SKV: HRVATSKA U 4,30 SATA

ZAGREB, 14. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja iz Hrvatske do 4,30 sata: #L# VUKOVAR - U Vukovaru se danas nastavlja jučer započeti dvodnevni seminar za novinare o izvještavanju o sudskim postupcima za ratne zločine, koji se vode na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju i domaćim sudovima. Profesor sa zagrebačkom Pravnog fakulteta dr. Ivo Josipović, sudjelujući jučer na seminaru, naglasio je da "način na koji su formulirane haške optužnice protiv umirovljenih hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača iritira dio hrvatske javnosti". Istaknuo je da treba učiniti sve što je pravno moguće da se pokaže kako iznesene tvrdnje nisu točne, tj. da Haaškom sudu treba ponuditi odgovarajuće dokaze i viđenje koje vojno-redarstvenu akciju "Oluja" afirmira kao oslobodilačku akciju. "Tužiteljstvu je nužno ponuditi mogućnost pristupa svim dokazima koji će pokazati da stanje nije onakvo kako je tužiteljica u optužnici mislila", naglasio je prof. Josipović. Na seminaru u Vukovaru sudjeluju novinari lokalnih redakcija s ratom stradalih područja, a organizator je Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara u suradnji s Uredom Outreach programa Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Zagrebu. Predsjednik Centra za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara Ljubomir Mikić naglasio je kako organizator nije želio da se "kroz seminar promovira ili govori protiv Haaškog suda, nego da se prema Haagu postavimo kao prema realnosti". Komentirajući pak suočavanje stanovnika Srbije s ratnim zločinima koji su počinili njihovi sunarodnjaci, glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije, Bruno Vekarić, rekao je kako, po nekim istraživanjima, od 35 do 40 posto građana Srbije misli da je suđenje za zločine na Ovčari, koje je 9. ožujka počelo u Beogradu, urota protiv Srbije i srpskog naroda. "To je možda prvo realno i stvarno suđenje za ratne zločine u Srbiji", ocijenio je Vekarić i dodao da je ono istodobno i provjera za srbijansko Tužiteljstvo i općenito pravosuđe o mogućnostima pravednog i neovisnog suđenja na domaćem sudstvu. "Na nama je da odlučimo hoćemo li se suočiti s događajima početkom 90-ih i suditi zločincima, ili ćemo ih prepustiti budućim naraštajima koji s njima nemaju nikakve veze", istaknuo je glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić. Dodao je da će suđenje za ratne zločine na domaćim sudovima nužno rezultirati "otrežnjenjem građana Srbije". Naglasio je da optužnica za zločine na Ovčari nije koncipirana kao optužnica za zapovjednu odgovornost, nego se sudi neposrednim počiniteljima. Postupak za zapovjednu odgovornost već se vodi u Haagu protiv Šljivančanina, Mrkšića i Radića, rekao je Vekarić. Suradnju Srbije i Hrvatske na procesuiranju ratnih zločina ocijenio je dobrom, ističući da je ona u okvirima međunarodne pravne pomoći. ZAGREB - Pod geslom "Obnovimo gospodarstvo" Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) održala je jučer u Zagrebu 10. konferenciju na kojoj je bilo riječi o obnovi gospodarstva na područjima povratka i na kojoj je od Vlade zatražila zakonom definirane poticajne mjere za obnovu. Na izbornom dijelu konferencije za predsjednika je ponovno izabran Josip Kompanović. Zajednica povratnika Hrvatske prihvatila je zaključke kojima traži da se uskoro donese zakon o područjima posebnoga državnog interesa i poticaje za obnovu gospodarstva na tim područjima. Kompanović je naglasio da se mora donijeti novi zakon koji bi sadržavao poticajne mjere i olakšice kao preduvjet za ulaganje svježeg kapitala u ta područja. Višegodišnja iskustva pokazuju da izravna državna ulaganja u bivše kombinate ili druge velike sustave ne daju posebne rezultate. U tom segmentu jedino je moguće restrukturiranje i privatizacija jer će u suprotnom ta društva postati kočnicom i stalnim izvorom socijalnog nezadovoljstva, istaknuo je. Predsjednik ZPH dodao je kako se treba okrenuti malom i srednjem poduzetništvu, ocjenjujući da je to moguće učiniti bez posebnih intervencija središnje državne blagajne. Pokroviteljica konferencije, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor rekla je da je izradba novog zakona o područjima posebnoga državnog interesa, jedan od Vladinih prioriteta. Taj bi zakon, rekla je, trebao biti donesen još ove godine. Međuresorna radna skupina Vlade, koja bi trebala načiniti nacrt tog zakona, već je počela raditi, rekla je Jadranka Kosor i pozvala ZPH da sudjeluje u izradi novog zakona. ZAGREB - Hrvatski Jadran najčistije je more u Mediteranu, i čistiji je nego proteklih godina, izvijestio je jučer na turističkoj burzi ITB u Berlinu potpredsjednik za turizam njemačkog Autokluba ADAC, Max Stich, iznoseći podatke za 2003. godinu. U 800 mjerenja od 1. svibnja do 31. kolovoza 2003., na hrvatskoj obali nije zabilježena ni jedna crvena točka, navodi se u novoobjavljenom ADAC-ovom mjesečniku, u članku "More čistije nego ikad", prenosi današnji "Večernji