ZAGREB, 5. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 15,30 sati.
ZAGREB, 5. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do
15,30 sati.#L#
DEN HAAG
Šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za ratne zločine u
petak su, nakon dobrovoljne predaje predstavnicima Haaškog suda (ICTY)
u zračnoj luci u Amsterdamu, stigli u haaški pritvor u Sheveningenu,
potvrdio je glasnogovornik ICTY-a. "Mogu potvrditi da su optuženi
stigli u pritvorsku jedinicu Haaškog suda", rekao je u telefonskom
razgovoru za Hinu glasnogovornik Suda Jim Landale. Jadranko Prlić,
bivši predsjednik vlade HR Herceg Bosne, Bruno Stojić, bivši ministar
obrane HR HB, generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši
zapovjednici HVO, Valentin Ćorić, bivši zapovjednik vojne policije
HVO-a i Berislav Pušić, šef ureda za razmjenu HVO-a, optuženi su u 26
točaka po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv
čovječnosti, teške povrede Ženevske konvencije i kršenje ratnog prava
i običaja, počinjene progonom tisuća muslimanskih stanovnika,
razaranjima, ubojstvima, silovanjima, te deportacijama muslimanskog
stanovništva s područja Prozora, Gornjeg Vakufa, Jablanice, Mostara,
Ljubuškog, Stoca, Čapljine i Vareša, kao i za zločine počinjene nad
zatočenicima više logora uključujući Heliodrom, Dretelj i Gabelu. Prvo
pojavljivanje optuženih pred Sudom, na kojemu se trebaju izjasniti o
krivnji prema točkama optužnice, održat će se najvjerojatnije u utorak
u 14,30 sati, rekao je Landale, te dodao kako se u ponedjeljak poslije
podne očekuje konačna potvrda zakazanog termina.
LISABON
Svi možemo samo dobiti prisutnošću Hrvatske u Europskoj uniji i ulogom
koju ona može igrati u jugoistočnoj Europi, rekao je u ponedjeljak u
Lisabonu portugalski predsjednik Jorge Sampaio nakon razgovora s
hrvatskim kolegom Stjepanom Mesićem. Sampaio je nakon sastanka, kojim
je hrvatski predsjednik počeo svoj posjet Portugalu, rekao da je
Portugal "od prvog trenutka podržavao hrvatsku kandidaturu za EU".
"Svi možemo samo dobiti prisutnošću Hrvatske u EU i iznimnom važnošću
uloge koju Hrvatska može imati u regiji Balkana i europskog
jugoistoka", rekao je Sampaio. Uz uvjet da Hrvatska ispuni kopenhaške
kriterije, Portugal će dati sav mogući doprinos kako bi ubrzao taj
proces, rekao je Sampaio. Na novinarsko pitanje kakvu potporu očekuje,
predsjednik Mesić je odgovorio da je službeni Lisabon podržao 2000.
godine napore da se Hrvatska priključi EU-u i ratificirao je Sporazum
o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. "Mi očekujemo da će i sada,
kada se raspravlja o davanju (pozitivnog) avisa Hrvatskoj, također
uslijediti podrška", rekao je Mesić.
BRUXELLES
Hrvatsko izaslanstvo, predvođeno ministricom europskih integracija
Kolindom Grabar-Kitarović, započelo je u ponedjeljak poslije podne u
Bruxellesu treći krug pregovora s Europskom komisijom o Protokolu 7.
Prije početka pregovora ministrica Grabar-Kitarović rekla je da je
ostalo dogovoriti kvote za 40 poljoprivrednih, prehrambenih i ribljih
proizvoda. Današnji pregovori trajat će do kasno večeras, s mogućnošću
da se nastave i sutra. Ministrica Grabar-Kitarović izrazila je nadu u
uspješan završetak pregovora, "ako bude fleksibilnosti s druge
strane". U pregovaračkom timu s hrvatske strane sudjelovat će i
ministar poljoprivrede Petar Čobanković. U dosadašnja dva kruga
pregovora, dogovorene su kvote za dvije trećine proizvoda.
