ZAGREB, 23. travnja 2004. (Hina) -
ZAGREB, 23. travnja 2004. (Hina) - #L#
FINANCIJSKI BILTEN od 15. do 22. travnja 2004.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
10. Nastavlja se rast kunskih depozita
11. HNB-u priznanje "Emerging Markets" za upravljanje pričuvama
12. BDP po stanovniku približno 6.385 usd
13. Analitičari pozitivno ocjenjuju gospodarske učinke u Hrvatskoj
14. D&B: Kreditni rejting Hrvatske još uvijek nepromijenjen
15. Dobit hrvatskih poduzetnika lani smanjena 12,4 posto, gubici
povećani 17,3 posto
16. Obvezni mirovinski fondovi: Neto imovina od 5,2 milijarde kuna
17. Sindikati i MMF suglasni da je vanjski dug najveći problem
18. Neto dobit Varaždinske banke u prošloj godini 82 milijuna kuna
19. Dva nova uvrštenja u JDD kotaciju Zagrebačke burze
20. Agrokor izdaje korporativne obveznice
21. Statistika
ooooooooooooooooooo
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja
u kunama Ponuda
u kunama Promet
u kunama Prosječna kamata (%)
16. IV. 100.000.000 150.000.000 77.800.000 2,53
19. IV. 98.300.000 200.000.000 98.300.000 3,34
20. IV. 64.000.000 300.000.000 64.000.000 3,47
21. IV. 40.500.000 400.000.000 40.500.000 3,21
22. IV. 57.100.000 400.000.000 57.100.000 2,87
Prosječno 71.980.000 290.000.000 67.540.000 3,08
Relativno "skromna" ovotjedna potražnja, dobra ponuda novca te
smanjenje prosječne kamatne stope okarakterizirali su ovotjedno
trgovanje na Tržištu novca.
Naime, ovotjedna je ukupna potražnja bila čak gotovo 66 posto niža od
prošlotjedne, dok je istodobno ponuda bila za više od dva puta
"bogatija". Kako bilo, ovoga je tjedna podmireno gotovo 94 posto
prijavljene ovotjedne potražnje, dok je tek manji dio nje u petak,
zbog insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama od ponuđenih,
ostao nepodmiren. Pritom je iskorišteno tek nešto više od 23 posto
slobodnih sredstava.
Povoljan ovotjedni odnos ponude i potražnje značajnije je smanjio
prosječnu cijenu novca. Tako je ona u usporedbi s prošlotjednom pala
za 1,53 postotna boda ili za više od 33 posto te je u prosjeku ovoga
tjedna iznosila 3,08 posto.
Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke
Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u
srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 83
milijuna kuna, a toliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih
ponuda.
Pritom je unaprijed određena kamatna stopa iznosila 2,50 posto, dok
je diskontna cijena iznosila 99,761 kunu.
Od 21. travnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a
iznosi 83 milijuna kuna.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 22. travnja (cijene u
kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Ukupan
Promet
Croatia osiguranje-P 3.400 3.400 3.400 3.400
Croatia osiguranje-R 3.322 3.447 3.447 642.513
Pliva 530,20 560 546,50 20.391.360
Podravka 171,50 181 179 6.394.377
Arenaturist 68 70 68 130.261
Atlas 17,25 17,25 17,25 9.371
Atlantska plovidba 55 55 55 9.845
Badel 1862 69,26 70,13 70,11 86.678
Belišće 160 164 160 144.519
Nova banka 230 230 230 5.750
Dalekovod 146 150 150 26.214
Elka 95 100 100 366.573
Elektropromet 105 106 106 141.732
Ericsson Nikola Tesla 560 560 560 117.040
Franck 945 950 945 147.488
Hoteli Makarska 64 67 64 18.839
Hrvatski Duhani 70 75 72,26 139.308
Istraturist 97,10 104 97,10 760.406
Jadranska banka 1.051 1.200 1.055 16.258
Jadroplov 24,90 24,90 24,90 12.450
Jadran-turist 125 125 125 18.750
Jadranski naftovod 1.650 1.700 1.650 256.166
Jamnica 10.000 10.000 10.000 20.000
Karlovačka banka-R 79,50 80 80 135.395
Kreditna banka 35 35 35 191.669
Končar 76 77,49 77,49 243.550
Kraš 275 280 280 500.245
Lura 106,37 106,37 106,37 6.169
Privredna banka 252 263 252 468.913
Plava laguna 1.215 1.220 1.216,15 64.505
Banka Sonic-P 212,12 212,12 212,12 5.939
Banka Sonic-R 252,15 252,15 252,15 10.590
Adris grupa-P 2.800 2.855 2.820 12.490.173
Tehnika 616 660 660 384.301
Zagrebačka banka- R 1.470 1.500 1.470 38.850
Zagrebačka pivovara 4.100 4.150 4.100 57.800
Rabac ugost. i turizam 97 97 97 56.163
Dom Holding 50 52 50 223.769
Proficio 41,51 42,20 41,51 59.593
Riviera 144 149 144 334.739
Slavonska banka 980 980 980 156.800
ZIF Slavonski 29,51 29,51 29,51 4.721
SN Holding 46 46 46 9.568
Sunčani Hvar 48,22 52,49 52 179.486
Varaždinska banka 300 310 302 64.534
Zlatni rat 36,50 36,50 36,50 29.325
DAB-O-05CA*1 107,35 107,35 107,35 1.205.470
DAB-0-05CAinst*2 107,05 108,00 - 38.595.840
HZZO-O-047Arep/pri*3 101,45 101,80 - 11.439.722
HZZO-O-047Ainst*4 101,30 101,85 - 21.394.230
RHMF-O-049Arep/pri*5 101,30 101,90 - 30.436.996
RHMF-O-049Ainst*6 101,25 102,30 - 72.390.267
RHMF-O-085Arep/pri*7 99,15 99,15 - 4.957.500
RHMF-O-085Ainst*8 99,00 99,25 - 9.912.500
RHMF-O-08CAinst*9 109,90 110,50 - 2.221.379
RHMF-O-125Arep/pri*10 110,60 110,85 - 16.584.993
RHMF-O-125Ainst*11 110,00 111,06 - 55.269.547
RHMF-O-142A*12 100,55 100,55 100,55 489.678
RHMF-O-142Ainst*13 100,05 100,60 - 76.339.635
386.816.356
*1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje,
jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.
godine - cijena u % nominale
*2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje,
jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.
godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim
transakcijama od 30.04.02., izvan burze
*4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u %
nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih
organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice
u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je
trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od
30.04.02., izvan burze
*6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s
kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice
u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je
trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze
te prijavljena na burzi
*7obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od
6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima
je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od
30.04.02., izvan burze.
*8obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od
6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima
je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan
burze te prijavljena na burzi
*9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008.
- cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
*10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od
6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je
trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od
30.04.02., izvan burze.
*11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od
6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je
trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze
te prijavljena na burzi
*12obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom
stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10.
veljače 2014. godine.
