MODENA/ZAGREB, 26. ožujka 2004. (Hina) - Već nekoliko godina u brojnim industrijskim zemljama rađa se sve manje muške djece, a odnos između muške i ženske novorođenčadi kreće se oko 1,06:1, upozoravaju talijanski znanstvenici koji su
primijetili da su na utjecaje iz okoliša kao što su loša i nedovoljna prehrana, stres, pušenje u trudnoći i kemikalije iz okoliša vrlo osjetljive baš muške spolne stanice i embriji.
MODENA/ZAGREB, MODENA/ZAGREB, 26. ožujka 2004. (Hina) - Već nekoliko
godina u brojnim industrijskim zemljama rađa se sve manje muške djece,
a odnos između muške i ženske novorođenčadi kreće se oko 1,06:1,
upozoravaju talijanski znanstvenici koji su primijetili da su na
utjecaje iz okoliša kao što su loša i nedovoljna prehrana, stres,
pušenje u trudnoći i kemikalije iz okoliša vrlo osjetljive baš muške
spolne stanice i embriji.#L#
Djevojčica ili dječak - odluka je na koju bi mnogi voljeli imati
utjecaj, ali majka priroda ne uzima u obzir želje roditelja. Obično se
misli kako su izgledi za rođenje ionako jednaki za oba spola. No,
odnos između novorođene muške i ženske djece nikad nije 1:1, što se
pripisuje nizu čimbenika.
Tako težina majke prije poroda očito ima odlučujući utjecaj na spol
djeteta, objavili su znanstvenici s talijanske Poliklinike u Modeni,
predvođeni Angelom Ganaccijem, u stručnom časopisu "Human
Reproduction".
Analizirajući oko 10.000 poroda znanstvenici su utvrdili kako su žene
s težinom manjom od 54 kilograma rjeđe rađale mušku djecu, te se na 98
muške djece rodilo 100 ženske djece. Kod ostalih poroda prevladavao je
broj muške djece, te je na 100 djevojčica rođeno 110 dječaka. Cagnacci
je stoga ustvrdio kako su iznimno vitke žene sklonije roditi žensko
djete. Također i u životinjskom svijetu, nakon ekstremne gladi ili
suše, na svijet dolazi manje mužjaka, objavili su američki
znanstvenici.
Berlinski Institut za svjetsko stanovništvo i globalni razvoj
promatrao je jak poremećaj odnosa rođenih u Istočnoj Njemačkoj nakon
rušenja Berlinskog zida. Tako je 1991. na svijet došlo nekoliko
stotina dječaka manje nego obično. Stopa rođene muške djece nikad nije
bila tako niska kao u proteklom desetljeću, upozorili su znanstvenici
berlinskog Instituta. Oni to objašnjavaju začuđujućim utjecajem
političkih događaja, čime je i psihički stres tijekom proteklih godina
imao veći utjecaj na čovjeka nego inače.
Također i nakon potresa ili prirodnih katastrofa stopa rođene muške
djece nakratko pada, što znanost iznova tumači psihičkim stresom.
Čini se čak da i godišnja doba utječu na odnos rođenih. Cagnaccijeva
studija na 10.000 poroda pokazala je da u jesen dječaci prednjače pri
dolasku na svijet. Izgledi za rođenje ženskog djeteta najbolje su ako
se ono začne od ožujka do svibnja, ustvrdio je Cagnacci. No, zbog čega
je tome tako još je nejasno.
"Stanice muških embrija dijele se brže i imaju veću stopu izmjena
tvari", naglasio je Cagnacci. Prilikom brze diobe stanica brže može
doći i do pogrešaka. Otrovi i drugi štetni utjecaji tada imaju otvoren
put. Stoga je i mogućnost nastanka pogreške u trudnoći kod dječaka
veća.
Znanstvenici raspravljaju i o tome da li utjecajima iz okoliša treba
pripisati pomicanju ravnoteže između muške i ženske novorođenčadi, o
čemu svjedoči američka znanstvenica Devra Davis sa Sveučilišta
Carnegie Mellon u Pittsburgu.
Primjerice, kemijska nesreća u Sevesu, prilikom koje je oslobođen
otrov dioksin, imala je velik utjecaj na odnos rođenih. Tijekom
vremenskog razdoblja od sedam godina nakon nesreće u najugroženijoj
regiji rođeno je gotovo dvostruko više ženske djece od muške, objavili
su znanstvenici. Po njihovim tvrdnjama, taj se odnos tek postepeno
spustio na uobičajene vrijednosti.
Neke bi tvari mogle naškoditi spermijima te omesti razvoj djeteta u
majčinoj utrobi, a posebice osjetljivi su spermiji s y-kromosomom. Tim
štetnim tvarima pripada i nikotin. Japanski i danski znanstvenici
dokazali su da pušenje prije i tijekom trudnoće znatno smanjuje stopu
rođenja muške djece. Pušenje oba roditelja pomiče odnos dječaka u
odnosu na djevojčice za oko trećinu u korist djevojčica, objavio je
njemački časopis "Bild der Wissenschaft".
(Hina) xkt xdgk
(Hina) xkt xdgk