ZAGREB, 14. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 21 sat
ZAGREB, 14. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih
događaja do 21 sat#L#
ZAGREB
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte razgovarala je u srijedu
telefonom s povjerenikom Europske unije za proširenje Guenteherom
Verheugenom o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, izjavila je za Hinu
njezina glasnogovornica Florence Hartmann. Europska komisija najavila
je objavljivanje avisa o hrvatskoj kandidaturi u sljedeći utorak nakon
sjednice u Strasbourgu, a suradnja s Haškim sudom jedna je od ključnih
pretpostavki za dobivanje pozitivnog avisa. Hartmann nije željela
otkriti nikakve detalje razgovora Del Ponte - Verheugen. Glavna haška
tužiteljica do utorka nema planiran nikakav odlazak u Bruxelles.
Velika Britanija i Nizozemska, koje nisu dovršile ratifikaciju
Sporazuma o pridruživanju i suradnji Hrvatske s EU, dosljedno
ponavljaju kako je pozitivna ocjena haške tužiteljice o suradnji s
Hrvatskom uvjet za pozitivni avis. Europska komisija svoje mišljenje
prosljeđuje Europskom vijeću, koje donosi konačnu odluku o davanju
statusa kandidata i datumu početka pregovora o punopravnom članstvu.
ZAGREB
Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu ministra
vanjskih poslova palestinske samouprave Nabila Shata i tom se prigodom
suglasio s pokretanjem postupka za uspostavljanje formalnih
diplomatskih odnosa RH i palestinske samouprave, priopćeno je iz Ureda
Predsjednika. Naime, tijekom ranijeg sastanka s ministrom vanjskih
poslova Miomirom Žužulom, Nabil Shat je predložio uspostavu
diplomatskih odnosa RH i palestinske samouprave, a šef hrvatske
diplomacije je odgovorio da će predsjedniku Republike i premijeru
predložiti pokretanje postupka za takav čin. Predsjednik Mesić se na
sastanku s palestinskim ministrom složio s otvaranjem procesa za
unapređenje i uspostavljanje formalnih diplomatskih odnosa RH i
palestinske samouprave, a založio se i za pravedno i izbalansirano
rješenje na Bliskom istoku. Shat je naglasio je da Palestina cijeni
principijelnost predsjednika Mesića u vođenju vanjske politike, a
pritom mu je, također, i prenio pozdrave palestinskog predsjednika
Jasera Arafata, navodi se u priopćenju iz Ureda Predsjednika. Mesić
je rekao da u rješavanju bliskoistočnog problema treba polaziti od
dvije realnosti, a to je realnost postojanja Izraela kao države i
realnost prava Palestinaca na svoju državu.
ZAGREB
Latvijski ministar obrane Atis Slakteris, koji boravi u službenom
posjetu Hrvatskoj, razgovarao je u srijedu s premijerom Ivo Sanaderom,
predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom i predsjednikom
Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnosti Ivanom
Jarnjakom. Kako je priopćeno, tijekom sastanka s hrvatskim
premijerom, kojem je nazočio i ministar vanjskih poslova Mimomir
Žužul, razgovaralo se o suradnji Latvije i Hrvatske u području obrane,
posebice u svjetlu danas potpisanog sporazuma o bilateralnoj
obrambenoj suradnji. Sudionici sastanka su se složili kako će taj
sporazum biti dodatni temelj nastavka i unaprjeđenja dosadašnje
uspješne obrambene suradnje. Na sastanku se također govorilo o
provedbi reforme obrambenog sustava te o hrvatskim nastojanjima za
članstvo u NATO-u. Ministar Slakteris izrazio je snažnu potporu
Hrvatskoj na njezinom putu u euroatlantske integracije te u tom smislu
ponudio pomoć i suradnju Latvije.
MOSTAR
Bivši član Predsjedništva BiH i HDZ-BiH Ante Jelavić u završnom je
istražnom saslušanju tužiteljstvu BiH dao jamstva da neće pobjeći iz
zemlje ako ga do suđenja puste iz zatvora Kula kod Sarajeva u kojem se
nalazi od 23. siječnja ove godine, izjavio je za Hinu njegov
branitelj, mostarski odvjetnik Josip Muselimović u srijedu navečer.