*13obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom
stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10.
veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između
institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od
386,8 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama koje
su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 88 posto. Uz
obveznice aktivno je bilo 46 dionica, a pritom je njih 20 izgubilo dok
ih je 17 dobilo na vrijednosti.
Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom trgovinom obveznicama
RHMF142 (76,3 milijuna), RHMF049 (72,3 milijuna), RHMF125 (55,2
milijuna), DAB05 (38,5 milijuna), HZZO (21,3 milijuna) i RHMF085 (9,9
milijuna) te izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama
RHMF049 (30,4 milijuna), RHMF125 (16,5 milijuna), HZZO (11,4 milijuna)
i RHMF085 (4,9 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji promet ostvaren
je dionicama Plive (20,3 milijuna), Adris grupe-P (12,4 milijuna) te
Podravke (6,3 milijuna kuna).
Među gubitnicama dvije su dionice ovoga tjedna značajnije izgubile na
vrijednosti. Naime, cijena dionice Lure potonula je čak 293,63 kune
ili više od 73 posto, a Kreditne banke 65 kuna ili 65 posto. Cijena
pak redovne dionice Zagrebačke banke pala je 13, Jadranskog naftovoda
50, povlaštene dionice Adris grupe 15, a Ericsson Nikole Tesle i
Jadran-turista po deset kuna. Dionica Privredne banke pojeftinila je
osam, redovna dionica Banke Sonic 7,85, Istraturista 6,9, Atlantske
plovidbe pet, Riviere 4,5, Zlatnog rata 3,5, Varaždinske banke tri, a
Arenaturista dvije kune. Dionice ZIF-a Slavonki i Sunčanog Hvara
jeftinije su po 1,5, Dom Holdinga jednu, a SN Holdinga pola kune. Na
začelju liste gubitnica, s gubitkom od svega deset lipa, našla se
dionica Jadroplova.
Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, izgubile
RHMF-O-142A - obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom
kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te
dospijećem 10. veljače 2014. godine.
Na listi pak dobitnica vodeće su mjesto, s dobitkom od 100 odnosno 47
kuna, zauzele povlaštena te redovna dionica Croatia osiguranja.
Slijedila ih je, s rastom cijene od 45 kuna, dionica Tehnike, dok je
cijena dionice Podravke viša 14,49, Plive 6,39, a Dalekovoda i
Jadranske banke po pet kuna. Dionica pak Elektroprometa poskupila je
3,9, Elke tri, Hrvatskih Duhana 2,26, povlaštena dionica Banke Sonic
2,12, Plave lagune 1,79, a Rabca ugostiteljstvo i turizam jednu kunu,
dok je dionica Badela 1862 skuplja tek 89 lipa. Na začelju liste
dobitnica, s dobitkom od po pola kune, našle su se dionice Končara i
Proficioa.
Na vrijednosti su, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, dobile i
obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje,
jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.
Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Riviere, Privredne banke,
Istraturista i Ericsson Nikole Tesle, CROBEX indeks ovoga je tjedna
oslabio šest bodova - na 1.214 bodova.
Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna porasla jedan bod - na
100 bodova.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 15. do 22. travnja (cijene u
kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Prosječna
Cijena Ukupan
Promet
Varteks 40 41 40,51 40,31 215.635
ACI Opatija 700 700 700 700 10.500
Bilokalnik 53 53,11 53 53 22.352
Chromos Samobor 500 500 500 500 74.000
Hoteli Baška voda 90 93,43 90 90 41.825
Dubrovnik- Babin Kuk 180 180,20 180 180 313.042
Imperial 70 75 70 70 3.447.603
Rabac 97 100 100 100 63.676
Hoteli Zadar 45 50 50 50 15.990
IPK Kandit 100 102 100 100 28.292
IPK Tvornica ulja 38 38,27 38,26 38,27 15.039
Dom Holding 50 52 51 50,88 1.750.925
Lucidus 17,40 18,35 17,51 17,51 108.910
Lošinjska plovidba 25 25 25 25 2.750
Podravska banka-P 305 305 305 305 8.235
Podravska banka-R 331 331 331 331 17.543
Proficio 41,72 42,20 42 42 179.025
ZIF Slavonski 30,37 30,50 30,50 30,50 214.877
Slatinska banka-P 137,90 170 170 153,27 28.770
Slatinska banka-R 278,67 278,83 278,83 278,83 10.590
SN Holding 46 46,51 46,50 46,50 624.527
Spačva 60 60 60 60 8.640
ZIF Velebit 3,51 4,50 3,51 4,26 11.221
Zvijezda 1.115 1.117 1.116 1.116,54 7.811
Anita 2.365 2.400 2.400 2.392,50 145.655
Belišće 160 160 160 160 74.723
Brodsko posavska banka 370 370 370 370 19.980
Chromos-Boje i lakovi 120 120 120 120 11.520
Chromos-Tvornica smola 138 138 138 138 20.286
Elka 95 95,10 95,10 95,10 126.291
EKO Međimurje 500 500 500 500 50.000
Elektropromet 110 110 110 110 40.590
Ericsson Nikola Tesla 550 570 557 554,95 3.152.121
Exportdrvo 320 320 320 320 64.000
Hoteli Makarska 64,50 70 64,50 64,50 92.165
Hospitalija 20 21 21 21 225.264
IPK MIA Osijek 61 61 61 61 3.477
Industrogradnja 300 330 330 327,48 20.631
Liburnia riviera hoteli 431 431 431 431 4.310
Međimurska banka 350 350 350 350 2.800
Banka Sonic-P 228 228 228 228 2.736
Banka Sonic-R 305 305 305 305 12.505
Tankerska plovidba 326 333 333 333 5.896
Tondach Hrvatska 505 505 505 505 1.101.910
Validus 30,90 31 31 31 181.550
Banka kovanica-R 70 70 70 70 5.040
RHMF-A-A*1 55,05 70,50 66,30 66,30 575.622
RHMJ-A-A*2 65,00 65,00 65,00 65,00 56.449
13.217.324
*1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva
financija - cijena u % nominale
*2Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih
pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i
graditeljstvo - cijena u % nominale
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od
13,2 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama
Imperiala (3,4 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (3,1 milijun), Dom
Holdinga (1,7 milijuna) te Tondach Hrvatske (1,1 milijun kuna).
Aktivno je bilo 46 dionica, a pritom je njih 17 izgubilo, dok ih je 13
dobilo na vrijednosti.
Među gubitnicama značajnije je na vrijednosti ovoga tjedna izgubila
dionica ZIF Velebita. Naime, cijena joj je potonula čak 73,92 kuna ili
više od 94,5 posto. Cijena pak dionice Zvijezde pala je 41,46,
Ericsson Nikole Tesle 11,78, Imperiala 8,21, Hotela Baška Voda osam,
Anite 7,5, a Hotela Makarska 4,27 kuna. Dionica Chromosa-Tvornice
smola pojeftinila je dvije, IPK Tvornice ulja 1,73, a povlaštena
dionica Banke Sonic 1,31, kuna. Dionica Varteksa jeftinija je 69,
Lucidusa 49, IPK Kandita 30, ZIF-a Slavonski 29, a Dom Holdinga 12
lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od po 11 lipa, našle su
se dionice Dubrovnik-Babinog Kuka i Proficioa.
