ZAGREB, 7. travnja 2004. (Hina) - Isusovo uskrsnuće dotiče svakoga čovjeka. To ne vrijedi samo za one koji vjeruju u Krista nego i za sve ljude dobre volje u čijim srcima milost nevidljivo djeluje, poručuje u uskršnjoj poruci
zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
ZAGREB, 7. travnja 2004. (Hina) - Isusovo uskrsnuće dotiče svakoga
čovjeka. To ne vrijedi samo za one koji vjeruju u Krista nego i za sve
ljude dobre volje u čijim srcima milost nevidljivo djeluje, poručuje u
uskršnjoj poruci zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.#L#
Poneseni Isusovim uskrsnućem, pozvani smo biti ne samo svjedoci, nego
i proroci njegova uskrsnuća. Od onoga jutra kada je odvaljen kamen s
Isusova groba, od onoga dana kada nam je darovano spoznati da je taj
kamen odvaljen zbog svakoga od nas osobno i zbog svih ljudi, mi svoje
ljudsko dostojanstvo potvrđujemo osobito time što više ne pristajemo
ni na što što nas umanjuje, čini manje ljudima i međusobno dijeli.
Uskrs postaje naše određenje, mjera našega života, mjera naše
osobnosti i ljudskosti.
Uistinu, suodgovorni smo za prepoznatljivost Isusova uskrsnuća i u
našoj svakodnevici i u naročito zahtjevnim trenucima našega života,
navodi nadbiskup u poruci koja je dostavljena danas iz Ureda
zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnošću.
Krist, koji je naša nada, ne upućuje nas da svoju nadu zadržavamo za
sebe. Jer nada se i ne može zadržati za sebe. On nas upućuje da je
dijelimo s drugima, da druge na nju potičemo. Njegova nada, naime,
odnosi se na svakoga, treba postati dio svakoga čovjeka, svih naroda,
bez ikakvih ograda.
Sveti Otac nas u mnogo navrata i na mnoge načine podsjeća da je Krist
i naša osobna nada i nada svega svijeta, te nam pozornost na poseban
način usmjerava na naše najneposrednije okruženje govoreći nam da je
Krist izvor nade za Europu današnjice.
Nadbiskup Bozanić u poruci podsjeća da se pod geslom "Krist - nada
Europe" nakon pripreme i plodonosne suradnje iz koje je tijekom
proteklih nekoliko godina izraslo mnoštvo susreta, molitava i
promišljanja na nacionalnoj i međunacionalnoj razini približavamo
"Hodočašću naroda", prvom takve vrste u novijoj povijesti.
Na hodočašću će se u vazmenom vremenu ove godine, 22. i 23. svibnja,
u marijanskom svetištu Mariazell, u programu Srednjoeuropskog
katoličkog dana, susresti vjernici iz osam srednjoeuropskih zemalja:
Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske,
Slovačke i Slovenije.
Vjerujem da je ovo veliko i znakovito hodočašće, kakvo ne pamte
novija vremena u Europi, potaknuto Duhom Svetim i da vodi prema
vidljivom zajedništvu koje je sposobno progovoriti novim nadahnućima i
novom snagom kršćanske Radosne vijesti. Stoga vas, draga braćo i
sestre, a napose vas, draga mladeži, pozivam na sudjelovanje i na
prepoznavanje velikih nakana Crkve: obnavljanje vjere, te promicanje
opraštanja i pomirenja, solidarne ljubavi i zajedništva koje je
sposobno biti kvasac novoga europskoga društva koje neće biti
zarobljeno sukobima i neslogama, nego prožeto vrijednostima Evanđelja,
navodi u poruci nadbiskup Bozanić.
Dodaje da Europu i danas ne dijele samo zemljopisne granice, niti će
građani u njoj, učinimo li ih prohodnijima, samim time biti
povezaniji. U Europi su i danas mnoge granice, a sve su posljedica
nedostatka ljubavi, nedostatka duhovnosti, nedostatka poštivanja
čovjeka, nedostatka osjećaja za potrebe drugih, osobito onih
najmanjih. Samo ćemo konkretnim djelima ljubavi svladati granice među
ljudima, granice kojima se protivimo Bogu, poručuje nadbiskup Bozanić.
Dodaje da smo danas na očigled brojnih protivljenja, prijetnji i
izazova mi kršćani pozvani svoju nadu crpsti iz dubokih izvora naše
vjere i svoje kršćanske baštine. Za nas izvor nade leži u Kristovom
Evanđelju. Naše kršćanstvo, naše katoličanstvo nema smisao u tome da
nas izdvoji iz ovoga svijeta, nego naprotiv, upravo da nas čini sve
odgovornijima za ovaj svijet, za svakoga čovjeka, za mnogostruke
zadaće i izazove Hrvatske u gospodarstvu, politici, kulturi i okolišu,
ističe se u poruci.
Nadbiskup Bozanić u poruci također naglašava da je u zajedničkim
poveznicama nezaobilazan lik Bogorodice Marije, a privrženost i
upućenost na Marijin primjer vjere rađa neugasivom nadom i daje pečat
crkvenom i nacionalnom identitetu naroda Srednje Europe. Hrvatski
vjernici se ističu žarom i ljubavlju prema hodočašćima u Gospina
svetišta. To je dragocjena poveznica za susretište s Bogom i s
ljudima, navodi se u poruci.
Draga braćo i sestre, svima vam čestitam uskrsne blagdane sa željom
da poput Marije budete Božji ljudi u ovome svijetu, stoji na kraju
uskrsne poruke nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića.
(Hina) pp/xaz ysšh
(Hina) pp/xaz ysšh