SARAJEVO,29. ožujka 2004.(Hina) - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić najavio je pokretanje inicijative za izmjenu naziva Republike Srpske i Federacije BiH što bi otvorilo novi ciklus značajnih izmjena
unutarnjeg ustroja BiH utemeljenog Daytonskim sporazumom iz 1995. godine.
SARAJEVO,29. ožujka 2004.(Hina) - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i
Hercegovine Sulejman Tihić najavio je pokretanje inicijative za
izmjenu naziva Republike Srpske i Federacije BiH što bi otvorilo novi
ciklus značajnih izmjena unutarnjeg ustroja BiH utemeljenog Daytonskim
sporazumom iz 1995. godine.#L#
U intervjuu sarajevskom "Dnevnom avazu" objavljenom u ponedjeljak
Tihić je potvrdio da kao jedan od ustavom ovlaštenih predlagatelja
namjerava pokrenuti zahtjev pred Ustavnim sudom BiH kako bi se
promijenili postojeći nazivi dva entiteta.
On je pojasnio kako drži neodgovarajućim da unutar jedne države
postoje jedna republika i jedna federacija te da je ustav BiH zbog tog
kao i niza drugih razloga potrebno uskladiti s Međunarodnom
konvencijom o ljudskim pravima što je ujedno dio postprijemnih obveza
za BiH kao članice Vijeća Europe.
Tihić je također kazao kako će se otvoriti i pitanje načina izbora
članova Predsjedništva BiH s obzirom da sadašnji ustav dopušta samo
izbor Hrvata, Srbina te Bošnjaka u to tijelo vlasti zanemarujući prava
pripadnika ostalih naroda.
Uz to postoji i diskriminatorna odredba po kojoj može biti izabran
samo Srbin koji živi u RS odnosno Hrvat i Bošnjak samo iz Federacije.
"Nužno je to što prije uraditi (provesti izmjene) jer je svaka od ovih
diskriminatorskih odredbi postala praksom u svakoj sferi života",
kazao je Tihić.
On je najavio kako će pokušati privoljeti svoje sadašnje kolege iz
Predsjedništva BiH Borislava Paravca i Dragana Čovića da izmjenu
Ustava prihvate kao zajednički projekt.
Tihićeva najava novih zahtjeva za izmjenama Ustava BiH uslijedila je
samo dva dana nakon što je Ustavni sud nelegalnim proglasio imenovanje
gradova u zemlji po nacionalnim odrednicama.
Time je otvoren postupak izmjene imena gradova koji su tijekom rata i
nakon njega dobili prefiks "srpski" i što je opet bio izravni rezultat
ratnih osvajanja i progona Bošnjaka i Hrvata sa sadašnjeg teritorija
RS.
Ustavnost jednonacionalnih naziva gradova s pravnog je stajališta
postala upitnom nakon što su 2001. godine usvojeni amandmani na Ustav
BiH kojima je utvrđeno kako su sva tri naroda konstitutivna na cijelom
teritoriju BiH, neovisno o tome u kojem entitetu žive.
Najviši dužnosnici RS te Borislav Paravac zabrinuto su reagirali zbog
prošlotjedne odluke Ustavnog suda izražavajući bojazan kako je zapravo
pravi cilj pokretača ovakvih incijativa ukinuto naziv ovog entiteta.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Kalinić kazao je
kako u ovoj odluci vidi više prava nego politike najavljujući uz to
kako će srpska strana sada tražiti ukidanje pridjeva "bosanski" uz
nazive gradova u BiH.
Paravac je pak ustvrdio kako se naziv Republike Srpske ne može
mijenjati jer je to ustavna kategorija.
Sulejman Tihić drži kako, bez obzira na to što sada piše u Ustavu, on
ne može biti u suprotnosti s međunarodnim pravnim normama pa ga stoga
u prijepornim odredbama treba i prilagođavati stvarnosti.
I Haris Silajdžić koji je izravno sudjelovao u pregovorima o
Daytonskom ustroju BiH izjavio je kako taj dokument nije nikakva
"sveta krava" koja ne bi zahtjevala prilagodbe.
"Po Daytonu, međunarodne konvencije o ljudskim pravima su iznad tog
sporazuma a time i iznad Ustava BiH. Dakle, samim tim, nazivati jedan
entitet srpskim a da pri tom u njemu žive i druga dva konstitutivna
naroda kao i ostali, kršenje je ovih konvencija", kaže Silajdžić.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić novinarima je prošlog tjedna
potvrdio kako će sud, primi li takvu inicijativu od ovlaštenog
predlagatelja, raspravljati i o zahtjevu za ocjenu ustavnosti
entiteta.
Za sada takav prijedlog nije formalno upućen a Tadić je odbio nagađati
o tome što bi mogao biti pravorijek Ustavnog suda u ovom slučaju.
(Hina) xrm ysb
(Hina) xrm ysb