list". ADAC-ov potpredsjednik za turizam, Max Stich, je također s direktorom Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Nikom Bulićem, potpisao ugovor o nadzoru čistoće mora na hrvatskom dijelu Jadrana i tijekom ove godine. Na sastanku predstavnika njemačkoga Autokluba i HTZ-a u Berlinu razgovaralo se i o tome da bi ADAC promociju Hrvatske mogao poduprijeti i informacijama o gradnji autocesta. Te bi se informacije uskoro trebale naći na ADAC-ovim internetskim stranicama, a, uoči završetka novih 200 kilometara hrvatskih autocesta, i u ADAC-ovu mjesečniku. Mjesečnik njemačkog Autokluba ADAC ima 12-milijunsku nakladu. "Nijemcima je sve važnije da vrijeme od polaska na odmor do dolaska na turističko odredište, bude što kraće. Vjerujem da bi nove dionice autocesta Hrvatskoj mogle donijeti i više njemačkih gostiju", kazao je Stich. Procjenjuje se da je oko 90 posto, od 1,5 milijuna njemačkih gostiju koji su lani posjetili Hrvatsku, doputovali cestama. Uz pohvale lani sagrađenim dionicama autocestama, mnogi njemački gosti koji su ljetovali u Hrvatskoj, potužili su se na cijene. No, ne zato što su bile više nego 2002. godine, nego zato što su, uz višu cijenu, dobili nepromijenjenu razinu usluge, čulo se na berlinskoj turističkoj burzi ITB. Inače, na ovogodišnjem ITB-u u Berlino, bilo je do sada najviše izlagača, više od 10.000. ZAGREB - Podjelom nagrada sinoć su u Studentskom centru u Zagrebu završeni 13. Dani hrvatskog filma, koji su, po riječima organizatora, do sada privukli najveći broj publike. Veliku nagradu žirija Dana hrvatskog filma dobio je dokumentarni film "Uvozne vrane", redatelja i scenariste Gorana Devića, studenta 3. godine na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (ADU). Goran Dević dobio je i nagradu za najbolju režiju i scenarij, za dokumentarac "Uvozne vrane". Nagradu žirija Dana hrvatskog filma za najbolju kameru dobio je Boris Poljak u dokumentarnom filmu "La Strada", redatelja Damira Čučića. Nagrada za najbolju glazbu Dana hrvatskog filma dodijeljena je ansamblu "Cinkuši", za glazbu u animiranom filmu "Ciganjska", redatelja Marka Meštrovića i Davora Međurečana. Isti je film dobio i nagradu za najbolju montažu. Nagradu Dana hrvatskog filma u kategoriji najboljeg debitanta dobila je Marija Prusina za eksperimentalni film "Uterus". Za najboljeg producenta nagrađen je Factum, za produkciju filmova "Peščenopolis" i "Sve o Evi". Nagrade "Oktavijan", koje dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara (HDFK), dobili su sljedeći autori: za srednjometražni igrani film redatelj Robert Orhel za film "Leti, leti" scenaristice Koraljke Meštrović; za kratkometraži igrani film "Oktavijana" je dobila redateljica Ida Tomić za film "Radio i ja", rađen prema scenariju Tanje Kirhmajer, a "Oktavijana" za dugometražni dokumentarni film dobio je redatelj i scenarist Igor Mirković za film "Sretno dijete". Nagradu HDFK-a "Oktavijan" za kratkometražni dokumentarni film također je dobio redatelj i scenarist Goran Dević za film "Uvozne vrane". "Oktavijan" za animirani film pripao je filmu "Ciganjska", redatelja i scenariste Marka Meštrovića i Davora Međurečana. Nagrada "Oktavijan" za eksperimentalni film ravnopravno je dodijeljena Ivanu Ladislavu Galeti za film "Endart" i Mariji Prusini za film "Uterus". "Oktavijana" za glazbene spotove dobila je Mara Pogibejčić - te glazbene skupine ENI i LET 3, redatelja i scenariste Radislava Jovanova Gonze. "Oktavijana" za namjenski film dobio je redatelj Bruno Anžović za reklamni film "Karlovačko pivo/Milijunaš". Nagradu Dana hrvatskog filma "Zlatna uljanica", za promicanje etičkih vrijednosti na filmu, koju dodijeljuje tjednik "Glas Koncila", dobio je redatelj, scenarist i animator Davor Međurečan za film "Kyrie Eleison". Nagradu "Kodak" za najbolji snimateljski rad dobio je Boris Poljak, za kameru u filmu "La Strada", redatelja Damira Čučića. Nagradu "Jelena Rajković" Hrvatskog društva filmskih redatelja, za redatelja do 30 godina starosti, dobila je Marija Prusina za film "Uterus". Zatvarajući 13. dane hrvatskog filma, ravnatelj Luka Smola najavio je da će se projekcija svih nagrađenih filmova održati u petak, 19. ožujka, u Multimedijalnoj dvorani Studentskog centra. NAŠICE - Sekcija sv. Bernarda Planinarskog društva "Krndija" iz Našica organizirala je jučer 10. našički križni put u suradnji s Franjevačkim samostanom sv. Antuna Padovanskog, Franjevačkim svjetovnim redom, velikim i malim crkvenim zborom i Framom. Ove se godine križni put održao pod motom "Krist - nada Europe", obuhvatio je 14 postaja u naseljima našičkog kraja, a bio je dug oko 25 kilometara. Na križnom putu okupilo se oko 1500 sudionika, među kojima je i ministar obrane Berislav Rončević. Vjernicima i planinarima našičke i susjednih župa pridružili su se i gosti iz Zadra, Zagreba, Međimurja, Pleternice, Osijeka i ostalih mjesta. Našički križni put završio je sinoć u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama euharistijskim slavljem. (Hina) xsp ysp