BRATISLAVA
Slovačka bi se mogla suočiti s problemima u Europskoj uniji ako bivši
autokratski premijer Vladimir Mečiar postane novi predsjednik,
javljaju u ponedjeljak slovački mediji. Mečiarov iznenadni uspjeh u
prvom krugu predsjedničkih izbora, održanom u nedjelju, dogodio se
upravo u trenutku kad Slovačka ulazi u NATO i samo četiri tjedna prija
ulaska te srednjoeuropske zemlje u EU. Mečiar je u devedesetima bio
slovački premijer i nacionalističkom protuzapadnom politikom bio
glavna prepreka ulasku te zemlje u EU. Približavanje Slovačke EU-u
doista je počelo tek 1998. nakon odlaska Mečiara s vlasti. "Ako se
postavi pitanje je li on i dalje prijetnja Slovačkoj, odgovor je
jednostavan: da, velika prijetnja", napisao je Petr Sabata, urednik
velikog slovačkog dnevnika Pravde. Mečiar (61) pokušava se
distancirati od vlastite prošle politike i kaže da sad podržava
članstvo u EU-u i NATO-u, ali komentatori kažu da bi njegova pobjeda u
drugom krugu predsjedničkih izbora za dva tjedna ipak oslabila
slovački položaj u EU-u.
ZAGREB
Veleposlanik Srbije i Crne Gore Milan Simurdić posjetio je u
ponedjeljak Hrvatski sabor gdje je razgovarao s predsjednikom
saborskog Odbora za vanjsku politiku Nevenom Juricom o posjetu
izaslanstva saborskih odbora državnim institucijama Srbije sredinom
svibnja, priopćeno je iz saborske Službe za odnose s javnošću. Taj
susret na parlamentarnoj razini prethodit će sastanku premijera
Hrvatske i Srbije, navodi se u priopćenju. Simurdić je izvijestio
Juricu o stanju na Kosovu i traženju rješenja, poglavito pregovorima,
kao i o predsjedničkim izborima u Srbiji predviđenima za lipanj.
BAGDAD
Četiri američka vojnika ubijena su u sukobima i napadima u Iraku, pa
se tako broj ubijenih američkih vojnika u toj zemlji od nedjelje popeo
na jedanaest, priopćila je američka vojska u ponedjeljak. "Marinac iz
1. mornaričko-pješačke divizije ubijen je u ponedjeljak u
neprijateljskom napadu u pokrajini al-Anbar", zapadno od Bagdada, piše
u priopćenju vojske. Drugi američki vojnik umro je od posljedica
ranjavanja u sukobima s radikalnim šijitima u Bagdadu, prema istom
izvoru. Treći je ubijen u bombaškom napadu u Mosulu, velikom gradu na
sjeveru Iraka, dok je četvrti ubijen kada je njegovo vozilo naišlo na
eksplozivnu napravu u blizini policijske škole u Kirkuku, također na
sjeveru zemlje. U nedjelju navečer američka je vojska priopćila da je
u sukobima s pristašama radikalnog šijitskog vođe Moqtada Sadra u
šijitskoj četvrti Sadr City u sjeveroistočnom dijelu Bagdada smrtno
stradalo sedam vojnika.
ISLAMABAD
Pakistan je u ponedjeljak službeno predložio Indiji da sljedećeg
mjeseca bude domaćin pregovora o nuklearnom razoružanju, priopćilo je
ministarstvo vanjskih poslova. "Pakistan je predložio da se pregovori
između stručnjaka dviju zemalja o nuklearnoj energiji održe 25. i 26.
svibnja", kaže se u priopćenju ministarstva. Prijedlog je upućen
indijskom veleposlanstvu, kaže se u dokumentu. Planirani su pregovori
nastavak napora dviju suparničkih nuklearnih sila iz južne Azije na
obnovi dijaloga i zajedničkom rješavanju problema.
KIGALI
Ruanda, koja ovaj tjedan obilježava desetu godišnjicu genocida, i
dalje traga za glavnim počiniteljima pokolja u kojem je živote
izgubilo više stotina tisuća ljudi, a sve se više čini da je potraga
za pravdom postala jednim od glavnih izazova za tu zemlju. U ruandskim
zatvorima se nalazi oko 80,000 ljudi optuženih za strašne zločine
počinjene 1994. godine, no saznanje da su najodgovorniji za genocid i
dalje na slobodi ne daje toj zemlji priliku da odahne. "Snage i
ideolozi odgovorni za genocid poraženi su, ali nisu uništeni. Još
uvijek su tu", rekao je u ponedjeljak na otvaranju trodnevne
konferencije o genocidu ruandski predsjednik Paul Kagame. "Pravo
pitanje jest: na koji način iskorijeniti te snage zla i osigurati da
one više ne predstavljaju prijetnju našim društvima?", zapitao se
Kagame. Kagame je u svom uvodnom govoru iznio teške optužbe na račun
međunarodne zajednice koja je propustila spriječiti genocid.