Među dobitnicama našle su se dvije dionice. Tako je cijena dionice
EKO Međimurja porasla 100 kuna ili 25 posto, a povlaštene dionice
Slatinske banke 15,37 kuna ili više od 11 posto. Dionica pak
Industrogradnje poskupila je 27,48, ACI Opatije 20, a Tankerske
plovidbe 11,8 kuna. Cijena redovnim dionicama Podravske banke i Banke
Sonic viša je po pet kuna, dok je povlaštena dionica Podravske banke
skuplja 3,78, Rabca 3,46, Hotela Zadar 2,13, Elke 2,1, a Liburnia
riviera hotela jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od
svega 17 lipa, našla se redovna dionica Slatinske banke.
Na vrijednosti su, 2,8 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila
Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva
financija. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz
portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva
za javne radove, obnovu i graditeljstvo porasla je 1,5 postotni bod od
nominalne cijene.
Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Ericsson Nikole Tesle, VIN
indeks pao je ovoga tjedna tri boda - na 666 bodova.
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan
14.04. 2004. vrijednost na dan
21.04. 2004. promjena %
Mirex 116,61 117,11 0,42
AZ OMF 116,77 117,37 0,51
Erste Plavi OMF 115,93 116,55 0,53
PBZ Croatia osig.OMF 117,62 118,29 0,56
Raiffeisen OMF 116,05 116,28 0,19
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna
mirovinska fonda, ovoga je tjedna zabilježila rast. Naime, vrijednost
Mirex-a porasla je u proteklih sedam dana pola boda ili 0,42 posto,
probivši se tako iznad psihološke razine od 117 bodova - na 117,11
bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova.
Tako je rast vrijednosti, do čak 2,26 posto već četvrti tjedan za
redom, zabilježio AZ fond. Vrijednost pak fonda PBZ Croatia osiguranja
porasla je u proteklih tjedan dana 0,56, Erste Plavog fonda 0,53 te
Raiffeisen fonda 0,19 posto.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja Prodaja
CAIB Select eurobond 11,18 -
CAIB Select Europe 9,01 -
Erste Bond 102,45 -
Erste International 79,70 -
Erste Money 103,45 -
PBZ Euro novčani 101,79 -
PBZ Global 102,70 -
PBZ Kunski novčani 101,23 -
PBZ International Bond 103,45 -
PBZ Novčani 100,52 -
RBA Activ 111,94 -
RBA Balance 120,20 -
RBA Bond 116,94 -
RBA Cash 104,91 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 15. travnja 22. travnja Promjena u %
New York/DJIA 10.397,46 10.461,20 0,61
Tokyo/Nikkei 11.800,40 11.980,10 1,52
London/FTSE-100 4.505,50 4.571,80 1,47
Frankfurt/DAX 30 4.004,61 4.059,15 1,36
U očekivanju skorog podizanja američkih kamatnih stopa, ojačanih
ovoga tjedna izjavama predsjednika američke središnje banke Fed-a o
prevladavanju deflacije, cijene američkih dionica nastavile su padati.
Ipak, tržišni stratezi uvjereni su da je riječ o kratkotrajnom trendu,
jer sezona objave tromjesečnih korporativnih zarada koja je u tijeku
pokazuje da većina njih premašuje očekivanja ulagača.
Njujorški Dow Jones indeks porastao je nekih 0,6 posto, završivši
poslovanje na 10.461 bod.
Najnovije izjave predsjednika američke središnje banke Fed Alana
Greenspana o stanju u najvećem svjetskom gospodarstvu oštro su
spustile u utorak cijene dionica na američkim tržištima, na najnižu
razinu u protekla tri tjedna. U govoru pred senatskim Odborom za
bankarstvo ocijenio je da je američko gospodarstvo izašlo iz recesije
te da je prijetnja od deflacije prevladana. To je potaknulo nagađanja
da se Fed vrlo brzo priprema za podizanje kamatnih stopa kako bi
spriječio razvoj inflacije."Dosad su se ulagači nadali da će Fed biti
još malo strpljiv. No, budući se pokazalo da to neće biti tako,
odlučili su prodavati dionice", rekao je Rick Meckler, predsjednik
investicijske tvrtke LibertyView Asset Management. "Opet smo u istom
rascjepu između snažnijeg gospodarstva i viših kamatnih stopa".
Ipak, dan kasnije ponešto je smirio ulagače. Pred zajedničkim
gospodarskim odborom u Kongresu kazao je da američke kamatne stope
moraju rasti kao odgovor na snažan gospodarski rast, no isključio je
njihovo podizanje u ovom trenutku, budući rast još nije potaknuo
inflatorne pritiske. Analitičari ionako ističu da bi najnovija prodaja
dionica mogla biti kratkoga vijeka, jer su korportivne zarade u prvom
ovogodišnjem tromjesečju većinom iznad očekivanja Wall Streeta.
Primjerice, proizvođač mobitela Motorola dao je poticaj
telekomunikacijskom sektoru najavivši snažne poslovne rezultate u
drugom tromjesečju, te izvijestivši o čak trostruko većoj dobiti u
prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ulagači su kupovali i dionice tehnoloških giganta, poput Intela i
Nokie, koje su u zadnjih nekoliko dana bile na udaru prodaja, što je
vrijednost Nasdaqa prošloga tjedna spustilo za čak tri posto.
"Prošloga tjedna bilježile su oštre gubitke. Sada je riječ o čistom
tehničkom usklađivanju u tom tržišnom sektoru", ocijenio je strateg
pri Lord Abbet&Co, Milton Ezrati. Među značajnim dobitnicama bila je i
dionica filmskog studija MGM-a, ojačavši 12 posto, po objavi da je u
pregovorima s japanskom korporacijom Sony, koja bi za kupovinu
njegovih dionica ponudila pet milijardi dolara. No, pad cijena kovina
pritisnuo je cijene dionica rudarskih i kompanija za proizvodnju
kovina. Najnovije jačanje dolara ojačalo je zabrinutost ulagača da bi
cijene kovina, koje se tradicionalno računaju u dolarima, mogle
postati previsoke za inozemne kupce.
I europska su tržišta dionica bila pod pritiskom spekulacija oko
mogućeg rasta američkih kamatnih stopa, no gubici su ipak bili
ograničeni poplavom dobrih tromjesečnih poslovnih izvješća
korporacija. Tako je londonski Ftse indeks ovoga tjedna porastao 1,5
posto, na 4.571 bod. Frankfurtski DAX istodobno je ojačao 1,4 posto,
na 4.059 bodova.
Dok tržišta nastavljaju spekulirati o rastu američkih kamatnih
stopa,, tržišni stratezi su uvjerenja da će preokupacija kamatnim
stopama biti kratkoga vijeka. "Tržišta bi mogla kratkoročno nastaviti
reagirati na promjenu u Fed-ovom stajalištu glede kamatnih stopa, no
nakon nekoliko dana ponovo će se okrenuti podacima o dobitima, koji su
uglavnom odlični i koji bi trebali napraviti prostora za novi rast
cijena dionica", ocjenjuje strateg Thierry Lacraz iz ženevske privatne
banke Pictet&Cie.
