ZAGREB, 18. ožujka 2004. (Hina) - Postoje dobre naznake da bi se oko odštete koju od države traži obitelj ubijenog Milana Levara mogla postići nagodba, izjavio je danas odvjetnik obitelji Branko Šerić nakon prvog ročišta na
zagrebačkom Općinskom sudu u povodu tužbe kojom supruga i sin Milana Levara ukupno potražuju oko 750 tisuća kuna od države koju smatraju odgovornom jer nije ništa poduzela da spriječi Levarovo ubojstvo.
ZAGREB, 18. ožujka 2004. (Hina) - Postoje dobre naznake da bi se oko
odštete koju od države traži obitelj ubijenog Milana Levara mogla
postići nagodba, izjavio je danas odvjetnik obitelji Branko Šerić
nakon prvog ročišta na zagrebačkom Općinskom sudu u povodu tužbe kojom
supruga i sin Milana Levara ukupno potražuju oko 750 tisuća kuna od
države koju smatraju odgovornom jer nije ništa poduzela da spriječi
Levarovo ubojstvo.#L#
Šerić je novinarima potvrdio da su u tijeku pregovori oko nagodbe,
odnosno da država Vesni i Leonu Levaru isplati odštetu u visini od oko
750 tisuća kuna - 440 tisuća kuna zbog pretrpljenih duševnih boli
prouzročenih gubitkom supruga i oca te pretrpljenog straha, plus
mjesečna renta koju Leon Levar traži kao nadoknadu štete zbog
izgubljenog uzdržavanja i pomaganja od 2.500 kuna mjesečno.
Odštetni zahtjev temelji se na Zakonu o unutarnjm poslovima, odnosno
tvrdnji tužitelja (obitelji Levar) da je Haški sud u travnju 1998.
tražio od MUP-a da zaštiti Milana Levara, potencijalnog haškog
svjedoka ratnih zločina u Gospiću 1991., i njegovu obitelj, ali da to
nije učinjeno.
Šerić je istaknuo da obitelj Levar od države traži i odštetu po
Zakonu o šteti nastaloj uslijed terorističkih akata - po 350 tisuća
kuna svakome od tužitelja (Vesni i Leonu Levaru) plus mjesečna renta,
a na temelju tvrdnje da je Milan Levar poginuo od podmetnute
eksplozivne naprave krajem kolovoza 2000. "uslijed akta nasilja i
terora koji je država bila dužna spriječiti".
Šerić je novinarima rekao da u pregovorima s Državnim odvjetništvom,
koje u sporu zastupa državu, neće pristati na odštetu manju od 440
tisuća kuna, napomenuvši da bi se nagodba odnosila na oba odštetna
zahtjeva.
Kako bi potkrijepio navode da je država preuzela odgovornost za
Levarovu zaštitu, Šerić je sudu priložio ispis s web stranice Ureda
Haškog tužiteljstva iz kolovoza 2000., na kojemu se kaže da je Haško
tužiteljstvo 1. travnja 1998. od hrvatske Vlade zatražilo da osigura
zaštitu Levara kao potencijalnog haškog svjedoka, te da je Vlada 15.
travnja potvrdila da će tu odgovornost prihvatiti.
Budući da se taj ispis ne može koristiti kao sudski dokaz, predložio
je da se o tome na sudu očituje glavna haška tružiteljica Carla del
Ponte ili osoba koju ona ovlasti.
Sutkinja Neri Radas Habazin odlučila je da sud od Ličko-senjske
Policijske uprave zatraži očitovanje je li od Haškog suda dobiven
zahtjev za zaštitu svjedoka Levara, te da se Vlada, odnosno njezino
tijelo nadležno za suradnju s Haškim sudom, očituje o tome je li Haški
sud od nje tražio da osigura Levarovu zaštitu i jesu li u tom smislu
poduzete neke mjere. Odbila je zahtjev Državnog odvjetništva da se
zagrebački Općinski sud proglasi mjesno nenadležnim u sporu, a
nadležnost prenese na gospićki sud.
Iduće ročište sutkinja će sazvati pismenim putem nakon pribavljanja
navedenih dokumenata.
Nakon ročišta, Vesna Levar novinarima je kazala da je zadovoljna
početkom procesa za nadoknadu štete.
Na novinarski upit proživljava li još strahove zbog ubojstva supruga
odgovorila je da su danas strahovi manji, ali da su ona i sin dugo
nakon ubojstva bili svakodnevno izloženi prijetnjama smrću.
(Hina) xtr ysšh
(Hina) xtr ysšh