HNB: 2003. DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 7,2 POSTO BDP-A HNB: 2003. DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 7,2 POSTO BDP-AHina- Financijski servis Deficit na tekućem računu platne bilance za prošlu je godinu iznosio 2,039
milijardi američkih dolara, ili 7,2 posto procijenjenog BDP-a za 2003., preliminarni su podatci Hrvatske narodne banke. To je, ocjenjuju iz HNB-a, značajno smanjenje u usporedbi s deficitom od 8,5 posto BDP-a za 2002. Iz središnje banke pritom napominju da je do značajnog porasta deficita na tekućem računu platne bilance za 2002. (prijašnji su podatci govorili o deficitu od 7,2 posto) došlo zbog primjene novog faktora korekcije na podatke o robnom uvozu od 2002. Kako su kretanja na tekućem računu većinom određena ostvarenjima u razmjeni robom i uslugama, analitičari središnje banke ističu da zabrinjava podatak da izraženi rast robnog uvoza u posljednja tri mjeseca prošle godine nije zaustavljen. Međutim, osnovu za umjereni optimizam daju podatci koji upućuju na to da su ostvarenja robnog izvoza i poglavito rezultati od izvoza usluga, odnosno prihodi od turizma, u posljednjem tromjesečju 2003. znatno bolji nego u istom razdoblju godinu prije. Najveći utjecaj na deficit tekućeg računa imao je visok deficit u
HNB: 2003. DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 7,2 POSTO BDP-A
Hina- Financijski servis
Deficit na tekućem računu platne bilance za prošlu je godinu
iznosio 2,039 milijardi američkih dolara, ili 7,2 posto
procijenjenog BDP-a za 2003., preliminarni su podatci Hrvatske
narodne banke.
To je, ocjenjuju iz HNB-a, značajno smanjenje u usporedbi s
deficitom od 8,5 posto BDP-a za 2002. Iz središnje banke pritom
napominju da je do značajnog porasta deficita na tekućem računu
platne bilance za 2002. (prijašnji su podatci govorili o deficitu
od 7,2 posto) došlo zbog primjene novog faktora korekcije na
podatke o robnom uvozu od 2002.
Kako su kretanja na tekućem računu većinom određena ostvarenjima u
razmjeni robom i uslugama, analitičari središnje banke ističu da
zabrinjava podatak da izraženi rast robnog uvoza u posljednja tri
mjeseca prošle godine nije zaustavljen. Međutim, osnovu za
umjereni optimizam daju podatci koji upućuju na to da su ostvarenja
robnog izvoza i poglavito rezultati od izvoza usluga, odnosno
prihodi od turizma, u posljednjem tromjesečju 2003. znatno bolji
nego u istom razdoblju godinu prije.
Najveći utjecaj na deficit tekućeg računa imao je visok deficit u
robnoj razmjeni. Prošle je godine ukupni robni uvoz dosegnuo 14,2
milijarde dolara, dok je vrijednost izvoza iznosila 6,3 milijarde
dolara, što je rezultiralo vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu
od 8 milijardi dolara. To pak odgovara porastu od 38,1 posto u
odnosu na godinu prije, napominju iz središnje banke.
Podsjećaju, međutim, da u ocjenjivanju rezultata o bilanci izvoza
roba i usluga treba imati u vidu i utjecaj smanjenja tečaja dolara.
Nasuprot tomu, dobri rezultati u turizmu postignuti su i u zadnja
tri mjeseca prošle godine.
U četvrtom tromjesečju 2003. prihodi od turizma dosegnuli su
visokih 708 milijuna dolara, što je za 240 milijuna, ili za 51,2
posto više u usporedbi s istim razdobljem 2002.
Ukupni prihodi od turizma u 2003. tako iznose 6,4 milijarde dolara,
i u odnosu na 2002. porasli su za visokih 67,3 posto, ističu iz HNB-
a.
Analitičari središnje banke napominju da je, uz kolebanje tečaja
dolara prema euru, na velik porast prihoda od turizma u prošloj
godini utjecalo i povećanje fizičkih pokazatelja, porast cijena
noćenja i drugih ugostiteljskih usluga, i, najvećim dijelom,
znatno veći broj gostiju s visokom prosječnom potrošnjom.
Prema preliminarnim podatcima HNB-a, suficit na računu usluga
(koji uz turizam obuhvaća i promet) u četvrtom je tromjesečju
prošle godine iznosio 446 milijuna dolara, a za cijelu 2003.
bilježi se suficit na računu usluga od 5,64 milijarde dolara.
Prema preliminarnim podatcima središnje banke, u prošloj se godini
bilježi deficit na računu dohotka od 1,15 milijardi dolara, dok je
račun tekućih transfera u suficitu od 1,4 milijarde dolara.