RIM
Opasnost od atentata u Italiji nije veća nego u drugim zemljama, ali
uoči uskršnjih blagdana maksimalno je povećana protuteroristička
kontrola nad oko 8.160 osjetljivih objekata, obznanio je u ponedjeljak
ministar unutarnjih poslova Giuseppe Pisanu. Među posebno čuvanim
objektima su škole stranih zemalja, zgrade državnih institucija,
vodovodi, vojni objekti i veleposlanstva. Oko 4.000 vojnika i 12.000
policajaca i drugih snaga reda angažirano je za motrenje nad mogućim
objektima napada. Zrakoplovstvo je također pod uzbunom. Ministar
Pisanu je rekao kako nisu potrebni specijalni zakoni za borbu protiv
mogućih upada međunarodnih terorista. Time je htio objasniti kako su
nedavne preventivne operacije provjeravanja imigranata u 12 od 20
talijanskih regija provedene u zakonskim okvirima.
SARAJEVO
Bivši posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska
prava na području nekadašnje Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki kazao je u
ponedjeljak kako bi na desetu godišnjicu potpisivanja Daytonskog
sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini trebalo sazvati
novu međunarodnu konferenciju na kojoj bi se razgovaralo o mogućim
preinakama tog dokumenta. U izjavi danoj federalnoj novinskoj agenciji
FENA tijekom boravka u Sarajevu, Mazowiecki je kazao kako je Daytonski
sporazum bio važan za zaustavljanje rata, no da sada valja razmisliti
o njegovu poboljšanju, vezujući to uz obljetnicu koja će se obilježiti
2005. "BiH ne može biti komadana. Njeno gospodarstvo se mora oporaviti
kako bi se ona stabilizirala a mladima pružila perspektivu ostanka u
zemlji", kazao je nekadašnji poljski premijer koji je od 1992. do
1995. godine osobno bi angažiran na zaustavljanju etničkih progona na
području bivše Jugoslavije.
BANJA LUKA
Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown sastao je u ponedjeljak se u
Banjoj Luci s hrvatskim i bošnjačkim potpredsjednikom Republike Srpske
Ivanom Tomljenovićem i Adilom Osmanovićem, a sudionici su nakon
sastanka priopćili da su suglasni u ocjeni kako je Republika Srpska
kočnica za ulazak BiH u euroatlanske integracije. BiH ima samo jednu
budućnost, a to su Europa i NATO, rekao je Ashdown istaknuvši da RS
predstavlja prepreku na tom putu te da ona ne može od Daytonskog
sporazuma tražiti zaštitu tog entiteta ako ne ispunjava vlastite
obveze prema BiH na koje je obvezna prema Daytonskom mirovnom
sporazumu. S obzirom da vlasti RS u proteklih devet godina nisu
uhitile ni jednu osobu optuženu za ratne zločine, to je dovoljno da se
ustvrdi kako je taj entitet "glavna zapreka budućnosti BiH", kazao je
Paddy Ashdown.
LJUBLJANA
Slovenski ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc izjavio je u
ponedjeljak da neće odstupiti sa svog položaja zbog "referenduma o
izbrisanim neslovencima", na kojemu je u nedjelju 95 posto birača
odbilo zakonski prijedlog vlade o vraćanju statusa za 18.305
neslovenaca kojima je prije 12 godina oduzeto prebivalište u
Sloveniji. Ostavku Bohinca, čije je ministarstvo izradilo prijedlog
"spornog" zakona, tražio je čelnik oporbe Janez Janša čija je
Demokratska stranka (SDS) forsirala spomenuti referendum pred
ovogodišnje parlamentarne i europske izbore. "Ne vjerujem da su svi
oni koji su izašli na referendum tražili moju ostavku", rekao je
Bohinc, dodajući da poštuje i njihovo mišljenje.
(Hina) xdv ydv
(Hina) xdv ydv