ZAGREB, 20. travnja 2004.(Hina) -
ZAGREB, 20. travnja 2004.(Hina) - #L#
ZAGREB - Objavljujemo pregled najvažnijih događaja do 15.30 sati.
ZAGREB
Hrvatska bi krajem ove ili početkom iduće godine mogla početi
pregovore o članstvu u Europskoj uniji (EU), izjavila je u utorak
ministrica za europske integracije Kolinda Grabar Kitarović. Ona je
takvu procjenu izrekla uoči objave mišljenja (avisa) Europske komisije
o hrvatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u EU. Komisija će
mišljenje objaviti u 18 sati, nakon sjednice koja se održava u
Strasbourgu. Ministrica je izjavila kako je "uvjerena da će avis
doista biti pozitivan i vrlo dobra podloga da Europsko vijeće na
sjednici u lipnju donese odluku o kandidaturi RH" za članstvo u EU. "U
idealnoj varijanti, dobili bismo i datum za početak pregovora. To je
nešto na čemu ćemo i dalje nastaviti raditi, na čemu ćemo nastaviti
lobirati", rekla je ministrica telefonom iz Strasbourga za Radio 101.
Ona je mišljenja kako "nije realno očekivati" da bi pregovori mogli
početi prije kraja godine, zbog izbora koji se ove godine održavaju za
politička tijela EU. I bivši ministar za europske integracije Neven
Mimica uvjeren je da će Hrvatska "negdje krajem ove godine" započeti
pregovore o članstvu u EU, te da će odluka o tome biti donešena u
lipnju, zajedno s odlukom o kandidaturi.
Mimica smatra "sasvim realnim" da Hrvatska 2007. završi pregovore o
članstvu. On je za Radio 101 izjavio da među zemljama članicama
prevladava mišljenje kako je Hrvatska spremna preuzeti obveze koje
nosi članstvo u Europskoj uniji.
SARAJEVO
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je u utorak odluku o
prihvaćanju sporazuma s Republikom Hrvatskom o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu, čime je formalno
završen proces prihvaćanja tog sporazuma u BiH. Član Predsjedništva
BiH Dragan Čović kazao je novinarima u Sarajevu nakon sjednice
državnog vrha kako se time nastavljaju napori da se ta pitanja riješe
sa svim zemljama u bližem okruženju. Sporazum o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja BiH je do sada sklopila s deset zemalja, a u
predstojećem razdoblju uslijedit će i pregovori sa svim
zemljama-članicama Europske unije.
SARAJEVO
Pet šefova država i trojica premijera zemalja jugoistočne Europe
sudjelovat će na summitu Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi
(SEECP) koji će se u srijedu održati u Sarajevu, izjavio je u utorak
član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović. On je
novinarima u Sarajevu kazao kako se osim plenarnog zasjedanja
voditelja izaslanstva osam država te usvajanja zajedničke deklaracije
očekuje i niz bilateralnih susreta koji bi također trebali poslužiti
učvršćenju međusobne suradnje. Sastankom na vrhu okončat će se
jednogodišnje predsjedavanje BiH SEECP-om, koje će nakon toga preuzeti
Rumunjska. Hrvatska, koja je do sada bila promatrač, na ovom skupu
trebala bi postati punopravnom članicom Programa. Hrvatsko
izaslanstvo na summitu SEECP u Sarajevu trebao bi predvoditi premijer
Ivo Sanader.
SARAJEVO
Kazneno vijeće Suda BiH odlučilo je produžiti za još dva mjeseca
pritvor bivšim visokim dužnosnicima BiH Anti Jelaviću i Miroslavu Prci
te nekadašnjem direktoru Hercegovina osiguranja Miroslavu Rupčiću. Sud
BiH na ovaj način je uvažio zahtjev posebnog Odjela za borbu protiv
organiziranog kriminala i korupcije koji djeluje pri tužiteljstvu BiH
i koji je donošenje odluke o produženju pritvora zatražio u
ponedjeljak. Jelavić, Prce i Rupčić ostat će u pritvoru jer je Sud BiH
procijenio kako u slučaju njihova puštanja na slobodu postoji opasnost
da pobjegnu te da pokušaju prikriti dokaze ili utjecati na svjedoke
odnosno suučesnike. Jelavić, Prce i Rupčić zajedno sa Ivicom
Karlovićem osumnjičeni su za financijske zlouporabe vezane za
poslovanje Heregovačke banke iz Mostara odnosno financijske pomoći
koju je Republika Hrvatska uplaćivala kao pomoć hrvatskom narodu BiH.
BEOGRAD
Ministar obrane Srbije i Crne Gore Prvoslav Davinić izjavio je u
utorak da će četvoricu vojnih i policijskih generala, haaških
optuženika, pozvati na razgovor o njihovom položaju i obvezi da se
odazovu pozivu na dobrovoljnu predaju Međunarodnom kaznenom sudu u Den
Haagu. "Suradnja s Haaškim sudom je međunarodna obveza koju smo
preuzeli i koju moramo izvršiti, te svi oni koji su predmet te
suradnje moraju surađivati i s nama i s Den Haagom, kako bismo taj
proces suradnje doveli do kraja", kazao je ministar Davinić, gostujući
u emisiji "Kažiprst" Radija B92. Haaški sud otpečatio je krajem prošle
godine optužnice, zbog ratnih zločina na Kosovu 1999. godine, protiv
generala Vojske Srbije i Crne Gore Nebojše Pavkovića i Vladimira
Lazarevića, te policijskih generala Sretena Lukića i Vlastimira
Đorđevića, koji je još prije zvaničnog objavljivanja haaške optužnice
napustio zemlju i nema podataka o njegovu boravištu.