Tako je Nestle, najveća svjetska prehrambena grupacija objavila je da
je zabilježila rast temeljnih prihoda u prvome tromjesečju za boljih
od očekivanih 5,1 posto. Dionice su joj ojačale 0,5 posto. Dionice
farmaceutskog giganta Rochea ojačale su 0,2 posto, također jer je u
prvome tromjesečju premašio očekivane prihode. Rastu cijena
pridonijela je i Nokia, čije su dionice ojačale 2,5 posto, nakon
vijesti da je iskoristila pad cijene svojih dionica kako bi provela
njihov planirani otkup. Tijekom protekla dva tjedna Nokijine su
dionice izgubile četvrtinu svoje vrijednosti, nakon priznanja da joj
jeftiniji aparati njezinih azijskih i američkih rivala nagrizaju
tržišni udio.
Međutim, dionice Novartisa oslabile su 2,7 posto, kako je odluka te
kompanije da se suprotstavi neprijateljskoj ponudi francuske
farmaceutske tvrtke Sanofi-Synthelabo za preuzimanje Aventisa,
zasjenila vijesti o 22-postotnom rastu njezine neto dobiti u prvome
ovogodišnjem tromjesečju i 19-postotnom rastu prihoda u njezinoj
jedinici lijekova.
Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ovoga je tjedna oslabio 1,5 posto,
na 11.980 bodova.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
15. travnja 22. travnja Promjena u %
Euro/USD 1,1982 1,1903 -0,70
Euro/JPY 129,65 130,27 0,50
USD/JPY 108,23 109,39 1,07
Nestrpljivo očekivane ocjene predsjednika američke središnje banke
Alana Greenspana u vezi situacije u najvećem svjetskom gospodarstvu
ovoga su tjedna na svjetskim deviznim tržištima podigle tečaj dolara
na najvišu razinu prema euru i švicarskom franku u zadnjih pet
mjeseci.
Tečaj dolara dosegnuo je u jednom trenutku 1,1787 dolara za euro te
1,3184 franaka, najviše razine u zadnjih pet mjeseci. Potom je njegovo
jačanje nešto usporilo, pa euro stoji 1,19 dolara, dok se prema franku
spustio na 1,3133 franaka za dolar.
Greenspan je u utorak izjavio da je prevladana prijetnja od deflacije
u SAD-u te da su izgledi za gospodarski rast dobri, potaknuvši
očekivanja tržišta u skori porast kamatnih stopa. Dan kasnije ocijenio
je da inflacija još ne predstavlja prijetnju, no za tržište veći su
značaj imali njegovi komentari od prethodnoga dana, kada je izjavio da
deflacija, glavni razlog zbog kojeg su kamatne stope niske, više ne
predstavlja problem.
"Tržište očekuje da će se Fed okrenuti zaoštravanju politike u ne
tako dalekoj budućnosti", kazao je Mark Austin, valutni strateg u HSBC
Marketsu."Tijekom veljače i ožujka zabilježene su veće prodaje dolara,
a sada ga ulagači kupuju". Očekuje se da će rast kamatnih stopa u
SAD-u potaknuti jačanje dolara budući će time dolarski depoziti dobiti
na privlačnosti kod ulagača. Tamošnje kamatne stope trenutno su na
najnižim razinama u posljednjih 46 godina, no tržišta se nadaju
njihovom povećanju do kolovoza.
S druge strane, Europska središnja banka (ECB) na svom ovotjednom
sastanku nije mijenjala kamatne stope, trenutno u visini dva posto
nasuprot jedan posto u Sjedinjenim Državama. Euro je pritisnuo i
pokazatelj gospodarske optimističnosti njemačkog instituta ZEW, koji
je u travnju smanjen na 49,7 indeksnih bodova prema u mjesecu ranije
zabilježenih 57,6 bodova. Za tržišta koja su očekivala njegovo
povećanje na 58 bodova bilo je to neugodno iznenađenje. "Izvješće
ZEW-a vrlo je loše te ukazuje na novi krug slabih gospodarskih
pokazatelja eurozone, što potiče fokusiranje na potencijalno smanjenje
kamatnih stopa u eurozoni", kazao je Steven Pearson, valutni strateg u
HBOS Treasury Servicies. "Postoje odstupanja u jačini američkog i
oporavka u eurozoni, a to je loše po euro", dodao je.
Dok bi povećanje kamatnih stopa u SAD-u moglo stvoriti pritisak na
druge zemlje da učine isto, analitičari kažu da će Japan sporo
slijediti njihov primjer, obzirom na svoja očekivanja da će se
deflacija nastaviti u idućoj godini. Jen je stoga oslabio nešto više
od jedan posto prema dolaru, na 109,4 jena za dolar. Spustio se i pola
posto u odnosu na euro, koji stoji 130,3 jena.
S druge strane, britanska funta se našla pod jačim pritiskom nakon
što je tek jedan član od ukupno devet u vijeću za monetarnu politiku
britanske središnje banke Bank of England na sastanku glasovao za
povećanje kamatnih stopa u ovome mjesecu.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć
15.04.04 USLIB 1,08 1,10 1,14 1,26
15.04.04 EULIB 2,05 2,05 2,05 2,06
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 16. do 23. travnja
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 16. travnja 23. travnja u %
Euro 1 7,4846 7,5488 0,85
USD 1 6,2764 6,3757 1,58
GBP 1 11,2078 11,2754 0,60
JPY 100 5,7684 5,8216 0,92
CHF 1 4,8331 4,8614 0,58
SIT 100 3,1392 3,1692 0,95
Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna oslabila u odnosu na sve
promatrane valute. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu, u proteklih
sedam dana, porastao 0,85 posto.
Također je kuna u proteklih tjedan dana oslabila u odnosu na
slovenski tolar 0,95, japanski jen 0,92 te britansku funtu 0,6 posto.
U razdoblju pak od mjesec dana u odnosu na kunu 1,72 posto porastao je
tečaj švicarskog franka, dok je tečaj američkog dolara u protekla tri
tjedna ojačao čak 5,35 posto.
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana
Ostvareni iznos emisije 49.000.000 262.900.000 127.000.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 84.000.000 365.400.000 483.400.000
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 98,805
4,85 % 97,260
5,65 % 94,266
6,10 %
Najniža ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 98,720
5,20 % 97,095
6,00 % 94,000
6,40 %
Vagana prosječna ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 98,757
5,05 % 97,143
5,90 % 94,054
6,34 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,769
5,00 % 97,142
5,90 % 94,177
6,20 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 79,59 14,42
68,50
Dospijeće 22. srpnja 04. 21. listopada 04. 21. travnja 05.
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u
utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna, dok je
ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 438,9 milijuna kuna.
