ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Rusija izlazi u nedjelju na svoje treće predsjedničke izbore od pada komunizma na kojima će gotovo sigurno u prvom krugu pobijediti aktualni predsjednik Vladimir Putin koji uživa potporu skoro 80 posto
biračkog tijela i nema ozbiljnog protukandidata.
ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Rusija izlazi u nedjelju na svoje
treće predsjedničke izbore od pada komunizma na kojima će gotovo
sigurno u prvom krugu pobijediti aktualni predsjednik Vladimir Putin
koji uživa potporu skoro 80 posto biračkog tijela i nema ozbiljnog
protukandidata.#L#
Njegovi su protukandidati svjesni da nemaju izgleda. Prema
posljednjem ispitivanju javnog mišljenja, koje je proveo institut
Levada, Putin ima potporu 80 posto birača, komunist Nikolaj Haritonov
5 posto, liberalka Irina Hakamada dva posto, nacionalist Sergej
Glazjev četiri, a bivši boksač Oleg Mališkin i predsjedavajući Gornjeg
doma parlamenta Sergej Mironov jedan posto.
Smatra se da je Komunistička stranka izabrala Haritonova (55), za
svog kandidata kako bi poštedjela sramote svog čelnika Genadija
Zjuganova koji je već dva puta bio gubitnik na predsjedničkim
izborima.
Iza Irine Hakamade (48), jedine predstavnice liberala, teško
poraženih na nedavnim parlamentarnim izborima, ne stoji niti jedna
stranka. Kći japanskog komunista optužuje Putina za autoritarnost.
Glazjev (43), je također neovisni kandidat, nakon što ga je njegova
ljevičarska stranka Domovina napustila i uklonila ga s dužnosti
čelnika stranke te dala potporu Putinu. Taj bivši ekonomski savjetnik
komunista vješt je orator čije su kritike bogatih magnata naišle na
dobar odaziv među siromašnijim biračima.
Mališkin (52), bivši boksač, kandidat je ultrancionalitičkih
Liberalnih demokrata Vladimira Žirinovskog.
Što se tiče Mironova (51), također neovisnog kandidata, on je odan
Putinu i smatra svoju kampanju načinom pružanja potpore predsjedniku.
Ivan Ribkin, bivši predsjednik parlamenta, povukao je svoju
kandidaturu nakon što je prošlog mjeseca izazvao pažnju javnosti i
šokirao rusku političku scenu svojim iznenadnim nestankom. Pojavio se
nakon četiri dana u glavnom gradu Ukrajine Kijevu.
Prva verzija njegove priče o nestanku bila je da je posjetio
prijatelje u Kijevu, a poslije je govorio da je bio otet.
Izborna kampanja počela je 12. veljače u teškom ozračju nakon
samoubilačkog napada u moskovskom metrou. Putin je odbio sudjelovati u
televizijskim raspravama, ali je televizija koju kontrolira Kremlj
pratila svaki njegov korak.
To je razbjesnilo neke od protukanidata koji su rekli da njegova
dominacija u medijima podsjeća na vremena bivšeg Sovjetskog Saveza.
Njegov govor, u kojem je iznio svoj program, prenijela je državna
televizija Rosija, a zatim ga je opetovano emitirala tijekom cijelog
dana. Međutim, dužnosnici izbornog povjerenstva odbacili su prigovore
kandidata.
Putinovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu može omesti samo apatija
birača budući da na birališta mora izaći 50 posto biračkog tijela kako
bi izbori bili valjani. Stoga neki analitičari drže da je Putin
povukao iznenađujući potez i smijenio cijelu vladu na čelu s
premijerom Mihailom Kasjanovom 24. veljače kako bi probudio birače i
izazvao njihov veći interes.
Putin je tu svoju odluku nazvao određivanjem političkog smjera kojim
će se ići nakon izbora. On je u prošlosti često kritizirao
Kasjanovljev rad prigovarajući mu presporu provedbu reformi i
odgovornost za slab gospodarski rast. Smijenjeni premijer navodno je
bio blizak Putinovom prethodniku Borisu Jeljcinu.
Ruski su mediji nakon toga objavili da je Putin time pokazao da želi
raskrstiti s epohom Borisa Jeljcina i da predstojeći izbori nisu ništa
drugo nego puka formalnost te da je njegov drugi mandat već započeo.
Imenovanjem svog kandidata za premijera ruski je predsjednik ponovno
iznenadio budući da slabo poznati političar, ruski predstavnik pri EU
i šef ukinute porezne policije, Mihail Fradkov nije spominjan niti u
jednom nagađanju o mogućem novom premijeru.
Dok je Fradkov više tehnokrat nego inovator, sastav nove vlade, u
kojima se ističu ministar financija Aleksej Kudrin, ministar
gospodarstva German Gref i potpredsjednik vlade Aleksander Žukov,
obećava da će vlada ići u smjeru gospodarskih reformi u drugom,
očekivanom Putinovom mandatu, što su pozdravili tržišni analitičari.
Čini se, kako se računa, da će ovaj pozitivan signal poslan
investitorima, odagnati moguće zapadne kritike zbog neravnopravne
predsjedničke utrke u kojoj se Putin okoristio svime što mu daje
položaj predsjednika kao i kontrolom koju ima Kremlj nad medijima kako
bi osigurao pobjedu.
(Hina) xkga yrt
(Hina) xkga yrt