HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada SA SJEDNICE VLADE SA SJEDNICE VLADEHina- Financijski servis Vladin je prijedlog da se kod obračuna zateznih kamata razdvoji kamata od glavnice, pa ubuduće ne bi bilo moguće kod toga obračuna kamate pripisivati
glavnici, istaknula je danas ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Vlada je, naime, danas utvrdila prijedlog vjerodostojnog tumačenja članka 3. stavka 1. Zakona o zateznim kamatama, te taj prijedlog uputila Saboru. Vladin je prijedlog da se konformni način obračuna kamata primjenjuje za razdoblje do godinu dana, a tako izračunata kamata se na kraju godine ne pripisuje glavnici. Za razdoblje dulje od godinu dana primjenjivao bi se pak proporcionalni (prosti) način obračuna zatezne kamate. Prihvati li Sabor taj prijedlog od toga bi dana u roku 30 dana bilo moguće podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka. Odluku o tome donosi sud, a postupak je moguće ponoviti ako je riječ o razdoblju unatrag pet godina, kazala je Škare Ožbolt. Zakonom o zateznim kamatama propisana je obveza dužnika da, osim glavnice, plate i zateznu kamatu po stopi koju uredbom utvrdi Vlada, ali nije propisan način, odnosno metoda obračuna.
SA SJEDNICE VLADE
Hina- Financijski servis
Vladin je prijedlog da se kod obračuna zateznih kamata razdvoji
kamata od glavnice, pa ubuduće ne bi bilo moguće kod toga obračuna
kamate pripisivati glavnici, istaknula je danas ministrica
pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Vlada je, naime, danas utvrdila prijedlog vjerodostojnog tumačenja
članka 3. stavka 1. Zakona o zateznim kamatama, te taj prijedlog
uputila Saboru.
Vladin je prijedlog da se konformni način obračuna kamata
primjenjuje za razdoblje do godinu dana, a tako izračunata kamata
se na kraju godine ne pripisuje glavnici. Za razdoblje dulje od
godinu dana primjenjivao bi se pak proporcionalni (prosti) način
obračuna zatezne kamate.
Prihvati li Sabor taj prijedlog od toga bi dana u roku 30 dana bilo
moguće podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka. Odluku o tome
donosi sud, a postupak je moguće ponoviti ako je riječ o razdoblju
unatrag pet godina, kazala je Škare Ožbolt.
Zakonom o zateznim kamatama propisana je obveza dužnika da, osim
glavnice, plate i zateznu kamatu po stopi koju uredbom utvrdi
Vlada, ali nije propisan način, odnosno metoda obračuna.
Posljedica toga je različit način izračuna zateznih kamata za
obveze za razdoblje duže od godinu dana, te izračun kojim se na
glavnicu dodavala i zatezna kamata, pa se na taj iznos onda ponovno
računala zatezna kamata.
Zapovjedna odgovornost, zabrana kloniranja ljudi, protuzakonita
gradnja, neka su od novih kažnjivih djela koja bi se uvela u Kazneni
zakon kojega je prijedlog izmjena danas utvrdila Vlada.
Osim već navedenih među nova kažnjiva djela uvrstilo bi se i
otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, novačenje plaćenika,
međunarodni terorizam.
Izmjene predviđaju novo rješenje za javnu klevetu koje praktički
dekriminalizira "novinarsku klevetu", rekla je ministrica
pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. Glede "novinarske klevete", naime,
više ne bi bilo kaznenopravne, nego civilnopravne odgovornosti
(plaćanje naknade štete), a teret dokazivanja prebacio bi se na
tužitelja koji bi morao dokazati nakanu.
Za zločine protiv čovječnosti predviđaju se kazne od najmanje pet
godina zatvora, a za slučajeve zapovjedne odgovornosti od jedne do
osam godina.
Proširuje se i inkriminacija "govora mržnje" - zabranjuje se svaki
oblik diskriminacije, npr. na osnovi spolne orijentacije, te kao
kažnjivo djelo dodaje i širenje rasističkog i ksenofobnog
materijala računalnim sustavom ili na neki drugi način.
Izmjenama Kaznenog zakona prvi bi put kažnjivim djelom postala i
protuzakonita gradnja, a u težim bi se slučajevima za to mogla
izreći i zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine.
Za davanje ili primanje mita u gospodarskom poslovanju prijeti
zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine ili novčana i zatvorska
kazna do jedne godine. Zatvorska kazna do tri godine predviđena je
za računalno krivotvorenje ili prijevare, a moguće i do pet godina u
težim slučajevima.
Ministrica pravosuđa ističe da su predložene izmjene tek prva faza
izmjene kaznenog zakonodavstva - u drugoj bi se razmotrila pitanja
pooštrenja kazni, dugotrajnog ili uvođenja doživotnog zatvora,
produljenja rokova zastare i slično.
Vlada je i u novom zakonu o medijima odlučila zadržati odredbu po
kojoj bi nedopuštenom bila koncentracija nakladnika koji bi tom
koncentracijom na tržištu prelazili 40 posto ukupno prodane
naklade općeinformativnih dnevnika, odnosno tjednika u
Hrvatskoj.
Takvu je odredbu Vlada odlučila zadržati i u novom zakonu o medijima
kojega je s današnje sjednice poslala u hitnu saborsku proceduru.
Nakladnici medija bili bi obvezni podnijeti prijavu svake namjere o
koncentraciji, a ta bi se koncentracija ocjenjivala prema zakonu i
drugim propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.
Nakladnici bi bili dužni prijaviti svaku koncentraciju, jer se na
njih ne bi odnosile odredbe o financijskim granicama koje inače
moraju zadovoljiti drugi poduzetnici.