"Držite me u pritvoru zbog bojazni da bih mogao pobjeći iz BiH, ali da
sam imao takve namjere mogao sam to učiniti ranije. Ja sam
plebiscitarno izabrani predstavnik hrvatskog naroda i kada biste me
tjerali iz BiH ja ne bih napustio zemlju", navodi se u zapisniku sa
završnog istražnog saslušanja Jelaviću. Jelaviću tromjesečni pritvor u
zatvoru Kula ističe 23. travnja ove godine, a prema Muselimovićevim
riječima, Jelavić je zatražio da ga se nakon toga roka pusti na
slobodu. Jelavića se tereti da je odgovoran za nezakonito poslovanje
Hercegovačke banke te da je zauzimanjem za uspostavu hrvatske
samouprave na većinskim hrvatskim područjima ugrožavao teritorijalni
integritet BiH i njezinu obrambenu moć. Po Muselimovićevim riječima,
Jelavić je u istražnom postupku odbacio sve inkriminacije za koje ga
se tereti.
SARAJEVO
Najviši dužnosnici Bosne i Hercegovine potpisali su u srijedu u
Sarajevu zajedničku izjavu kojom su potvrdili spremnost na punu
suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY)
uključujući tu i privođenje pravdi svih optuženih za ratne zločine.
Izjavu čiji je tekst ranije utvrdilo Predsjendištvo BiH potpisali su
predsjedatelj Predsjedništva Sulejman Tihić, predsjednici Federacije
BiH i Republike Srpske Niko Lozančić i Dragan Čavić, predsjedatelj
Vijeća ministara BiH Adnan Terzić te predsjednici entitetskih
parlamenta Muhamed Ibrahimović i Dragan Kalinić kao i entitetski
premijeri. "Tijela vlasti BiH i entiteta, predano radeći na stvaranju
uvjeta za priključenje BiH euroatlanstkim integracijama iskazuju
političku volju i odlučnost za potpunu suradnju s ICTY. Obvezujemo se
kako ćemo uložiti maksimalne napore za privođenje svih osumnjičenih za
ratne zločine pred lice pravde a sve osumnjičene pozivamo da se
dragovoljno predaju Haaškom tribunalu", stoji u izjavi.
BANJA LUKA
Televizija Republike Srpske objavila je u srijedu poslijepodne da je
završen višesatni pretres prostorija Radio postaje "Sveti Jovan" na
Palama, vlasnik koje je kćerka haškog optuženika Radovana Karadžića
Sonja, a direktor pravnih poslova javnog poduzeća "Srpske šume" na
Sokolcu potvrdio je da je završena i policijska pretraga direkcije
ovog poduzeća. Pretres su po nalogu Suda Bosne i Hercegovine izvršili
pripadnici MUP-a RS, a u njoj ne sudjeluju SFOR niti Europska policija
(EUPM). U prostorijama radija "Sveti Jovan" policija je zaplijenila
jedan kompjutor i dokumente o registraciji radio postaje, dok je iz
uprave poduzeća "Srpske šume" iznijela dokumentaciju o financijskom
poslovanju za 2003. i dio dokumentacije za 2004. godinu.
BEOGRAD
Marko Milošević, sin bivšeg jugoslavenskog predsjednika i haaškog
optuženika Slobodana Miloševića, srbijanskoj je mafiji nudio,
neposredno nakon smjene Miloševićeva režima 5. listopada 2000. godine,
pet milijuna maraka za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića,
izjavio je u srijedu svjedok Zoran Vukojević-Vuk na suđenju za
Đinđićevo ubojstvo, objavila je agencija Beta. U iskazu zatvorenom za
javnost pred Specijalnim sudom u Beogradu, Vukojević je uglavnom
ponovio svoje navode iz istrage. Agencija Beta neslužbeno saznaje da
je Vukojević rekao da je sin bivšeg predsednika SRJ Marko Milošević
neposredno posle 5. listopada 2000. godine nudio mafiji pet milijuna
njemačkih maraka za ubistvo Zorana Đinđića. Tada je prvooptuženi za
ubojstvo Milorad Luković Legija, bivši zapovjednik Jedinice za
specijalne operacije MUP-a Srbije, "organizirao je ljude iz
kriminalnog zemunskog klana, koji su dodatno osiguravali i štitili
Đinđića".
