LONDON, 16. ožujka 2004. (Hina/dpa) - Engleski je sve niže na ljestvici svjetskih jezika: za 50 godina mogli bi ga preskočiti arapski i dva srodna jezika koji se govore u Indiji - hindski i urdski, piše znanstvenik David Graddol u
časopisu Science.
LONDON, 16. ožujka 2004. (Hina/dpa) - Engleski je sve niže na
ljestvici svjetskih jezika: za 50 godina mogli bi ga preskočiti
arapski i dva srodna jezika koji se govore u Indiji - hindski i
urdski, piše znanstvenik David Graddol u časopisu Science.#L#
Prije devet godina engleski je po broju izvornih govornika bio drugi
jezik nakon kineskog. Kineski je, prema procjenama, 1995. godine
govorila 1,1 milijarda ljudi, a engleski 372 milijuna.
Međutim, do 2050. godine slika bi se mogla znatno promijeniti, tvrdi
Graddol.
Za mladu generaciju u dobi od 15. do 24. godine engleski će pasti na
četvrto mjesto svjetskih jezika. Kineski će i dalje dominirati, a
govorit će ga 166 milijuna izvornih govornika u dobi od 15. do 24.
godine života. No, sljedeći najpopularniji jezici bit će hindski i
urdski koje će govoriti 73,7 milijuna mladih govornika te arapski
(72,2 milijuna).
Broj izvornih govornika engleskog jezika u dobi od 15. do 24. godine
iznosit će 65 milijuna, a porasti bi mogao broj izvornih govornika
ostalih jezika koji "nisu ni blizu vrha", tvrdi Graddol.
"Svjetsko stanovništvo raslo je vrlo brzo u 20. stoljeću, ali najveći
je porast zabilježen u manje razvijenim zemljama", pojasnio je Graddol
ovaj fenomen.
"Taj trend iz desetljeća u desetljeće mijenja globalnu ligu jezika
utemeljenu na broju izvornih govornika", dodao je.
"Prvih deset jezika iz 20. stoljeća neće se zadržati na tim mjestima
2050. godine". Naime, porast stanovništva kojemu je engleski prvi
jezik najvjerojatnije će pasti s prosječnih devet posto iz sredine 20.
stoljeća na oko pet posto do sredine 21. stoljeća.
Graddol previđa da će u budućnosti više ljudi govoriti nekoliko
jezika od kojih će jedan biti engleski. Kretanje prema višejezičnosti
može se vidjeti u povećanoj uporabi španjolskog u SAD-u, kao i među
velikim brojem Europljana koji osim materinskog jezika govore i
engleski. U Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj gotovo 80 posto
stanovništva tvrdi da tečno govori engleski. No, ljudi koji rade u
nekim azijskim državama gledaju dalje od engleskog jezika.
"U sljedećem desetljeću oni će morati naučiti mandarinski", kazao je
Graddol. "Jednojezični govornici engleskog teško će se uklapati u
višejezično društvo", dodao je.
Mnogi jezici koji nemaju velik broj govornika mogli bi biti osuđeni
na nestanak, dodao je. Trenutačno se u svijetu govori oko 6.000
jezika, ali oko 90 posto njih moglo bi nestati u ovom stoljeću.
Ali, dok budu nestajali neki ruralni jezici pojavljivat će se novi,
urbani, upozorio je Graddol. "Jezici se miješaju i mijenjaju u
gradovima", rekao je. "A gradska područja vrlo brzo se šire i pogodan
su teren za razvoj novih hibridnih jezika." Istodobno će gradovi
budućnosti omogućiti preživljavanje imigrantskih jezika koji se govore
u blisko povezanim zajednicama etničkih manjina.
Tvrdnja da će engleski postati "svjetski jezik" više ne vrijedi,
rekao je Graddol. "Ipak, engleski će odigrati veliku ulogu u
oblikovanju novoga svjetskog lingvističkog poretka, ali njegov utjecaj
bit će u stvaranju novih generacija dvojezičnih i višejezičnih
govornika u cijelom svijetu."
(Hina) xbis ydgk
(Hina) xbis ydgk