ŠIBENIK: POČELO TRODNEVNO SAVJETOVANJE O HUMANITARNOM RAZMINIRANJU

ŠIBENIK, 21. travnja 2004. (Hina) - Trodnevno međunarodno stručno savjetovanje o humanitarnom razminiranju, započeto danas u hotelskom naselju "Solarisu" u Šibeniku, okupilo je 150 stručnjaka iz 32 zemlje. #L# To je, kako je u uvodu naglasio Đuro Brodarac, predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje, prvi put da se takav skup održava u Hrvatskoj, a cilj mu je okupiti sve koji provode protuminsko djelovanje diljem svijeta, izmijeniti iskustva u poslovima humanitarnog razminiranja i poznavanju novih tehnologija. "Od 1998., kad je osnovan HCR, do danas od mina je u Hrvatskoj stradalo 236 osoba, od kojih je 88 poginulo. U Hrvatskoj je minama onečišćeno 14 do 22 županije, a ukupan minski sumnjiv prostor obuhvaća 1350 četvornih kilometara. Velik broj mina postavljen u Domovinskom ratu nalazi se još u šumama, na poljima i drugim područjima, i ne dopuštaju normalan život ljudima", istaknuo je Brodarac. Dodao je kako je 2004. zajednici vraćeno ukupno 458 četvornih metara pirotehnički pregledana prostora, da su razvijeni znatni kapaciteti za razminiranje i uspostavljen stabilan model financiranja humanitarnog razminiranja te kako Hrvatskoj u tomu pomažu vlade mnogih prijateljskih zemalja. Skup je u ime Europske komisije pozdravio Alfonso Peterson, predstavnik izaslanstva EK-a u Hrvatskoj, umjesto najavljena Jacquesa Wuenenburgera, voditelja izaslanstva EK-a, koji je morao ostati u Zagrebu zbog uručenja avisa Hrvatskoj. Peterson je istaknuo kako EK podupire sve poslove protuminskog djelovanja i smatra ga i političkim i prioritetnim pitanjem. U protekle dvije godine za te su poslove izdvojili deset milijuna eura. Izaslanik predsjednika Stjepana Mesića general Petar Stipetić istaknuo je kako humanitarno razminiranje nije samo sigurnosno nego i ekološko i životno pitanje, a upozorio je i na podatak da u svijetu svake 22 minute jedna osoba postane žrtvom mina. Zlatko Gledec, izaslanik premijera Ive Sanadera, kazao je kako Organizacijski odbor nije mogao izabrati bolji dan za početak te međunarodne konferencije, s obzirom na jučerašnje dobivanje pozitivnog mišljenja za početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU. Kazao je kako je to plod uspješna djelovanja ove Vlade i premijera Sanadera, ali i prijašnje Vlade i premijera Ivice Račana. Istaknuo je i kako je Hrvatska spremna preuzeti sve obveze iz tzv. Ottawske konvencije i cijelo svoje područje očistiti od mina do 2010. Šibensko-kninski župan podsjetio je da je u njegovoj županiji još 43 četvorna kilometra sumnjivih površina, a prošle je godine očišćeno oko 14 kilometara. Od mina je stradalo 85 ljudi, od kojih 15 smrtno. Stručni dio savjetovanja počeo je izlaganjem direktora HCR-a Ota Jungwirtha o modelu organizacije i ustroja državnog tijela za razminiranje. Upozorio je da u Hrvatskoj treba obilježiti čak dvije tisuće kilometara sumnjivih površina. To nije lako, ocijenio je, i zbog veličine, i zbog utjecaja vremenskih prilika na oznake koje treba obnavljati. Rekao je kako su se do sada u Hrvatskoj slabo ograđivale i označivale minski sumnjive površine te da u Hrvatskoj u razminiranju sudjeluju 24 tvrtke s ukupno 600 pirotehničara, 42 stroja i 106 pasa. Minski sumnjivima smatra se 2,5 posto hrvatskog kopna koje obuhvaća 11 naselja u kojima živi nekoliko stotina tisuća stanovnika. Po dostupnim podatcima u minskim poljima je oko 300 tisuća mina, a osam tisuća pojedinačnih zapisnika o postavljenim protupješačkim i protuoklopnim minama pokrivaju deset do petnaest posto površine koja se smatra sumnjivom, a za ostalo nema podataka, međutim to se bez pirotehničkog pregleda ne može vratiti zajednici. (Hina) xdfer ydd