WASHINGTON
Od početka rata u ožujku 2003. do srijede u 17 sati po
srednjoeuropskom vremenu u Iraku je ubijeno 688 američkih vojnika,
prema službenom priopćenju koje je objavio Pentagon. Od 1. travnja u
najnovijim sukobima u Iraku ubijeno je više od 80 američkih vojnika,
tvrdi više vojnih izvora. Od ukupnog broja žrtava koji je utvrdio
Pentagon, 548 vojnika je poginulo nakon 1. svibnja 2003., kada je
američki predsjednik George W. Bush proglasio završetak glavnih vojnih
operacija u Iraku. Od tog ukupnog broja, 494 vojnika su ubijena u
borbi, a 194 su stradala u drugim okolnostima, uglavnom u
eksplozijama.
ZAGREB
Talijanska vlada u srijedu je pred parlamentom izjavila da bez obzira
na eskalaciju nasilja u Iraku neće povući svoje vojnike iz sastava
koalicijskih snaga tamo stacioniranih, a govoreći o četvorici otetih
Talijana, obvezala se učiniti sve da ih što prije oslobodi ali i
odbila bilo kakve pregovore s otmičarima. "Italija i vlada učinit će
sve moguće za što skorije oslobađanje četvorice Talijana u Iraku",
rekao je pred parlamentom talijanski ministar vanjskih poslova Franco
Frattini. Govoreći na zajedničkom sastanku komisija Zastupničkog doma
i Senata, Frattini je rekao kako drži "otmice i ucjene djelima
potpunog terorističkog kriminala" i zbog toga talijanska vlada odbija
svaku mogućnost pregovaranja s otmičarima. Premijer Silvio Berlusconi
je izjavio da talijanska misija u Iraku nije pod znakom pitanja, a
isto je to potvrdio i ministar Frattini u parlamentu.
NAJAF
Irački radikalni šijitski svećenik Moqtada al-Sadr odustao je od
uvjeta za početak pregovora s američkim vlastima koje su najavile
njegovo uhućenje ili smrt, rekao je njegov glasnogovornik Qays
al-Khazali u srijedu. "U početku su postojali posebni uvjeti za
početak pregovora, poput povlačenja vojnih snaga iz rezidencijalnih
četvrti i oslobađanja zatočenika", rekao je Khazafi na konferenciji za
novinare. "No nakon intervencije vjerskih vlasti, Sayyid Moqtada
al-Sadr odustao je od tih uvjeta i pregovarat će bez njihova
ispunjenja", rekao je. Al-Sadr je također pristao priznati autoritet
velikog ajatolaha Alija al-Sistanija, također je kazao Khazafi. "Tom
odlukom se okupacijskim snagama oduzima prilika za eskalaciju nasilja
i krvoprolića i poziva sve Iračane na stvaranje mirnog i stabilnog
stanja", kazao je glasnogovornik.
DOHA
Francuski novinar Alexandre Jordanov, otet u nedjelju u Iraku,
oslobođen je, objavila je u srijedu katarska TV mreža Al-Jazira.
"Francuski talac u Iraku je oslobođen", objavila je televizija,
pozivajući se na svojeg dopisnika i bez drugih pojedinosti. Alexandre
Jordanov (40) otet je u Bagdadu, a u Iraku je snimao za Canal+. Otet
je zajedno sa svojim snimateljem Ivanom Cereixom, oslobođenim u
ponedjeljak ujutro.
MOSKVA
Rusija je pripremila zračni most kojim će od četvrtka evakuirati
nekoliko stotina Rusa i građana ZND-a koji rade u Iraku, izjavio je u
srijedu glasnogovornik ruskog Ministarstva za izvanredna stanja Viktor
Belcov. "Predviđamo za četvrtak tri leta i četiri u petak, kako bismo
među 553 Rusa i 263 građana ZND-a koji se nalaze u Iraku evakuirali
sve one koji to žele", rekao je Belcov. Među sedam predviđenih letova,
šest će ih biti iz Bagdada za Moskvu i jedan iz Kuvajta za Moskvu.,
pojasnio je.