S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od
84 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 49 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,805 kuna za 100 kuna
nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,85 posto. Najniža
je pak ponuđena cijena iznosila 98,720 kuna, a kamatna je stopa bila
5,20 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila
98,769 kuna, a kamatna stopa 5,00 posto. Pritom je udio nebankarskog
sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 79,59 posto.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni
zapisi u iznosu 365,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio
262,9 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena bila 97,260 kuna za 100 kuna nominalnog
iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,65 posto. Najniža pak cijena
iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena
prodajna cijena pritom je iznosila 97,142 kune, pa se sukladno tome
izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,90 posto. Pritom je udio
nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 14,42 posto.
S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu
od 483,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 127
milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,266 kuna, po kamatnoj stopi od
6,10 posto. Najniža je pak cijena iznosila 94 kune uz kamatu od 6,40
posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,177 kuna pa se
sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,20 posto. Pritom je u
ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio 68,50 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,845 milijardi
kuna. Od toga je 233,4 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok
od 182 dana upisano je 2,113 milijardi, dok je na rok od 364 dana
upisano 3,498 milijardi kuna.
Sljedeća aukcija biti će održana 27. travnja 2004. godine, kada će
biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna.
10. Nastavlja se rast kunskih depozita
Kunski - štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka u Hrvatskoj
na kraju siječnja ove godine iznosili su 19,15 milijardi kuna, što je
za 785 milijuna kuna ili za 4,3 posto više nego u mjesecu prije, a za
5,1 milijardu kuna ili za 36,9 posto više nego u prošlogodišnjem
siječnju. Istodobno, devizni su depoziti na kraju siječnja iznosili
76,5 milijardi kuna, što je 4,8 posto ili za 3,5 milijardi kuna više
nego u istom mjesecu lani.
Ovi podaci iz izvora Hrvatske narodne banke pokazuju da se na početku
ove godine nastavlja trend porasta kunskih depozita, uz nastavak
oporavka rasta deviznih depozita.
Jedno od glavnih obilježja monetarnih kretanja u 2003. bio je snažan
rast kunskih nemonetarnih depozita (štednih i oročenih), koji su na
kraju prošle godine u odnosu na godinu prije bili veći za 41,3 posto
(ili za 5,37 milijardi kuna).
Po ocjenama analitičara hrvatske središnje banke takav je rast
kunskih depozita rezultat ostvarene makroekonomske stabilnosti, ali i
prilagodbe banaka mjerama HNB-a nastojanjem da smanje udio devizne
pasive u svojim bilancama.
Na kretanja kunskih depozita najviše utječu njegove najveće
komponente - kunski depoziti stanovništva i poduzeća. Pritom su
depoziti poduzeća lani porasli za 51,8 posto ili za 2,5 milijardi
kuna, a stanovništva za 46,5 posto ili za gotovo 2,7 milijardi kuna.
Na kraju 2003. ukupni kunski štedni i oročeni depoziti stanovništva u
bankama iznosili su 8,48 milijardi kuna, sa udjelom od 46,2 posto u
ukupnim depozitima.
Istodobno kunski depoziti poduzeća bili su 7,35 milijardi kuna, što
predstavlja udio od 40 posto.
U 2003. oporavio se rast deviznih depozita nakon stagnacije u 2002.
Premda niska, ostvarena stopa rasta od 5,5 posto zbog veličine tih
depozita donijela je apsolutni porast devizne štednje od gotovo 4
milijarde kuna, što je oko dvije trećine apsolutnog porasta kunskih
nemonetarnih depozita, napominje se u najnovijem Biltenu HNB-a.
U strukturi deviznih depozita depoziti poduzeća porasli su u
apsolutnom iznosu za 1,4 milijarde kuna ili za 15,2 posto, što je
manje od njihovog rasta u 2002., kada je iznosio 24,7 posto. Na
kretanje deviznih depozita tvrtki značajno su utjecali veliki
infrastrukturni projekti, ali i aktivnost poduzeća na deviznom tržištu
uvjetovana dinamikom uvoza i izvoza.
Kod deviznih depozita stanovništva u 2003. zabilježen je oporavak, sa
rastom od 4,5 posto, nakon smanjenja u 2002. za 2,7 posto zbog odljeva
nakon završetka konverzije valuta članica EMU-a u euro.
Devizni depoziti stanovništva na kraju prošle godine činili su 84,8
posto ukupnih deviznih depozita.
11. HNB-u priznanje "Emerging Markets" za upravljanje pričuvama
Britanski časopis "Emerging Markets" dodijelio je Hrvatskoj narodnoj
banci priznanje proglasivši je "najboljim upravljačem međunarodnim
pričuvama središnjih banaka srednje i istočne Europe u 2003. godini",
priopćeno je u srijedu iz HNB-a.
"Emerging Markets" navodi da je takva odluka utemeljena na prosudbama
analitičara koji prate tu vrstu ulaganja.
Iako kriteriji nisu javno obrazloženi, iz HNB-a pretpostavljaju da je
značajnog utjecaja imala odluka hrvatske središnje banke da produži
prosječnu ročnost kod ulaganja pričuva kojima upravlja, u vrijeme kada
su mnogi drugi donosili drugačije odluke, računajući na porast
kamatnih stopa do kojega nije došlo.
Priznanje "Emerging Markets-a" uručeno je zamjeniku guvernera HNB-a
Borisu Vujčiću na zasjedanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)
u Londonu.
Tom prigodom pohvaljeno je što hrvatska središnja banka razvija
vlastiti model upravljanja rizicima koji bi u budućnosti mogao
osigurati više prostora da se nešto liberalnijim pristupom postignu i
nešto veći prinosi, premda sigurnost i likvidnost nedvojbeno ostaju
primarni kriterij u upravljanju međunarodnim pričuvama, navodi se u
priopćenju HNB-a.
12. BDP po stanovniku približno 6.385 usd
Hrvatski bruto domaći proizvod za 2003. godinu, koji je zabilježio
realni rast za 4,3 posto, izražen u američkim dolarima (u tekućim
cijenama) povećan je u prošloj godini za 26,3 posto u odnosu na
prethodnu godinu pa je iznosio 28,3 milijarde USD, a tako visokom
rastu doprinijelo je kretanje tečaja američkog dolara čija je
vrijednost u prošloj godini smanjena za 14,8 posto.
Time je povećan i BDP po stanovniku te za 2003. godinu iznosi
približno 6.385 USD, podaci su iz najnovijih "Gospodarskih kretanja"
Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Prošlogodišnji realni rast BDP-a od 4,3 posto niži je od prvobitno
planiranog rasta od 5 posto te 0,9 postotnih bodova niže od ostvarenog
u prethodnoj, 2002. godini.
Analitičari Sektora za makroekonomske analize HGK napominju da je u
prošloj godini jedno od obilježja gospodarskog rasta bilo to da su
značajne komponente rasta BDP-a, osobna potrošnja i investicije,
najvećim dijelom financirane kroz zaduživanje. Pozitivnija strana je
ostvareni rast izvoza roba i usluga premda je pretežno temeljen na
povećanju izvoza turističkih usluga, dok je istovremeno porast robnog
izvoza bio manje izražen.
