ZAGREB, 20. travnja 2004. (Hina) - Prema sadašnjem prognostičkom materijalu ne očekuju se više velike količine oborina, rekao je na danas na konferenciji za novinare pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan
Čačić.
ZAGREB, 20. travnja 2004. (Hina) - Prema sadašnjem prognostičkom
materijalu ne očekuju se više velike količine oborina, rekao je na
danas na konferenciji za novinare pomoćnik ravnatelja Državnog
hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić. #L#
Meteorolozi od sutra (srijede) do petka očekuju pretežno suho
razdoblje. Početkom sutrašnjeg dana biti će još nešto kiše, ali od
tada se očekuje i stabiliziranje vremena, dodao je Čačić.
Nove oborine ponovno se očekuju većinom u drugom dijela vikenda i
sljedeći tjedan, ali, prema podacima Državnog hidrometeorološkog
zavoda, količine oborina ne bi trebale biti zabrinjavajuće, rekao je
Čačić. Napomenuo je da je to podatak koji se ne smije uzimati "zdravo
za gotovo".
Veći dio sljedećeg tjedna trebao bi biti promjenjiv, s oborinama, u
srijedu s nešto umjerenijim količinama oborina, te hladnije. Čačić je
rekao da se može govoriti o umjerenom zahlađenju idući tjedan - s
temperaturama nižim od pet do sedam stupnjeva. Početak svibnja, što se
tiče oborina, biti će u granicama prosjeka, ili nešto malo iznad te
granice (sjeverni Jadran), srpanj bi trebao biti nešto malo kišovitiji
od prosjeka, a kolovoz i rujan dosta suhi, rekao je Čačić.
Vodostaji rijeka će stagnirati i polako, polako će opadati i općenito
govoreći ne bi trebalo više biti poplava, rekao je pomoćnik ravnatelja
Dušan Trninić apelirajući na ljude na terenu da pripaze da svi nasipi
budu u redu, da ne popuste.
Trninić je rekao da se u Hrvatskoj radilo o velikim vodama, koje su
samo na nekim uskim područjima imale karakteristike poplavnih voda.
Takve vode i više od njih dešavale su i prije, primjerice viši
vodostaji Save kod Jasenovca bili su 1982., 1974. i 1970., rekao je
Trninić. Pregledom vodostaja vidi se da je samo na potezu od Jasenovca
do Županje i Kostajnica bile proglašene mjere izvanredne obrane od
poplava, a ni na jednom području nije proglašena mjera izvanrednog
stanja. Rekao je da je primjerice do apsolutnih zabilježenih
vodostaja, trebalo od 30 do 50 centimetara, Savi je u Zagrebu do tog
apsolutnog vodostaja trebalo još skoro tri metra, a Dunavu nešto više
od tri metra.
Govoreći o uzrocima velikih voda, odnosno poplava pomoćnik ravnatelja
Krešo Pandžić je rekao da je za vrijeme od 10 do 15 dana, ako se
dnevne količine zbroje kumulativno, palo više kiša od višegodišnjeg
prosjeka za čitavi mjesec. Višemjesečno umjereno vlažno zimsko
razdoblje uvjetovalo je punjenje tla vlagom. Istovremeno, s oborinama
došlo je do topljenja snijega što je rezultiralo lokalnim poplavama.
To je stanje izravna posljedica atmosferske cirkulacije, odnosno
prisustva ciklonalnih i frontalnih sustava u blizini područja Hrvatske
te povećane vlažnosti zraka. Neizravno, proteklo vlažno razdoblje može
biti vezano za određene periodične ili kvaziperiodične procese kao što
su - rotacija i revolucija Zemlje, oceanske struje pa čak i promjene
koncentracije plinova staklenika u atmosferi koja je posljednjih
desetljeća u porastu, rekao je Pandžić.
(Hina) xbma yaz
(Hina) xbma yaz