VINKOVCI, 16. ožujka 2004. (Hina) - U povodu 90. obljetnice od smrti hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima večeras je priređena književna večer, na kojoj je o Matošu i njegovu
značenju govorio akademik Dubravko Jelčić.
VINKOVCI, 16. ožujka 2004. (Hina) - U povodu 90. obljetnice od smrti
hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša u Gradskoj knjižnici i
čitaonici u Vinkovcima večeras je priređena književna večer, na kojoj
je o Matošu i njegovu značenju govorio akademik Dubravko Jelčić. #L#
"Obilježavanje 90. obljetnice Matoševe smrti prigoda je da pokušamo
pronaći nekoga drugog Matoša od onoga o kojemu često govorimo", rekao
je Jelčić, ustvrdivši kako pokraj "Matoša tradicionalista postoji i
Matoš vizionar".
"Matoš je vizionar jednako kao i Ante Starčević, koji je u svom prvom
govoru u Hrvatskom saboru rekao kako 'ni jedan narod ne može bez
drugih naroda opstati, pa tako svako selo može neovisna država biti'",
rekao je Jelčić. Dodao je kako je, slijedeći tu Starčevićevu misao,
Matoš govorio "kako je pred Europom potreba gospodarskog ujedinjenja,
a jasno je da će gospodarsko jedinstvo utjecati na europsko političko
jedinstvo".
Po Jelčićevim riječima Antun Gustav Matoš pri tomu je predvidio kako
će biti i ljudi koji se neće najbolje snalaziti u vrtlogu tih novih
događaja" i govorit će kako je potrebno biti Europljanin, ne
nacionalno opredijeljen čovjek". Matoš je tu bio dalekovidniji od
današnjih naših mislilaca, ocijenio je akademik Dubravko Jelčić,
rekavši kako je Matoš zastupao ideju da ne može biti dobar Europljanin
onaj koji nije svjestan svoga nacionalnog bića.
"Približavajući se Europi, Hrvatska mora biti svjesna da ulaskom u
Europsku uniju ne gubi sebe, nego u globalizirani svijet unosi
vlastitu svijest i kulturno bogatstvo", poručio je akademik Dubrovko
Jelčić.
Antun Gustav Matoš (13. lipnja 1873., Tovarnik, - 17. ožujka 1914.,
Zagreb), pjesnik, novelist, putopisac, kritičar, feljtonist i
polemičar, svojim je književnim djelovanjem postao stožernom osobom
hrvatske moderne. U književnost je ušao 1892. pripovijetkom "Moć
savjesti". Za života je objavio desetak knjiga i knjižica, od kojih su
neke poslije posebno tiskane. Matoševo stvaralaštvo objavljeno je u
izdanju "Sabrana djela A.G. Matoša", Zagreb 1973.
(Hina) xždra yvkn
(Hina) xždra yvkn