Promatrano po tromjesečjima, najviši je rast zabilježen u drugom
kvartalu (5,0 posto), a najniži u četvrtom (3,3 posto). Zbog toga je u
posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju došlo do smanjivanja
kumulativne stope rasta sa 4,6 posto ostvarene nakon prvih devet
mjeseci na 4,3 posto. Pored usporavanja rasta osobne potrošnje, na
porast BDP-a, u četvrtom kvartalu, negativno je utjecao snažan realni
rast uvoza roba i usluga, najviši od drugog kvartala 2001. godine.
Istodobno su se investicije u fiksni kapital te izvoz roba i usluga
zadržali na relativno visokoj razini.
Cijelu godinu je, napominju analitičari HGK, obilježilo nekoliko
različitih trendova u kretanju pojedinih potrošnih kategorija BDP-a.
Na kretanje BDP-a pozitivno su djelovali nastavak i dinamiziranje
snažnog rasta investicija u fiksni kapital, čime je stopa njihovog
realnog rasta povećana sa 10,1 posto u 2002. na 16,8 posto u prošloj
godini, te visok rast izvoza roba i usluga kod kojeg je ostvaren
najveći realni rast u posljednjih pet godina uz stopu od 10,1 posto. .
S druge strane, usporavanje dinamike rasta osobne potrošnje, čija je
stopa sa 6,6 posto u 2002. godini smanjena na 4,1 posto, blago
smanjenje državne potrošnje, pad zaliha u odnosu na njihovo veliko
povećanje u 2002. godini, te daljnji rast uvoza roba i usluga
rezultirali su smanjenjem dinamike gospodarskog rasta u odnosu na
prethodnu godinu.
13. Analitičari pozitivno ocjenjuju gospodarske učinke u Hrvatskoj
Strani investitori zainteresirani su za ulaganja u Hrvatsku, a ocjene
stranih analitičara govore o pozitivnim gospodarskim učincima u
Hrvatskoj, ističu predstavnici hrvatskog izaslanstva koje sudjeluje na
godišnjem sastanku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu.
Svi dojmovi i informacije koje dobivamo od stranih analitičara govore
o pozitivnim gospodarskim učincima u Hrvatskoj, a među stranim
poslovnim svijetom postoji uvjerenje u dobivanje pozitivnog avisa,
ističe, kako prenosi Hrvatski radio, savjetnik u EBRD-u Chris Cviić.
To je potvrdio i ministar financija Ivan Šuker koji se tijekom dva
dana sastao s predstavnicima financijskih i investicijskih kuća, te
rejting agencija.
Prema njihovim dojmovima, uvjerenja sam da Hrvatska trenutno nema
toliko gospodarskih problema koliko ih mi sami želimo istaknuti, rekao
je Šuker.
Ističe također kako je Hrvatskoj, kao budućem kandidatu za članstvo u
EU, trenutno važna dobra priprema, kako bi se npr. sredstva koja će se
dobiti iz fondova EU usmjerila u dobre projekte.
Hrvatskoj su potrebna strana ulaganja, no, ulagači tvrde da je njima
potrebna ne samo stabilnost zemlje nego i olakšani put za investiranje
i nastavak reformi.
U Ministarstvu financija priprema se porezna reforma koja će uz
promjene u porezu na dohodak najvećim dijelom biti usmjerena i na
doprinose, radi se i na smanjenju administrativnih prepreka koje
otežavaju put ulagačima.
Članovi hrvatskog izaslanstva na godišnjem sastanku s predstavnicima
EBRD-a razgovaraju i o mogućnostima financiranja jedinica lokalne
samouprave.
S EBRD-om se, kako prenosi Hrvatski radio, razgovara i o mogućnostima
da se godišnja skupština EBRD-a 2007. održi u Zagrebu.
EBRD je od 1993. u Hrvatsku uložio više od 1,4 milijarde eura, od
čega više od 60 posto u privatni sektor.
14. D&B: Kreditni rejting Hrvatske još uvijek nepromijenjen
Kreditni rejting Hrvatske za travanj, po ocjeni svjetske bonitetne
kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, sa ocjenom DB4d koja
Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja.
Profil rizičnosti Hrvatske, navodi se u izvješću D&B-a koje prenosi
zagrebačka tvrtka BonLine, obilježen je nizom gospodarskih faktora,
ponajprije rastom javnog duga.
U izvješću se navodi kako je povećanje potrošnje povećalo već sada
prilično velik proračunski deficit i deficit tekućeg računa platne
bilance. Potreba da se 'popuni' taj manjak, pak, rezultirala je
snažnim rastom javnog duga.
Umjesto izdvajanja koja bi trebala povećati gospodarski rast, ovakvo
će stanje, drže u D&B-u, zahtijevati da se ta sredstva preusmjere u
namiru dospjelih dugovanja, a kao potvrdu takvih očekivanja, navode
izdavanje državnih obveznica.
Potreba za financiranjem tih obveza, uzme li se u obzir i činjenica
da se velik dio vanjskog duga - više od 35 posto, odnosi na obveze
države, mogao bi povećati pritisak na daljnji rast ukupnog vanjskog
duga. On je na kraju prošle godine iznosio više od 75 posto BDP-a, a
daljnji rast mogao bi izazvati pritisak na kreditni rejting države,
kažu u D&B-u.
Planirani proračunski deficit za ovu godinu, od 4,5 posto, u D&B-u
drže upitnim, zbog predizbornih obećanja Vlade o povećanju socijalnih
davanja te smatraju da je realnije očekivati da će on iznositi 4,8
posto.
Pozitivnim se ocjenjuju najave Vlade o početku pregovora o novom stand
by aranžmanu s MMF-om koji bi trebao osigurati nužne fiskalne
restrikcije.
Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni
rejting Hrvatska je na 10. mjestu.
Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom -
DB2c zauzima Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska.
Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače.
Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d već mjesecima zadržavaju Albanija,
Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Srbija i Crna Gora,
Tadžekistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ta ocjena znači da je riječ o
zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova
investicija neće vratiti.
15. Dobit hrvatskih poduzetnika lani smanjena 12,4 posto, gubici
povećani 17,3 posto
Hrvatski su poduzetnici tijekom prošle godine ostvarili ukupnu neto
dobit u iznosu od 17,18 milijardi
kuna, što u odnosu na 2002. godinu predstavlja pad od 12,4 posto, dok
su ukupni gubici istodobno povećani za 17,3 posto, na 9,8 milijardi
kuna, prethodni su podaci iz Registra godišnjih financijskih
izvještaja koje je u petak objavila Financijska agencija (Fina).
Podaci o financijskim rezultatima u 2003. godini prikupljeni su iz
financijskih izvještaja ukupno 58.009 poduzetnika.
Smanjivanje ukupne dobiti te povećanje ukupnih gubitaka, kažu u Fini,
posljedica su nešto bržeg rasta rashoda od prihoda.
Naime, ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika lani su porasli za 12,8
posto, na 394,7 milijardi kuna, dok je rast rashoda iznosio 14,5
posto, na 384,6 milijardi kuna.