NEW DELHI
Indijci su započeli u utorak glasovati na tri tjedna dugim
parlamentarnim izborima, u kojima 670 milijuna ljudi ima pravo glasa u
toj svjetski najvećoj "vježbi" u demokraciji. Javna mnijenja
predviđaju čvrstu i sigurnu pobjedu stranke Bharatiya Janata indijskog
premijera Atal Behari Vajpayeea nad oporbenom Kongresnom strankom
Sonie Gandhi, udovice ubijenog premijera Rajiva Gandhija. Nasilje je
omelo početak glasovanja u sjevernoj državi Jammu i Kašmir, gdje ue na
desetke tisuća ljudi ubijeno u separatističkoj pobuni u zadnjih 15
godina.
TEGUCIGALPA
Nakon Španjolske i Honduras je odlučio povući svojih 370 vojnika iz
Iraka što je prije moguće, a odluku o tome u ponedjeljak je u javnom
televizijskom i radijskom obraćanju priopćio honduraški predsjednik
Ricardo Madura. Madura, koji je bliski saveznik Sjedinjenih Američkih
Država (SAD) kazao je da je već izvijestio koalicijske zemlje da će
Honduras povući svoje vojnike iz Iraka., te da će ono biti obavljeno
"u najkraćem mogućem vremenu i pod sigurnim uvjetima za honudraške
postrojbe".
SOFIJA
Bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passi potvrdio je u utorak
u telefonskom razgovoru s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom
da će Sofija zadržati svoj kontingent u Iraku, priopćilo je bugarsko
ministarstvo vanjskih poslova. Bugarska je potvrdila da će "nastaviti
svoje sudjelovanje u procesu održavanja reda i podrške iračkim
tijelima uprave koji se osnivaju", unatoč najavljenom odlasku
španjolskih postrojbi, preciziralo je ministarstvo u priopćenju.
Powell je "visoko ocijenio doprinos Bugarske i odgovornu politiku
njezine vlade prema Iraku, kao i aktivnosti bugarskog kontingenta na
licu mjesta", dodaje se u priopćenju. Bugarska ima kontingent o 450
ljudi u šijitskom gradu Kerbali, gdje je u prosincu ubijeno pet
vojnika, a u travnju ranjeno još pet.
LONDON
Brigadni general Nick Carter, zapovjednik britanskih snaga u Basri,
drugom po veličini iračkom gradu, izjavio je u ponedjeljak da bi snage
koalicije mogle ostati u Iraku "do deset godina", što je u utorak
prenio internet site dnevnog lista The Scotsman. "Tijekom određenog
broja godina, zapadne snage bi trebale ostati na licu mjesta, kao
podrška", rekao je general Carter, koji je izrazio sumnju da su iračke
snage same kadre osigurati red i mir nakon 30. lipnja, kada je
predviđen transfer vlasti Iračanima.
LONDON
Britanski premijer Tony Blair potvrdio je u utorak da je spreman
održati referendum o ustavu EU-a, ali je dao naznake da do toga neće
doći još godinu dana, odnosno da bi se referendum vjerojatno mogao
održati tek nakon idućih općih izbora. "Biračko tijelo treba pitati
za njegovo mišljenje kada bude odgovoreno na sva naša pitanja i kada
se budu znale sve potankosti, kada ustav konačno bude usklađen i
pažljivo pregledan ... i kada parlament to raspravi i donese odluku",
rekao je Blair pred zastupnicima britanskog parlamenta. Razgovori o
ustavu propali su na summitu EU-a u prosincu prošle godine. Međutim,
promjene vlade u Španjolskoj i Poljskoj - koje su bile među glavnim
kritičarima predloženog dokumenta - pomogle su su u oživljavanju
pregovora.
JERUZALEM
Izraelac Mordehai Vanunu, osuđen 1986. zbog špijunaže jer je "izdao
domovinu" otkrivši britanskom listu Sunday Times fotografije i
informacije o izraelskom Centru za nuklearna istraživanja Dimona na
jugu zemlje, trebao bi biti pušten iz zatvora u srijedu, no s obzirom
da i dalje "posjeduje još neke tajne informacije" nakon izlaska iz
zatvora kretanje će mu biti ograničeno, objavilo je u utorak izraelsko
ministarstvo obrane.
Vanunua (50), bivšeg tehničara u nuklearnom centru Dimona, nakon
razgovora za britanski list uhitili su 1986. godine pripadnici Mossada
u Rimu, a zatim tajno prebacili u Izrael gdje je izveden pred sud i
osuđen na 18 godina zatvora. Prema odluci ministarstva, u predstojećih
najmanje godinu dana Vanunu neće smjeti napuštati zemlju, razgovarati
sa stranim državljanima u Izraelu. Odluku ministarstva obrane oštro su
osudili članovi Amnesty Internationala i antinuklearni aktivisti
diljem svijeta, a službeni Tel Aviv nikada nije opovrgao informacije o
posjedovanju nuklearnog oružja.
(Hina) xrt yrt
(Hina) xrt yrt