INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH LANI 1,7 MILIJARDI DOLARA INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH LANI 1,7 MILIJARDI DOLARAHINA - Financijski servis Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u 2003. godini premašila su iznos od 1,7 milijardi
američkih dolara, što je za oko 590 milijuna dolara ili za 52,4 posto više nego u godini prije, dok su ukupno u razdoblju od 1993. do kraja 2003. godine inozemna izravna ulaganja u RH dostigla iznos od 9,28 milijardi dolara. Prošlogodišnja vrijednost inozemnih ulaganja najveća je godišnja vrijednost u proteklom jedanaestogodišnjem razdoblju. Po preliminarnim podacima koja je objavila Hrvatska narodna banka najveći doprinos rastu ukupnih izravnih ulaganja u 2003. u odnosu na godinu prije dala je reinvestirana dobit, koja se povećala za 519 milijuna dolara ili 342,5 posto, na ukupno 670 milijuna USD. Manjim dijelom na to su utjecala ostala ulaganja, s porastom od 41,3 posto (ili za 127 milijuna USD), na ukupno 436,4 milijuna dolara, dok je vrijednost transakcija po vlasničkim ulaganjima, u ukupnom iznosu od 608 milijuna kuna, zabilježila godišnji pad za 8,6 posto. Porast reinvestirane dobiti, ostvaren poglavito u drugom prošlogodišnjem tromjesečju, napominju analitičari središnje banke, odnosi se na sektor telekomunikacija i financijskog
INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH LANI 1,7 MILIJARDI DOLARA
HINA - Financijski servis
Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u 2003. godini premašila su
iznos od 1,7 milijardi američkih dolara, što je za oko 590 milijuna
dolara ili za 52,4 posto više nego u godini prije, dok su ukupno u
razdoblju od 1993. do kraja 2003. godine inozemna izravna ulaganja
u RH dostigla iznos od 9,28 milijardi dolara.
Prošlogodišnja vrijednost inozemnih ulaganja najveća je godišnja
vrijednost u proteklom jedanaestogodišnjem razdoblju.
Po preliminarnim podacima koja je objavila Hrvatska narodna banka
najveći doprinos rastu ukupnih izravnih ulaganja u 2003. u odnosu
na godinu prije dala je reinvestirana dobit, koja se povećala za 519
milijuna dolara ili 342,5 posto, na ukupno 670 milijuna USD.
Manjim dijelom na to su utjecala ostala ulaganja, s porastom od 41,3
posto (ili za 127 milijuna USD), na ukupno 436,4 milijuna dolara,
dok je vrijednost transakcija po vlasničkim ulaganjima, u ukupnom
iznosu od 608 milijuna kuna, zabilježila godišnji pad za 8,6
posto.
Porast reinvestirane dobiti, ostvaren poglavito u drugom
prošlogodišnjem tromjesečju, napominju analitičari središnje
banke, odnosi se na sektor telekomunikacija i financijskog
posredovanja, a značajnu reinvestiranu dobit prijavila je i Pliva
(velikim dijelom ostvarena na osnovi prijenosa tržišne vrijednosti
patenata na povezano poduzeće u inozemstvu).
U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, po preliminarnim podacima
HNB-a, ukupan priljev inozemnih izravnih ulaganja iznosio je 692
milijuna USD, u čemu sa gotovo 90 posto dominiraju vlasnička
ulaganja, od čega se najveći dio odnosi na prodaju 25 posto plus
jedne dionice Ine mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara. Od
ostalih vlasničkih ulaganja oko 40 milijuna dolara odnosi se na
investicije u velike trgovačke lance.
Struktura ulaganja po djelatnostima za 2003. godinu pokazuje da se
60,85 posto od ukupnog iznosa vlasničkih ulaganja odnosi na
proizvodnju naftnih derivata, a potom 6,72 posto na trgovinu na
malo, 5,78 posto na ostalo novčarsko posredovanje itd.
Pritom je u 2003. godini 30,48 posto od ukupnih izravnih ulaganja
došlo iz Mađarske, 23,61 posto iz Austrije, 19,38 posto iz SAD-a,
8,75 posto iz Njemačke, 6,08 posto Nizozemske.
Ukupno, za proteklih 11 godina, prva je zemlja po veličini
inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku Austrija sa
udjelom od 24,89 posto, a slijedi je Njemačka sa 21,01 posto, te SAD
sa 16,37 posto. Iz Mađarske je u razdoblju od 1993. do kraja 2003.
godine došlo u RH 6,32 posto od ukupnih inozemnih izravnih
ulaganja, Italije 5,26 posto, Luksemburga 5,21 posto, Nizozemske
4,74 posto, Slovenije 3,75 posto itd.
Inozemna izravna vlasnička ulaganja najvećim su dijelom bila
usmjerena u privatizaciju, a manjim dijelom u nove investicije.
To pokazuju i podaci o djelatnostima koje su privukle najviše
ulaganja. Tako se u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine od
ukupnog iznosa izravnih vlasničkih ulaganja više od 40 posto odnosi
se na samo dvije djelatnosti - telekomunikacije sa udjelom od 22,52
posto, te ostalo novčarsko posredovanje (banke) sa udjelom od 20,85
posto,
Na proizvodnju farmaceutskih pripravaka odnosi se pak 12,07 posto
od ukupnih izravnih vlasničkih ulaganja u tom razdoblju, te 8,45
posto na proizvodnju naftnih derivata.
Sa nešto više od tri posto zastupljeni su proizvodnja cementa (3,43
posto), te hoteli i moteli (3,06 posto).