Iako je pozitivna činjenica da su prihodi veći od ukupnih rashoda,
nepovoljno kretanje prihoda i rashoda u 2003. prema prethodnoj godini
narušilo je i njihove odnose. Tako samo poslovni prihodi pokrivaju
istovrsne, poslovne rashode, dok financijski i izvanredni prihodi
zaostaju za istovrsnim rashodima. Tako su poslovni prihodi bili za 3,7
posto veći od istovrsnih rashoda, dok su financijski bili za čak 21
posto, a izvanredni za 2,7 posto manji od istovrsnih rashoda.
Pokazatelji financijske stabilnosti, likvidnosti i zaduženosti, pak,
upućuju na još uvijek nedovoljnu kvalitetu financijske strukture
hrvatskog gospodarstva. u Fini ističu kako je financijsku stabilnost
narušavao manjak stalnih i dugoročnih izvora sredstava za pokriće
dugotrajne imovine i zaliha.
Za financiranje zaliha kvalitetnim izvorima krajem 2003. nedostajalo
je 19,4 milijardi kuna (2002. manjak je iznosi 24,3 milijardi kuna), a
nedostatak je nadomješten kratkoročnim izvorima, najčešće odgodom
plaćanja obveza prema dobavljačima, zaposlenima i državi te
kratkoročnim kreditima. Takvo je stanje uzrokovalo porast zaduženosti
i probleme s likvidnošću.
Postojeća financijska struktura gospodarstva i brzina obrtaja
kapitala izazvali su tako probleme u međusobnom plaćanju te blokiranim
računima gospodarskih subjekata.
Prema Fininim podacima o evidentiranim dospjelim nepodmirenim
nalozima za plaćanje problemi s plaćanjem eskalirali su 1999. godine,
kada je taj iznos bio 26,6 milijardi kuna, no od početka 2000.
nedvojbena je tendencija konstantnog ublažavanja nelikvidnosti.
Tako je na kraju 2003. godine iznos nepodmirenim prijavljenih naloga
iznosio 12,8 milijardi kuna, 10,2 posto manje nego krajem 2002.
godine, dok su potkraj veljače ove godine u usporedbi sa stanjem na
kraju 1999. godine iznosi blokada smanjeni na 12,5 milijardi kuna,
odnosno za više od 53 posto.
16. Obvezni mirovinski fondovi: Neto imovina od 5,2 milijarde kuna
Četiri obvezna mirovinska fondova u Hrvatskoj, prema posljednjim
statističkim podacima na dan 31. ožujka ove godine, brojila su ukupno
1.102.435 osiguranika, a raspolagali su ukupnom neto imovinom od
5.213.501.000 kuna.
Obvezni mirovinski fondovi su 90,02 posto svoje imovine uložili na
domaćem tržištu kapitala, od čega državne obveznice čine 68,88 posto,
objavila je u utorak Agencija za nadzor mirovinskih fondova i
osiguranja (Hagena).
Dobrovoljni mirovinski fondovi istodobno bilježe 10.798 članova, a
neto imovina četiriju dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je
38.640.000 kuna.
Iz Hagene još jednom podsjećaju osiguranike da upisi u obvezne
fondove još traju. Novi osiguranici, koji u trenutku zapošljavanja
imaju manje od 40 godina, odabir svog obveznog fonda moraju samo
prijaviti u
Financijskoj agenciji (FINA) i to u roku od tri mjeseca od plaćanja
doprinosa na prvi honorar ili prvu plaću.
17. Sindikati i MMF suglasni da je vanjski dug najveći problem
Predstavnici sindikalnih središnjica i Međunarodnog monetarnog fonda
(MFF) izjavili su u utorak nakon razgovora kako su suglasni da je
hrvatski vanjski dug najveći problem pa treba učiniti sve kako bi se
zaustavio njegov rast.
Šef misije MMF-a za Hrvatsku Dimitri Demekas, koji je u Zagreb došao
prije tjedan dana kako bi otpočeo pregovore s Vladom o novom stand-by
aranžmanu, izjavio je nakon sastanka sa sindikatima da je ohrabren jer
je postignuta suglasnost oko najvažnijih pitanja.
Pitanje duga je najveći problem i njegov rast treba zaustaviti jer je
došao na razinu kada može ugroziti gospodarstvo, rekao je Demekas koji
smatra da je za smanjivanje duga najvažniji instrument državni
proračun.
Misija MMF-a neće donositi odluke kako smanjiti dug već to treba
učiniti hrvatska Vlada. No, najavio je Demekas, misija će se u svibnju
vratiti u Hrvatsku kako bi na temelju snimanja stanja i uspoređivanja
Hrvatske s drugim zemljama dala Vladi preporuke, koje ona može i ne
mora slijediti.
Predstavnici MMF-a i sindikalnih središnjica također su se usuglasili
da treba provesti racionalizaciju državne i lokalne uprave, te
zaustaviti ili usporiti kapitalne investicije koje nisu ekonomski
opravdane.
Čelnici šest sindikalnih središnjica poručili su predstavnicima MMF-a
da je za njih neprihvatljivo svako daljnje smanjivanje plaća i radnih
prava.
No, po riječima predsjednika Sindikata usluga UNI-CRO Stjepana
Kolarića, Vlada će sama snositi odgovornost za svoje odluke jer su
predstavnici MMF-a istaknuli kako ničim ne uvjetuju sklapanje
aranžmana, već Vlada samostalno donosi odluke, uvažavajući ili ne
smjernice MMF-a.
Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst rekao je
da se MMF ne želi miješati u Vladine odluke pa sindikati neće
dozvoliti Vladi da joj MMF posluži kao izgovor za smanjivanje
radničkih prava, kao što je to radila bivša Vlada.
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak zatražio je od
Vlade da razgovori s MMF-om budu javni jer će se stand-by aranžman
odraziti na standard građana.
18. Neto dobit Varaždinske banke u prošloj godini 82 milijuna kuna
Varaždinska banka, članica Grupe Zagrebačke banke, prošle je godine
ostvarila bruto dobit u iznosu od 103 milijuna kuna, a nakon
oporezivanja dobit iznosi 82 milijuna kuna, a neto dobit iz 2003.,
prema odluci Glavne skupštine te banke u srijedu raspoređena je u
zadržanu dobit.
Redovna Glavna skupština Varaždinske banke donijela je i odluku o
isplati dobiti za 2001. i dijelu zadržane dobiti za 2002. godinu u
ukupnom iznosu od 82,35 milijuna kuna dioničarima kao dividende u
iznosu od 50 kuna po dionici.
Prema financijskom izvješću za 2003. godinu, prihvaćenom na Glavnoj
skupštini, bilanca Varaždinske banke iznosila je na kraju prošle
godine 4,13 milijardi kuna, što je za 7,4 posto više nego godinu dana
ranije.
Porast bilježi i portfelj neto zajmova klijentima, i to za 19,9 posto,
dok je njihovo učešće u bilanci povećano sa 54,5 posto u 2002. godini
na 60,9 posto krajem 2003. godini.
