DOBIT HRVATSKIH PODUZETNIKA LANI SMANJENA 12,4 POSTO, GUBIC

DOBIT HRVATSKIH PODUZETNIKA LANI SMANJENA 12,4 POSTO, GUBICI POVEĆANI 17,3 POSTO HINA - Financijski servis Hrvatski su poduzetnici tijekom prošle godine ostvarili ukupnu neto dobit u iznosu od 17,18 milijardi kuna, što u odnosu na 2002. godinu predstavlja pad od 12,4 posto, dok su ukupni gubici istodobno povećani za 17,3 posto, na 9,8 milijardi kuna, prethodni su podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koje je danas objavila Financijska agencija (Fina). Podaci o financijskim rezultatima u 2003. godini prikupljeni su iz financijskih izvještaja ukupno 58.009 poduzetnika. Smanjivanje ukupne dobiti te povećanje ukupnih gubitaka, kažu u Fini, posljedica su nešto bržeg rasta rashoda od prihoda. Naime, ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika lani su porasli za 12,8 posto, na 394,7 milijardi kuna, dok je rast rashoda iznosio 14,5 posto, na 384,6 milijardi kuna. Iako je pozitivna činjenica da su prihodi veći od ukupnih rashoda, nepovoljno kretanje prihoda i rashoda u 2003. prema prethodnoj godini narušilo je i njihove odnose. Tako samo poslovni prihodi pokrivaju istovrsne, poslovne rashode, dok financijski i izvanredni prihodi zaostaju za istovrsnim rashodima. Tako su poslovni prihodi bili za 3,7 posto veći od istovrsnih rashoda, dok su financijski bili za čak 21 posto, a izvanredni za 2,7 posto manji od istovrsnih rashoda. Pokazatelji financijske stabilnosti, likvidnosti i zaduženosti, pak, upućuju na još uvijek nedovoljnu kvalitetu financijske strukture hrvatskog gospodarstva. u Fini ističu kako je financijsku stabilnost narušavao manjak stalnih i dugoročnih izvora sredstava za pokriće dugotrajne imovine i zaliha. Za financiranje zaliha kvalitetnim izvorima krajem 2003. nedostajalo je 19,4 milijardi kuna (2002. manjak je iznosi 24,3 milijardi kuna), a nedostatak je nadomješten kratkoročnim izvorima, najčešće odgodom plaćanja obveza prema dobavljačima, zaposlenima i državi te kratkoročnim kreditima. Takvo je stanje uzrokovalo porast zaduženosti i probleme s likvidnošću. Postojeća financijska struktura gospodarstva i brzina obrtaja kapitala izazvali su tako probleme u međusobnom plaćanju te blokiranim računima gospodarskih subjekata. Prema Fininim podacima o evidentiranim dospjelim nepodmirenim nalozima za plaćanje problemi s plaćanjem eskalirali su 1999. godine, kada je taj iznos bio 26,6 milijardi kuna, no od početka 2000. nedvojbena je tendencija konstantnog ublažavanja nelikvidnosti. Tako je na kraju 2003. godine iznos nepodmirenim prijavljenih naloga iznosio 12,8 milijardi kuna, 10,2 posto manje nego krajem 2002. godine, dok su potkraj velječe ove godine u usporedbi sa stanjem na kraju 1999. godine iznosi blokada smanjeni na 12,5 milijardi kuna, odnosno za više od 53 posto.