ZAGREB, 22. ožujka 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 15,30 sati
ZAGREB, 22. ožujka 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih
događaja do 15,30 sati#L#
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon čestitao je izraelskim oružanim
snagama na dobro izvedenom zračnom napadu u kojem je u ponedjeljak
ujutro u Gazi ubijen duhovni vođa Hamasa, šeik Ahmad Yassin.
Opravdavajući taj napad Sharon je, u svojoj prvoj javnoj reakciji
nakon smrti Yassina, rekao da je "država Izrael jutros udarila na
prvog među palestinskim ubojicama i teroristima". "Srž ideologije tog
čovjeka su bila ubojstva Židova gdje god se nalazili, i rušenje države
Izrael", dodao je.
BRUXELLES
Ministri vanjskih poslova Europske unije osudili su u ponedjeljak
jutrošnje nezakonito ubojstvo duhovnog vođe Hamasa Ahmeda Yassina i
još sedam Palestinaca. "Europska unije se dosljedno protivi
nezakonitom ubijanju. Ne samo da su nezakonita ubojstva protivna
međunarodnom pravu, nego ona podrivaju koncept vladavine prava, što je
ključan element u borbi protiv terorizma", kaže se u zaključcima
Vijeća ministara. Sličnu osudu Yassinova ubojstva izreklo je nekoliko
ministara europskih zemalja prilikom jutrošnjeg dolaska na sastanak
Vijeća. Europska unija priznaje pravo izraelskoj državi da štiti svoje
građane od terorističkih napada, ali "u skladu s međunarodniim
pravom". Izrael nema pravo na nezakonita ubojstva", kaže se u
zakljčcima.
ZAGREB
Iz svih krajeva svijeta stižu reakcije na jutrošnje ubojstvo osnivača
i duhovnog vođe palestinskog pokreta Hamasa šeika Ahmeda Yassina, u
kojima se gotovo jednoglasno osuđuje taj izraelski čin. Bivši
izraelski premijer i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1993. Shimon
Peres Yassinovo je ubojstvo ocijenio "pogreškom". "Da sam u vladi, bio
bih glasao protiv toga. Smatram da je to greška", izjavio je današnji
čelnik izraelskih oporbenih laburista u Knessetu. Vatikan je putem
svojeg glasnogovornika Joaquina Navarra-Vallsa ubojstvo nazvao
"nasilnim činom koji se ne bi mogao opravdati i u jednoj pravnoj
državi". Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa u Tunisu je izjavio da je
umorstvo Hamasovog vođe izraz "državng terorizma u njegovu
najodvratnijem obliku". Sirijski predsjednik Bašar al-Asad ubojstvo u
ponedjeljak ocijenio je "flagrantnim kršenjem međunarodnog prava" i
"opasnim porastom" (nasilja) na Bliskom istoku, pozvavši međunarodnu
zajednicu da "osudi i okonča politiku umorstava i rušenja koju provodi
Sharonova vlada". Čvrstu osudu Yassinovog umorstva uputila je i
Turska, ocijenivši u priopćenju ministarstva vanjskih poslova da
"takvo djelo ne služi miru i pribranosti", već će, "upravo suprotno,
uvući cijelu regiju u ozračje sukoba iz koje će biti još teže izvući
se". Izraelovo ubojstvo šeika Yassina ministar vanjskih poslova u
budućoj španjolskoj vladi Miguel Angel Moratinos ocijenio je
"katastrofalnom viješću", a Rusija je izrazila "ozbiljnu zabrinutost"
i bojazan od "novog vala nasilja". Glasnogovornik kineskog
ministarstva vanjskih poslova Kong Quan u ime svoje vlade također je
"izrazio zabrinutost" mogućim posljedicama ubojstva.
PRIŠTINA
Situacija na Kosovu je mirnija i postupno se normalizira, ocijenio je
u ponedjeljak kosovski predsjednik Ibrahim Rugova na izvanrednoj
konferenciji za novinstvo u Prištini. "Radit ćemo na rasvjetljavanju
uzroka koji su doveli do ovih nereda i sagledati njihove posljedice,
a razmotrit ćemo i odnose s UNMIK-om kako bi oni bili učinkoviti",
rekao je Rugova. Neovisnost Kosova je temeljno pitanje za sve građane
Kosova, rekao je Rugova, a formalno priznanje te neovisnosti, prema
njegovim riječima, smirilo bi narod Kosova i ovaj dio regije. Sve
naznake mogućeg mijenjanja granica Kosova, kosovski predsjednik je
nazvao nagađanjima s nesagledivim posljedicama. Rugova je izrazio
optimizam da će se trenutačno stanje, koje je ocijenio teškim,
prebroditi.
