PRIHVAĆENA PRVA USTAVNA TUŽBA ZBOG NEDOSTUPNOSTI SUDA

atovi ZAGREB, 24. ožujka 2004. (Hina) - Ustavni sud prihvatio je danas većinom glasova ustavnu tužbu Zagrepčanina koji, zbog zakonom obustavljenih postupaka za naknadu štete nastale terorističkim aktima, dulje od sedam godina nije imao pristup sudu, niti je mogao ostvariti naknadu za miniranu kuću.#L# Ustavni sud je zbog nerazumnog dugog suđenja Općinskom sudu u Zagrebu naredio da u roku od godinu dana donese presudu u parnici za naknadu štete zbog minirane kuće Zagrepčanina R. N. u Velikoj Črešnjevici. Uz to, njemu je zbog povrede ustavnog prava na pravično suđenje dosuđena i novčana naknada od 4.400 kuna. Za prvu takvu odluku Ustavnog suda glasovalo je osam, a protiv je bilo četvero sudaca, od kojih su Milan Vuković i Agata Račan najavili izdvojeno mišljenje. Oboje smatraju da Ustavni sud ne može donijeti odluku kojom određuje postupanje sudovima kada za dugotrajnost suđenja nisu odgovorni oni, već izvršna i zakonodavna vlast. One su prvo 1996. ozakonile prekid sudskih postupka za naknadu štete nastale terorističkim činom, a zatim to propustile u zadanim rokovima riješiti drugim zakonima. Sabor je, naime, zaključkom iz listopada 1999. zadužio Vladu da u roku od šest mjeseci predloži način rješavanja tog pitanja, no zakoni kojima je to riješeno doneseni su tek u srpnju 2003. Sudac izvjestitelj Željko Potočnjak odluku smatra porukom svima da ne smiju svojim postupanjem dovesti do dugotrajnosti sudskih postupaka. Vuković smatra da Ustavni sud ne može kažnjavati sudove zbog propusta druge dvije vlasti, već da bi trebao "biti hrabar" i točno utvrditi krivca. Sutkinja Račan odluku, pak, smatra ustavnopravno "neutemeljenom i neprimjernom zamjenom" za propust Ustavnog suda što nije ocijenio ustavnost izmjene Zakona o obveznim odnosima iz 1996. kojom su obustavljeni sudski postupci za naknadu štete za minirane kuće. Ustavni sud se nikada nije upustio u ocjenu ustavnosti tih izmjena već je sve takve prijedloge obustavio prošle jeseni, nakon što je Sabor donio Zakon kojim se omogućava nastavak 1996. obustavljenih parnica. Po tom Zakonu zahtjev za naknadu štete podnosi se državnim odvjetništvima radi pokušaja nagodbe država i oštećenika o naknadi za minirane kuće. Stoga, sutkinja Račan smatra da Ustavni sud ne može dati općinskom sudu nalog da predmet riješi za godinu dana jer je ozakonjen drugačiji postupak. Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić smatra kako nije potrebno da taj sud utvrđuje krivca za dugotrajno suđenje i povredu ustavnih prava, već da je dovoljno utvrditi činjenice zbog kojih je došlo do kršenja prava na pravično suđenje. Prihvaćena je, stoga, intervencija sutkinje Jasne Omejec da se u obrazloženju odluke ne ističe Vlada kao mogući krivac što je tek nakon tri godine, a na za šest mjeseci izvršila zaključak Sabora iz 1999. Ona, naime, smatra da je Sabor na vlastitu incijativu mogao donijeti takav zakon, nakon što je Vlada propustila podnijeti prijedlog u zakonskom roku. Za sutkinju Račan je i naknada od 4.400 kuna neprimjerena za nekoga tko je ostao bez kuće, dok je sudac izvjestitelj smatra uobičajenom za praksu suda, ocjenivši je, među ostalim, i kao moralnu zadovoljštinu za dugotrajno suđenje. Napomenuo je da će se u parničnom postupku pred zagrebačkim Općinskim sudom odlučiti je li osnovan zahtjev za naknadu štete, kao i visina te naknade. (Hina) xggrb yso