MEĐUNARODNI SUD PRAVDE O TUŽBI SCG PROTIV OSAM ČLANICA NATO-A

DEN HAAG/ZAGREB,19. travnja 2004.(Hina) - Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, najvišim sudskim tijelom UN-a, u ponedjeljak je počela preliminarna rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore protiv osam članica NATO-a kojom se osporava legalnost savezničkog bombardiranja SR Jugoslavije 1999., u vrijeme krize na Kosovu.#L# Članice NATO-a - Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada, Nizozemska, Belgija i Portugal - ovoga će tjedna u sjedištu ICJ-a, haškoj Palači mira, usmeno obrazlagati svoje pisane prigovore na tužbu u kojima osporavaju nadležnost suda. "Belgija zadržava svoje prvotne prigovore u pogledu jurisdikcije (nadležnost) i dopustivosti tužbe", rekao je belgijski predstavnik Jan Devadder na početku rasprave koje će trajati do petka. Nakon njega svoje su argumente protiv nadležnosti ICJ-a iznijeli i predstavnici Nizozemske, Kanade, Portugala i Velike Britanije. Jedan od glavnih argumenata tuženih zemalja je da u vrijeme podnošenja tužbe SRJ nije bila članica UN-a, što je preduvjet za nadležnost ICJ-a. Suci će saslušati argumente tuženih i tužitelja o nadležnosti ali u meritum tužbe neće ulaziti. Nakon što osam zemalja izloži svoja stajališta, predstavnik SCG Tibor Varadi u srijedu će dobiti priliku dokazivati nadležnost ICJ-a, a u četvrtak i petak uslijedit će drugi krug razmjene argumenata. Odluka suda o nadležnosti neslužbeno je najavljena za lipanj. Nekadašnja SRJ je 29. travnja 1999. tužila 10 članica NATO-a zbog "nelegalne uporabe sile", ali se ICJ proglasio nenadležnim za tužbe protiv SAD i Španjolske zbog proceduralnih razloga, pa je u postupku ostalo osam zemalja NATO-a. U tužbama se tvrdi da su članice NATO-a bombardirajući teritorij SRJ prekršile niz međunarodnih obveza, počev od "zabrane uporabe sile protiv druge države..., zabrane miješanja u unutarnje stvari, nenarušavanja suvereniteta, preko zaštite civilnog stanovništva i civilnih objekata u ratu, zaštite okoliša, do nekorištenja zabranjenog oružja" i drugih. Beograd je zemlje NATO-a optužio i za najteži zločin koji poznaje međunarodno humanitarno pravo - zločin genocida, navodeći u tužbi ICJ-u da su bombardiranjem "hotimično stvoreni uvjeti sračunati da izazovu fizičko uništenje jedne nacionalne grupe". Kampanja bombardiranja NATO-a koja je trajala 11 tjedana, od ožujka do lipnja 1999., rezultirala je povlačenjem srpskih vojnih i policijskih snaga s Kosova nakon progona i masovnih zločina nad Albanacima. Jugoslavenske vlasti navodile su da je u bombardiranju NATO-a ubijeno oko 2.500 civila, dok je Human Rights Watch broj civilnih žrtava procijenio na 500. U NATO savezu navode da su tužbe Beograda protiv njegovih članica jedna od glavnih prepreka za prijem SCG u program Partnerstvo za mir i više puta je pozvao da one budu povučene. Novoimenovani ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković u nedjelju je najavio da će se zalagati za povlačenje tih tužbi u interesu ulaska njegove zemlje u euroatlantske integracije. (Hina) xdh ysb