ZAGREB, 20. travnja 2004. (Hina) - Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić predvodio je večeras, u zajednici sa svim hrvatskim biskupima, misu zahvalnicu u spomen na 300. obljetnicu rođenja fra Andrije Kačića Miošića, franjevca,
hrvatskog preporoditelja i profesora teologije i filozofije, a posebice pjesnika.
ZAGREB, 20. travnja 2004. (Hina) - Nadbiskup zagrebački kardinal Josip
Bozanić predvodio je večeras, u zajednici sa svim hrvatskim biskupima,
misu zahvalnicu u spomen na 300. obljetnicu rođenja fra Andrije Kačića
Miošića, franjevca, hrvatskog preporoditelja i profesora teologije i
filozofije, a posebice pjesnika.#L#
Fra Andrija Kačić Miošić autor je znamenitog djela "Razgovor ugodni
naroda slovinskoga" koje je za njegova života (1704.-1760.) doživjelo
dva izdanja, a do danas 70 izdanja.
To djelo, nazvalo "Pismarica" koje je Kačić pisao za hrvatski puk, uz
Bibliju je najčitanija knjiga u Hrvata.
U propovjedi nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić osvrnuo se na
život i djelovanje fra Andrije Kačića Miošića, rođenog u selu Bristu
nedaleko od Makarske. Naglasio je kako je fra Kačić Miošić u svom
najvažnijem djelu "Ragovor ugodni...", svom narodu "podario stihove s
kršćanskim krepostima u kojima slavi domovinu i pobožnost prema
Bogu".
"To je do sada prvi i najplodniji narodni pjesnik, obljubljen u
hrvatskom narodu", rekao je nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić.
Dodao je kako je fra Andrija Kašić Miošić shvatio da bez jezika nema
knjige, niti knjige bez jezika i narodne svijesti, pa je time i jedan
od preteča hrvatskog narodnog preporoda".
Najpoznatija Kačićeva djela "Razgovor ugodni..." i "Korabljica"
prevedene su na brojne svjetske jezike. "To su i prve hrvatske
svjetovne pjesme u kojima se očituje buđenje nacionalne svijesti, koje
je utjecalo na brojne generacije hrvatskog naroda kako bi sačuvao
svoju svijest i identitet, te se suprotstavio i tuđinskoj vlasti i
onoj domaćoj protunarodnoj", napomenuo je nadbiskup Barišić.
"Fra Andrija Kačić Miošić u svojim djelima pjevao je o domoljublju,
ističući da je domoljublje pravo bogatstvo jednoga naroda. Također
taj veliki hrvatski preporoditelj dobro je shvatio da čuvajući
nacionalno, kulturno, religiozno i duhovno blago svoga naroda, čuvamo
njegovu svijest - memoriju i identitet. Bez pamćenja čovjek gubi svoj
identitet, te ne zna tko je, kuda ide i što mu je činiti", upozorio je
u propovjedi nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić.
Dodao je kako je također važnost fra Andrije Kačića Miošića što se "i
u tami svoga vremena borio za svoj narod, te vrlo rano shvatio da
memorija vlastitog naroda nije samo nostalgična prošlost niti pasivna
sadašnjost".
Inače, na početku večerašnje mise zahvalnice u spomen na 300.
obljetnicu rođenja fra Andrije Kačića Miošića, nadbiskup zadarski,
Ivan Prenđa, u ime hrvatskih biskupa predao je zagrebačkom nadbiskupu,
kardinalu Josipu Bozaniću, pastirski štap - dar hrvatskih biskupa -
jer prvi put kao kardinal Svete Rimske Crkve predvodi plenarno
zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK).
Predajući pastirski štap kardinalu Bozaniću, zadarski nadbiskup Ivan
Prenđa kazao je da on "simbolizira jedro nalik lađi, znak
Otkupitelja, Isusa Krista, te je obogaćen s nekoliko dragulja koji
simboliziraju Jadransko more, i dragim kamenjem (crvene boje) kao
simbolom hrvatskog grba".
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, zahvalivši se braći u
biskupstvu na ovom daru, koji je simbol i znak zajedništva Katoličke
crkve u Hrvata, rekao je da je njegovo imenovanje kardinalom obveza i
dar hrvatskoj Crkvi, a osobito njemu koji je njen predvoditelj.
Podsjećajući kako je večerašnja misa zahvalnica posvećena Andriji
Kačiću Miošiću, franjevcu koji potječe iz provincije Presvetog
Otkupitelja, kardinal Bozanić naglasio je da je ovakvi povijesni
događaji spoj naše sadašnjosti i budućnosti.
U misi zahvalnici sudjelovali su i članovi provincije Presvetog
Otkupitelja, na čelu s provincijalom fra Željkom Tolićem, gvardijanom
u Zaostrogu fra Antom Babićem te brojni ugledni članovi te franjevačke
provincije, čije je sjedište u južnoj Hrvatskoj.
(Hina) xta ysp
(Hina) xta ysp