SKOPJE
Tri sata prije zatvaranja birališta odaziv birača na predsjedničkim
izborima u Makedoniji bio je tek 26,3 posto, priopćio je novinarima
službeni predstavnik izbornog povjerenstva Zoran Tanevski. Od ukupno
1.695.103 upisana birača, samo njih 463.423 glasovalo je do 16 sati,
izjavio je Tanevski. U Tetovu, najvećem gradu u zapadnoj Makedoniji,
gdje većinu stanovnika čine Albanci, odaziv je do 16 sati bio tek šest
posto, prema izbornom povjerenstvu. Albansku zajednicu u Makedoniji,
odnosno četvrtinu ukupnog stanovništva, zastupaju dvojica kandidata
koji prema anketama nemaju izgleda doći u drugi krug. U drugom krugu
sučelit će vjerojatno dvojica makedonskih kandidata, aktualni premijer
Branko Crvenkovski iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) kojeg smatraju
favoritom i Saško Kedev iz oporbene stranke VMRO-DPMNE.
BEČ
Samo deset dana uoči austrijskih predsjedničkih izbora,
socijaldemokratski kandidat i aktualni potpredsjednik parlamenta Heinz
Fischer i kandidatkinja vladajućih narodnjaka, ministrica vanjskih
poslova Benita Ferrero-Waldner, gotovo su izjednačeni u ispitivanjima
javnoga mnijenja. Prema anketi tjednika "News", Fischer dobiva 42, a
Ferrero-Waldner 40 posto potpore. Prije samo tjedan dana, Fischer je
imao prednost od pet posto. Međutim, analitičari naglašavaju da bi se
zbog još uvijek velikog broja neodlučnih birača presudnim faktorom
mogle pokazati dvije televizijske 80-minutne debate dvoje
predsjedničkih kandidata. Prva od njih održat će se u četvrtak
navečer. "Ovo je sada mrtva utrka. Kandidati su unutar statističke
mogućnosti pogreške u anketama", izjavio je jedan od analitičara.
Predsjednički izbori u Austriji, na kojima se bira nasljednik Thomasa
Klestila, održat će se 25. travnja.
WASHINGTON
Direktor američke obavještajne službe CIA George Tenet rekao je u
srijedu Povjerenstvu za terorističke napade 11. rujna da će Sjedinjene
Države trebati još pet godina da razviju tajnu službu za borbu protiv
al Qaede i drugih terorističkih prijetnji priznavši da američke
obavještajne službe nisu uspjele prozreti zavjeru al Qaede koja je
stajala iza napada. "Shvaćali smo namjeru bin Ladena da napadne našu
domovinu ali nismo bili u stanju prevesti to znanje u učinkovitu
obranu zemlje", rekao je on. Tenet je priznao da su američke
obavještajne agencije pravile greške prije napada u kojima je poginulo
više od 3.000 Amerikanaca. Povjerenstvo je pred početak svjedočenja u
svom izvješću kritiziralo CIA-u i druge obavještajne službe da su
presporo spoznale kakvu opasnost predstavlja al Qaeda.
RAMALLAH
Palestinski predsjednik Jaser Arafat poručio je Sjedinjenim Državama u
srijedu da bi mogle ubiti svaku nadu u mir na Bliskom istoku ako
Izraelu daju jamstva za zadržavanje naselja na Zapadnoj obali.
Izraelski premijer Ariel Sharon u Washingtonu traži potporu za plan o
povlačenju iz pojasa Gaze, ali je naglasio kako njegova zemlja
namjerava ojačati svoj nadzor nad enklavama na Zapadnoj obali.
Palestinsko vodstvo boji se da bi američki predsjednik George Bush
mogao neizravno obećati Sharonu potporu za izraelski okupaciju
područja koja je Izrael zaposjeo ratom 1967. i odbaciti mogućnost
prava palestinskih izbjeglica na povratak. "Palestinsko čelništvo
upozorava na opasnosti od takvog dogovora jer bi on bio jasan dokaz da
u potpunosti okončava mirovni proces", kaže se u priopćenju iz
Arafatovog ureda.
(Hina) xdj ydj
(Hina) xdj ydj