DO KRAJA VELJAČE HRVATSKI IZVOZ POVEĆAN 15,1 POSTO, A UVOZ 20,1

DO KRAJA VELJAČE HRVATSKI IZVOZ POVEĆAN 15,1 POSTO, A UVOZ 20,1 POSTO Hina- Financijski servis Hrvatska je na inozemna tržišta u prva dva mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 6,75 milijardi kuna ili 1,11 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila je 13,12 milijardi kuna ili 2,16 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio gotovo 6,4 milijarde kuna, odnosno 1,05 milijardi dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 0,9 posto, dok je uvoz povećan za 3,5 posto. Izražen u dolarima, izvoz je istodobno bio veći za 15,1 posto, a uvoz za 20,1 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u tijekom siječnja i veljače ove godine za više od 14 posto u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. Nešto više od polovice ukupnog izvoza iz prva dva mjeseca ove godine, točnije 52,4 posto ili 582,7 milijuna USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 527,15 milijuna USD, bio 47,4 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine, povećana za 30,7 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 11,2 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 89,3 posto ili gotovo 2 milijarde USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 24,6 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, gotovo trećina uvoza ili 782,9 milijuna USD odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 30,4 posto. Nešto manjih 636,2 milijuna USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je u odnosu na prošlogodišnja prva dva mjeseca porastao za 6,1 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranom je razdoblju ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od milijardu USD. U odnosu na iste mjesece 2003., izvoz prerađivačke industrije povećan je za 17,6 posto, a uvoz je istodobno povećan 18,3 posto, na više od 1,85 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz u prva dva mjeseca ove godine je ostvarila brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, čiji je izvoz u odnosu na prva dva mjeseca lani povećan za 20,3 posto, na više od 155,7 milijuna USD. Vrijednosno najveći uvoz, pak, u okviru prerađivačke je industrije je zabilježila proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda - 248,5 milijuna USD. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u promatranim se mjesecima odnosio na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 738,6 milijuna USD ili 10 posto više nego u isto vrijeme lani. Na strojeve i transportne uređaje odnosio se i najveći dio hrvatskog izvoza - 368,45 milijuna USD ili 37 posto više nego lani. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prva dva ovogodišnja mjeseca su zemlje Europske unije, na koje otpada gotovo polovica hrvatskog izvoza - gotovo 570 milijuna USD, ali i uvoza - 1,7 milijardi USD. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 206,37 milijuna USD (pad od 6,4 posto). Uvoz iz te zemlje iznosio 326 milijuna USD (rast od 5 posto), a drugi mjesec zaredom premašio ga je uvoz iz Njemačke, koji je iznosio 344,87 milijuna USD ili 21,8 posto više nego u isto vrijeme lani. Istodobno je izvoz hrvatskih roba u Njemačku povećan za 15,4 posto, na 135,76 milijuna USD. Po vrijednosti hrvatskog izvoza slijedi Austrija, u koju je izvezeno roba za 135,1 milijun USD (rast od čak 61 posto), dok je u Bosnu i Hercegovinu istodobno izvezeno roba u vrijednosti 129,2 milijuna USD (porast od 18,1 posto). Uvoz iz BiH istodobno je bio veći za čak 117,4 posto i iznosio je gotovo 44 milijuna USD, ali je BiH i na početku ove godine ostala jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajniji suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.