Zagrebačka je banka 2000. godine stekla 94 posto dionica Varaždinske
banke, a proces pripajanja
Varaždinske Zagrebačkoj banci pokrenut je 2003. godine. Dovršetak tog
procesa planira se za 30. lipanj ove godine, od kada će Varaždinska
banka poslovati kao Regionalni centar Varaždin.
19. Dva nova uvrštenja u JDD kotaciju Zagrebačke burze
U kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze od četvrtka su
uvrštene redovne i povlaštene dionice Splitsko-dalmatinske banke te
redovne dionice zagrebačke građevinske tvrtke Tempo.
Tako će se pod burzovnom oznakom SDBA-R-A, od petka u JDD kotaciji
trgovati s ukupno 224.720 redovnih dionica Splitsko-dalmatinske banke,
čija nominalna vrijednost iznosi 100 kuna.
Burzovna oznaka povlaštenih dionica iste banke, pak, biti će
SDBA-P-A, a riječ je o ukupno 34.880 nominalne vrijednosti od 100
kuna.
S ukupno 607.952 redovnih dionica, pojedinačne nominalne vrijednosti
od također sto kuna zagrebačkog Tempa, trgovat će se pod oznakom
TMPO-R-A.
20. Agrokor izdaje korporativne obveznice
Agrokor koncern krenuo je u posao proširenja postojeće emisije
korporativnih obveznica, a visina planiranog proširenja i cijena
izdanja ovisit će o uvjetima na tržištu i interesu potencijalnih
investitora, izvijestili su u srijedu iz Agrokora.
Posao pripreme i prodaje povjeren je Deutsche Bank, jednoj od
najvećih investicijskih banaka.
Predstavljanje pred investitorima, takozvani "road show" započet će
26. travnja i obuhvatit će sve veće europske gradove te završiti 3.
svibnja u Zagrebu.
21. Statistika
U Hrvatskoj u ožujku 325.238 nezaposlenih - Potkraj ožujka u Hrvatskom
zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 325.238
nezaposlenih osoba, što je za 0,2 posto ili za 791 osobu manje nego u
prethodnom mjesecu, a za 30.570 osoba ili 8,6 posto manje nego u
ožujku prošle godine. U HZZ-u napominju kako je u ožujku priliv u
registriranu nezaposlenost bio manji od odliva iz nezaposlenosti.
Naime, u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 19.814 osoba, što je
16,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno je
odljev iz evidencije iznosio 20.605 osoba ili 13,6 posto manje nego u
ožujku lani. Od toga je 12.541 osoba zaposlena prema ugovoru o radu
(11,2 posto manje nego u ožujku lani), a 8.064 osobe su brisane iz
evidencije iz drugih razloga (17,1 posto manje nego u ožujku 2003.).
Među osobama koje su u ožujku putem Zavoda našle posao, većina njih,
10.138 ili 80,8 posto, zaposlilo se na neodređeno vrijeme i to
uglavnom u trgovini (21,6 posto) i prerađivačkoj industriji (19,2
posto). Među osobama koje su se u ožujku prijavile u evidenciju
nezaposlenih, najveći ih je broj - 14.329 ili 72,3 posto imalo
prethodno radno iskustvo. Pritom je najveći dio na evidenciju Zavoda
došao iz prerađivačke industrije (njih 3.097 ili 21,6 posto), trgovine
na veliko i malo (3.302 ili 23 posto), hotela i restorana (1.792 ili
12,5 posto) te građevinarstva (1.413 ili 9,8 posto). Novčanu naknadu u
ožujku je koristilo 75.048 nezaposlenih osoba ili 23,1 posto od
ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade smanjio se
u odnosu na prethodnu godinu za 388 osoba ili 0,5 posto. HZZ-u je
tijekom ožujka prijavljeno ukupno 13.220 slobodnih radnih mjesta, što
je 1,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Najveći broj slobodnih
radnih mjesta prijavili su poslodavci iz hotela i restorana (3.488 ili
26,4 posto), trgovine na veliko i malo (2.162 ili 16,4 posto) te
prerađivačke industrije (2.011 ili 15,2 posto). Među ukupno
nezaposlenima krajem ožujka bilo je 189.134 žena, što je 6,4 posto
manje nego u ožujku 2003. godine. Njihov se udio u evidentiranoj
nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećao sa 56,8 na 58,2 posto.
Promatrano prema dobi, pak, najveći relativni udio u registriranoj
nezaposlenosti imaju osobe starije od 50 godina (19,1 posto), a
najniži one između 15 i 19 godina (5,3 posto). Najstarija dobna
skupina bilježi i jedino relativno povećanje u odnosu na ožujak lani,
i to za 6,5 posto, dok je najveće relativno smanjenje, za 17,4 posto
zabilježeno upravo u najmlađoj dobnoj skupini. Evidentirana
nezaposlenost u ožujku se u odnosu na prethodni mjesec povećala u 12
županija, a najviše u Koprivničko-križevačkoj, za 2 posto, te u
Dubrovačko-neretvanskoj, za 1,3 posto. Na godišnjoj razini, tj. prema
ožujku prošle godine, evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim
županijama. Pritom je najveći pad zabilježen u Krapinsko-zagorskoj
županiji (21,1 posto) i u Zagrebačkoj županiji, za 21 posto.
Industrijska proizvodnja u ožujku veća 10,4 posto - Industrijska
proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku je zabilježila relativno visoku stopu
rasta. Tako je ukupna industrijska proizvodnja u ožujku bila veća za
10,4 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, pokazuju
najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Statističari pritom
napominju da je ožujak 2004. imao dva radna dana više od
prošlogodišnjeg ožujka, što na mjesečne indekse razina utječe oko 5
posto. U razdoblju od siječnja do ožujka ove godine industrijska je
proizvodnja pak veća za 5,6 posto od proizvodnje u istom razdoblju
2003. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003.
industrijska proizvodnja u ožujku 2004. veća je za 10,5 posto. Prema
područjima djelatnosti NKD-a, na godišnjoj razini (u ožujku 2004. u
usporedbi s ožujkom 2003.) u prerađivačkoj je industriji proizvodnja
povećana za 12,5 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom
i vodom veća za 4,1 posto. Istodobno za isto je usporedno razdoblje
proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena za 4,2 posto. Prema glavnim
industrijskim grupacijama (GIG) na godišnjoj je razini (ožujak
2004/ožujak 2003.) najveći je rast zabilježen u proizvodnji kapitalnih
proizvoda, za 16,9 posto. Slijede netrajni proizvodi za široku
potrošnju sa povećanjem proizvodnje za 11,8 posto, te intermedijarni
proizvodi osim energije za 11,3 posto. Istodobno je proizvodnja
energija veća za 3,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za
5,3 posto. Usporedi li se proizvodnju u razdoblju od siječnja do
ožujka 2004. s istim razdobljem u 2003. prema područjima NKD-a
proizvodnja u prerađivačkoj industriji veća je za 6,7 posto, u
rudarstvu i vađenju za 3,2 posto, dok je u opskrbi električnom
energijom, plinom i vodom manja za 1,3 posto.
Copyright ? Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821
Urednik:
Zoran Popijač
(Hina)
(Hina)