ZAGREB,19. ožujka(Hina) - Čelnici saborske oporbe danas su odbacili ideju predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa da bi trebalo mijenjati Ustavne odredbe o nadležnosti Predsjednika države i Vlade u sferi vanjske politike, a koje
po Šeksovu mišljenju sadrže generatore koji mogu dovesti do različitog razumijevanja vanjske politike.
ZAGREB,19. ožujka(Hina) - Čelnici saborske oporbe danas su odbacili
ideju predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa da bi trebalo
mijenjati Ustavne odredbe o nadležnosti Predsjednika države i Vlade u
sferi vanjske politike, a koje po Šeksovu mišljenju sadrže generatore
koji mogu dovesti do različitog razumijevanja vanjske politike. #L#
Takvu ideju koju je Šeks iznio u Interviewu za jedan dnevniku,
SDP-ovac Mato Arlović ocijenio je 'pucnjem u prazno', tvrdeći da se u
traženju izlaza kako obraniti šefa hrvatske diplomacije nakon izjava u
Izraelu, otvara drugo pitanje.
Kroz najavu promjene Ustava pokušava se 'priprijetiti' predsjedniku
države, jer je zbog spomenutih izjava, šefa diplomacije pozvao na
razgovor, istaknuo je Arlović.
Arlović napominje da vladajuća saborska većina nema dovoljnu
(dvotrećinsku) većinu za promjenu Ustava i naglašava da državne
institucije u provođenju vanjske politike trebaju surađivati, a ne se
međusobno isključivati.
Predsjednica HNS-a i potpredsjednica Sabora Vesna Pusić drži da su u
pogledu vanjske politike odnosni između Predsjednika i Vlade Ustavom
vrlo jasno definirani - oni su sukreatori te politike.
Naš problem u ovom slučaju nije što je čija nadležnost, već što se
jedinstvena vanjska politika nigdje ne kreira, kaže Pusić.
Mora se, navela je, napraviti neka vrsta koordinacije, za koju bi
bilo dobro da je sazove Predsjednik Republike, koja ne bi isključivala
Sabor, a na kojoj bi se raspravilo o temeljnim točkama hrvatske
vanjske politike.
HSP-ovac Miroslav Rožić ne vidi razloga za mijenjanje Ustava,
pogotovo u vezi s pitanjima nadležnosti u vanjskoj politici.
Pametnije bi bilo kada bi Vlada, posebice šef diplomacije, obzirnije
nastupali u izjavama u inozemstvu, drži Rožić.
Šef HSP-ova Kluba ne dijeli novinarsko mišljenje da se radi o dva
različita vida vođenja vanjske politike (Predsjednika i Vlade) i da
eskalira sukob između Pantovčaka i Markova trga.
Više se, kaže, radi o bitki za prevlast, tko će više formirati
vanjsku politiku.
"Ustav u sebi sadrži generatore koji mogu dovesti do različitog
razumijevanja vanjske politike", rekao je Šeks u intervjuu u današnjem
"Večernjem listu", odgovarajući na pitanje, postoji li nakon istupa
Miomira Žužula u Izraelu otvoreni sukob između Predsjednika Republike
i MVP-a i treba li mijenjati Ustav kako bi se bolje odredile odredbe o
provođenju vanjske politike.
Po čalanku 98. Ustava Predsjednik Republike i Vlada surađuju u
oblikovanju i provođenju vanjske politike, a prema članku 112. Vlada
vodi vanjsku politiku. Takav nejasan odnos dovodi do situacije da je
potrebno usklađivanje. Vlada i predsjednik države po tome bi se prije
svakog vanjsko-političkog poteza trebali usklađivati i dogovarati,
smatra Šeks i dodaje da je to neživotna situacija i za Predsjednika i
Vladu.
Naveo je da je više puta i pri donošenju zadnjih promjena Ustava
upozoravao da će takve ustavne odredbe u određenim situacijama
dovoditi do raskoraka između, primjerice, Predsjednika Republike i
Vlade u kreiranju i vođenju vanjske politike. Stoga bi, zaključio je,
bilo razumno da se promjenom Ustava precizno i jasno odredi uloga,
ovlasti i dužnosti Predsjednika i Vlade u sferi vanjske politike.
(Hina) xum ysšh
(Hina) xum ysšh