BRUXELLES
Ministri vanjskih poslova EU-a oštro su u ponedjeljak u Bruxellesu
osudili etnički motivirano nasilje na Kosovu, u kojem je prije
nekoliko dana poginulo tridesetak ljudi, a oko 600 ih je ranjeno.
"Vijeće najoštrije osuđuje svaki čin etnički motiviranog nasilja,
gubitak života i nanošenje materijalne štete te razaranje vjerske i
kulturne baštine, koja je zajedničko vlasništvo svih Europljana", kaže
se u nacrtu zaključaka o Zapadnom Balkanu, koje ministri vanjskih
poslova trebaju usvojiti na svom današnjem sastanku u Bruxellesu.
Vijeće također osuđuje napade na pripadnike KFOR-a i UNMIK-a te poziva
sve vođe, posebice vodstvo kosovskih Albanaca, da preuzmu odgovornost
za situaciju i da "riječima i djelima osiguraju prestanak nasilja i
prijetnji". Obje strane na Kosovu pozivaju se na suzdržavanje od
provokacija te ističe da ekstremističke snage ne mogu imati ulogu u
kreiranju budućnosti Kosova.
BEOGRAD
Ruski ministar za izvanredne situacije Sergej Šojgu u ponedjeljak
poslijepodne dolazi u posjet Beogradu i Podgorici, gdje će se sastati
s najvišim dužnosnicima državne zajednice i republika Srbije i Crne
Gore. Kako je priopćeno, Šojgu, koji stiže zajedno s ruskim
izaslanstvom, dolazi u Beograd i Podgoricu po nalogu ruskog
predsjednika Vladimira Putina. Kako je priopćeno, ruski ministar u
Beogradu će se najprije sastati sa srbijanskim premijerom Vojislavom
Koštunicom, a potom i s drugim dužnosnicima državne zajednice i
Srbije.
SARAJEVO
Džamija u selu Orahova kod Bosanske Gradiške u sjevernom dijelu Bosne
i Hercegovine oštećena je u noći između nedjelje i ponedjeljka kada su
neidentificirani napadači na nju najvjerojatnije bacili dvije ručne
granate, potvrdili su lokalni policijski izvori i banjalučki muftija
Mehmed Čamdžić. Orahova je mjesto iz kojega su tijekom rata protjerani
gotovo svi Bošnjaci a do danas ih se vratilo oko stotinu. Muftija
Čamdžić koji je tijekom dana obišao selo i bošnjačke povratnike
podsjetio je kako se napad na džamiju dogodio točno jedanaest godina
nakon što je ona tijekom rata uništena do temelja. U posljednjem
napadu na džamiju oštećeni su zidovi i krov a razbijeno je i nekoliko
prozora. Policija Republike Srpske provodi istragu o tom izgredu.
SARAJEVO
Predstavnici međunarodnih organizacija koje djeluju u Bosni i
Hercegovini oštro su tijekom vikenda kritizirali Hrvatsku demokratsku
zajednicu BiH (HDZ) zbog najava iz te stranke kako neće biti podržana
planirana reforma obrazovnog sustava zbog straha od mogućeg ukidanja
prava na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Ministar civilnih poslova
BiH Safet Halilović također je optužio HDZ prigovorivši mu da čini sve
ne bi li se segregacija uspostavila i u visokoškolskom obrazovanju. U
izjavi koju je u ponedjeljak objavilo sarajevsko "Oslobođenje"
Halilović je kazao kako predsjednik HDZ-a BiH Bariša Čolak želi
uspostavu etničkih sveučilišta u zemlji, što je potpuno protivno
europskim standardima. Pet HDZ-ovih ministra obrazovanja iz županija s
hrvatskom većinom krajem prošlog tjedna potpisali su deklaraciju kojom
su se pozvali na ustavno pravo svakog naroda na obrazovanje na
vlastitom jeziku i pravo na nacionalne škole, odbivši na taj način
prijedlog preustroja osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava u BiH.
Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, voditelj misije OESS-a Robert
Beecroft i predstavnica Vijeća Europe u BiH Sonia Moser-Starrach
objavili su zajedničko priopćenje u kojemu su osudili postupak
HDZ-ovih ministara upozorivši kako će pretvaranje pitanja
administrativnih i tehničkih reformi, odnosno objedinjavanja škola, u
politički i nacionalni problem štetiti izgledima BiH za ulazak u
Europu.
BEČ
Papa Ivan Pavao Drugi neće sudjelovati na hodočasništvu naroda koja bi
trebala proslaviti jedinstvo katolika srednje Europe od 21. do 23.
svibnja u Mariazellu, javlja u ponedjeljak agencija France Presse
pozivajući se na vjerske izvore u Beču. Svetog Oca će zamijeniti
talijanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano. Početkom ožujka
kardinal Christoph Schoenborn je izjavio da želi da Papa osobno dođe
"ako to Bog bude htio" na hodočasništvo na kojem će se okupiti 60.000
vjernika. Hodočasništvo u Mariazellu organiziraju biskupi osam zemlja
srednje Europe - Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske,
Poljske, Češke, Slovačke i Slovenije.
HELSINKI
Dva finska poslovna čovjeka ubijena su u ponedjeljak snajperskim
hicima u Bagdadu, objavilo je finsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Finska nacionalna televizija YLE objavila je da su njih dvojica
ubijena na putu u Ministarstvo za električnu energiju. U izvješću se
navodi da su dvojica Finaca bila dio izaslanstva Tehnološke industrije
te zemlje, kojemu je bio zadatak lobirati za dobivanje poslova u
Iraku.
LONDON
Britanska policija u ponedjeljak je pozvala građane da prijave osobe
koje im se čine sumnjivima i mogle bi biti teroristi, čime želi
spriječiti napad na London. Nakon terorističkih napada na Madrid šef
policije Sir John Stevens zatražio je i koordiniranje europskih
sigurnosnih postupaka, a u ponedjeljak je javnost zamolio da na
poseban telefonski broj prijavi svaku sumnjivu aktivnost. Stevens je
već rekao da je napad na London "neizbježan" i od ljudi zatražio da
prijave svaku ostavljenu torbu u vlakovima, kafićima i drugim javnim
mjestima.
BRUXELLES
Poljska je u ponedjeljak izrazila nadu da će UN odobriti mandat
mirovnim snagama u Iraku koji bi spriječio Španjolsku da povuče svoje
vojnike, kako je to najavila njezina nova socijalistička vlada. "Nadam
se da postoje izgledi za dobivanje novog mandata UN kad se uspostavi
nova iračka vlada, a to bi vjerojatno trebalo riješiti i probleme s
kojima se suočava nova španjolska vlada", rekao je poljski ministar
vanjskih poslova Wlodzmierz Cimoszewicz. Takva bi rezolucija VSUN bila
i preduvjet za snažnije sudjelovanje NATO-a u Iraku, dodao je. Poljska
bi u srpnju zapovjedništvo južnosredišnjeg sektora trebala prepustiti
upravo Španjolskoj, ali je več najavila kako je voljna produžiti svoju
nadležnost i ostati koliko treba, ali bez slanja novih vonika.
"Nastavit ćemo misiju u Iraku i ispunit ćemo svoje obveze... Namjera
nam je ostati tamo koliko god bude trebalo, glede sigurnosti iračkog
naroda", rekao je, ali i dodao kako "ne razmatramo mogućnost slanja
novih snaga u Irak".
MADRID
Španjolska policija uhitila je još četiri osobe u okviru istrage o
napadima u Madridu u kojima je 11. ožujka poginulo više od 200 ljudi,
priopćeno je u ponedjeljak iz sudskih izvora. Trojica osumnjičenih
uhićena su u madridskoj četvrti Lavapies, a četvrti u Getafeu, južnom
predgrađu Madrida, dodaje isti izvor, ne navodeći ni identitet ni
državljanstvo uhićenih. Državni radio je objavio da se radi o Arapima.
Četvorica osumnjičenih bi se u utorak ili srijedu trebala pojaviti
pred istražnim sucem Juanom del Olmom. Sveukupni broj ljudi koji se
nalaze u pritvoru zbog istrage o terorističkim napadima u Madridu
popeo se na 14. Među uhićenjima su sedmorica Marokanaca, dva Indijca i
jedan Španjolac.
xdj ydj
ZAGREB, 22. ožujka 2004.(Hina)