ZAGREB, 22. ožujka 2004. (Hina) - Mišljenja prometnih stručnjaka zanemaruju se prilikom izgradnje prometnica, a tehnološka dostignuća nedovoljno se koriste za poboljšanje sigurnosti u prometu, istaknuto je na međunarodnom savjetovanju
"Znanost i razvitak prometa" koje se održava sklopu Zagreb Auto Showa na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 22. ožujka 2004. (Hina) - Mišljenja prometnih stručnjaka
zanemaruju se prilikom izgradnje prometnica, a tehnološka dostignuća
nedovoljno se koriste za poboljšanje sigurnosti u prometu, istaknuto
je na međunarodnom savjetovanju "Znanost i razvitak prometa" koje se
održava sklopu Zagreb Auto Showa na Zagrebačkom velesajmu. #L#
Sudionici okruglog stola upozorili su na zaobilaženje prometnih
stručnjaka u planiranju i izgradnji prometnica. Kako je rečeno,
povećan stupanj motorizacije ne prate primjerena ulaganja u prometnu
infrastrukturu, a glas struke zanemaruje se čak i kad postoje službeno
verificirani dokumenti, kao što je Strategija prometnog razvitka
Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor.
Akademik Josip Božičević stoga predlaže uvođenje odgovornosti za
provedbu stožernih strategijskih dokumenata koji su doneseni uz pomoć
prometne struke, jer smatra da njihovo zamemarivanje dovodi do
deformacija i skupih promašaja u izgradnji prometnica.
Posebno je istaknut problem smanjenog financiranja infrastrukture
Hrvatskih željeznica. Stručnjaci upozoravaju da se bliži 2006. godina
kad će početi licitacija javnih pruga za dodjelu koncesija. Bez
ulaganja, čulo se na skupu, Hrvatske željeznice neće biti konkurentne
pa bi koncesije za važne željezničke pravce mogle pripasti drugim
prijevoznicima.
Govoreći o korištenju suvremenih tehnologija u prevencija prometnih
nesreća, Jurij Kolenc sa Prometnog fakulteta u Portorožu kaže kako se
većina njihovih analiza zasniva na policijskoj statistici, a izostaju
ekspertne tehničke analize koje omogućuje moderna oprema. Njegovo
mišljenje podupire i domaći stručnjak Ivo Jakovljević koji tvrdi da je
statistika o prometnim nesrećama puna pogrešaka. Kako je pojasnio, ona
se temelji na policijskoj evidenciji koju sudska vještačenja često
pobijaju i otkrivaju druge razloge udesa.
Po njegovim podacima, lani je na hrvatskim cestama poginula 701
osoba, dok ih je godinu ranije smrtno stradalo 627. Porast je
zabilježen, kaže Jakovljević, unatoč novim kilometrima autocesta koje
bi promet trebale učiniti sigurnijim, a najveći broj smrtno stradalih
je na gradskim prometnicama. Hrvatska je, napominje Jakovljević,
'debelo' prešla granicu smrtnosti na cestama koju Europska unija
smatra uobičajenom, a to je najviše osam osoba na 100 tisuća
stanovnika.
Tehnologija i sigurnost prometa bili su desetljećima zapostavljani u
obrazovanju prometnih stručnjaka, kaže akademik Josip Božičević, pa ne
čude crne statistike o broju poginulih i stradalih.
(Hina) xduk yds
(Hina) xduk yds