tržištima. Godišnje izvješće Svjetski razvojni indikatori 2004. pokazuje da je broj ljudi u zemljama u razvoju koji žive u krajnjem siromaštvu što znači s manje od 1 dolara dnevno s 1,5 milijardu u 1981. opao na 1,1 milijardu u 2001. smanjivši se s 40 posto na 21 posto ukupnog svjetskog stanovništva. Izvješće je pokazalo da su najveći pad siromaštva ostvarile zemlje koje su imale ubrzan ekonomski rast i u kojima su jačanje trgovine i ekonomske reforme potaknule ulaganje i otvaranje tržišta, poput Kine i Indije. Dramatičan napredak napravila je Kina gdje je broj krajnje siromašnih pao sa 600 milijuna na 200 milijuna, s postotkom siromašnih koji je opao sa 64 na 17 posto, te Indija gdje je 359 milijuna ili 35 posto stanovništva živjelo u siromaštvu 2001. što je pad u odnosu na 382 milijuna ili 55 posto u 1981. PRIŠTINA Albanski predsjednik Alfred Moisiu boravio je na Kosovu, na poziv civilnog upravitelja UN-a Harrija Holkerija, u dvodnevnom službenom posjetu. Moisiu je prvi albanski predsjednik koji je službeno posjetio Kosovo. Jučer na kraju posjeta Moisiu je na konferenciji za novinare ocijenio korisnim razgovore s međunarodnim i kosovskim dužnosnicima. Kazao je da napušta Kosovo s pozitivnim dojmovima, uvjeren da Kosovo radi za svoju budućnost. Preporučio je proširenje suradnje Kosova i Albanije, posebice u oblasti školstva i znanosti. Osvrnuvši se na nedavne nemire na Kosovu, Moisiu je pozitivno ocijenio namjeru kosovske vlade da sanira štete nastale u međuetničkim sukobima u ožujku ove godine. Najavio je da će Albanija nastaviti pružati Kosovu potporu, prvenstveno diplomatskim sredstvima. Izjavio je da je možda došlo vrijeme za neke izmjene u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 1244 o Kosovu. PRIŠTINA Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Harri Holkeri i kosovski premijer Bajram Rexhepi objavili su jučer da je osnovan Ured kosovske vlade za međunarodne odnose i za regionalni dijalog. Na prigodnoj svečanosti Holkeri je rekao da je osnivanje ureda u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i ustavnim okvirom Kosova. On je objasnio da međunarodni odnosi Kosova ostaju prvenstveno u nadležnosti UMNIK-a i da će ovaj ured biti zadužen za koordiniranje međunarodne aktivnosti kosovske vlade s UNMIK-om. Premijer Rexhepi izjavio je da osnivanje ovog ureda predstavlja važan korak u radu kosovske vlade te da ured treba biti polazište za osnivanje budućega ministarstva vanjskih poslova Kosova. KOPENHAGEN Danski ministar obrane liberal Svend Aage Jensby ponudio je jučer ostavku šefu vlade Andersu Foghu Rasmussenu zbog krize u svezi s Irakom. Oporbena ljevica tražila je odlazak ministra kojemu predbacuje što je nedavno prekršio obvezu tajnosti i otkrio televiziji povjerljive informacije sa sjednice parlamentarnog povjerenstva za nadzor tajnih služba, na kojoj se raspravljalo o izvješćima obavještajnih služba o oružju za masovno uništavanje u Iraku. U tom je povjerenstvu, najtajnovitijem i najvažnijem u parlamentu, petero članova najvećih stranaka, kao i ministri obrane i pravosuđa te načelnici obavještajnih služba. Rasmussen je prihvatio ostavku pošto se u petak popodne vratio iz Sjedinjenih Država, a Jensbyja će zamijeniti Soeren Gade, liberal iz parlamentarnog povjerenstva za obranu. (Hina) xvm yvm