VATIKAN-PAPA-Politika-Religija/vjerovanje-Vjerske zajednice IVAN PAVAO II, BORBENI PAPA U SVIJETU PREPUNOM MIJENA VATIKAN, 10. ožujka 2004. (Hina/AFP) - Ivan Pavao II., čiji pontifikat u nedjelju postaje treći najduži u povijesti,
upravljao je Katoličkom crkvom više od četvrt stoljeća, tijekom kojih je svjedočio mnogim promjenama.
VATIKAN, 10. ožujka 2004. (Hina/AFP) - Ivan Pavao II., čiji pontifikat
u nedjelju postaje treći najduži u povijesti, upravljao je Katoličkom
crkvom više od četvrt stoljeća, tijekom kojih je svjedočio mnogim
promjenama.#L#
Najduži pontifikat imao je sam sveti Petar - od 30. do 64. godine
(ili 67., ovisno o izvoru) , a jedini preostali Papa koji je duže
predvodio Katoličku crkvu bio je Pio IX, izabran 21. lipnja 1846.,
umro 2. veljače 1878.
Ivan Pavao II. u nedjelju će s mjesta trećeg najdužeg papinstva
istisnuti Leona (Lava) XIII, koji će, međutim, ostati najstariji Papa
svih vremena, jer je 1878. umro u dobi od 93 godine.
Prvi Papa iz nekog slavenskog naroda na Petrovu tronu, na kojem su se
protekla četiri i pol stoljeća izmjenjivali samo Talijani, Ivan Pavao
II. revolucionirao je svoju dužnost tako što ju je ispolitizirao.
Također ju je učinio mnogo vidljivijom i medijski zastupljenijom
zahvaljujući osobnoj karizmi pomoću koje je galvanizirao mase svijeta,
osobito na svoja 102 puta u inozemstvo tijekom kojih je posjetio 129
zemalja.
Na samom početku svojeg pontifikata, a za Papu je izabran 16.
listopada 1978., Karol Woytila je lansirao svoj poznati slogan - "Ne
bojte se", a potom je, snagom svoje riječi i moralnim autoritetom,
pridonio evolucijskom zaokretu koji će završiti padom Berlinskog zida
i komunizma, najveće prijetnje Crkvi dotad.
Dvadeset pet godina poslije toga promijenila se prijetnja, ali ne i
Papa. Iako slab zbog poodmakle dobi i bolesti, Ivan Pavao II ponovno
se upustio u borbu, pokušavajući spriječiti američki rat u Iraku.
Apsolutni zagovornik mira "po svaku cijenu" želio je izbjeći
"dramatičan sukob kultura i osobito vjera", kršćanstva i islama, što
je početkom novog tisućljeća postala najveća prijetnja svijetu.
Ivan Pavao II je u cijelom pontifikatu neumorno promicao međuvjerski
dijalog, u Assisiju je poticao velike skupove predstavnika najvećih
svjetskih religija, a ostat će zapamćen kao prvi Papa koji je prešao
ulazni prag jedne sinagoge ili džamije.
Također je imao hrabrosti ispričati se za greške Katoličke crkve, od
križarskih ratova do odnosa prema židovima.
No taj Papa, koji nije uspio zaustaviti tendenciju smanjivanja
dolazaka u crkvu, isto tako je zadržao vrlo konzervativno stajalište u
pitanjima spolnog morala i svećeničkog celibata. ocjenjuje France
presse. Takva stajališta, kao i apsolutno odbijanje prezervativa u
svijetu izloženom golemoj opasnosti od AIDS-a, priskrbila su mu
žestoke kritike, a disidentski švicarski teolog Hans Kung čak je
ustvrdio da je "ovaj pontifikat, unatoč nekim pozitivnim aspektima,
bio katastrofa za Katoličku crkvu".
No unatoč dobi od 84 godine, Parkinsonovoj bolesti i posljedicama
atentata koji je preživio 1981., uporni poljski Papa izaziva divljenje
odlučnošću da nastavi svoju misiju do "posljednjeg daha", kako je to i
sam ustvrdio u listopadu, prigodom proslave 25. obljetnice
pontifikata.
(Hina) xdam ysb
(Hina) xdam ysb