SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 6. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 21 sat.#L# BUKUREŠT Hrvatska je u Rumunjskoj tražila i dobila potporu za približavanje euroatlantskim integacijama, rekao je u subotu u Bukureštu hrvatski premijer Ivo Sanader nakon susreta s rumunjskim predsjednikom Ionom IIiescuom, ocjenivši ujedno dvodnevni posjet Rumunjskoj "vrlo uspješnim". Pozitivna ocjena Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU "blagotvorno bi djelovala na cijelu regiju", s čime su suglasni i rumunjski partneri, rekao je Sanader. I Hrvatska i Rumunjska "graniče s nestabilnom regijom", naglasio je Sanader, i "obje moraju pridonijeti nastojanjima međunarodne zajednice da se postigne trajna politička stabilnost, za što je potrebna jasna proeuropska perspektiva ove regije". "Bitno je da Rumunjska i Bugarska ne shvate hrvatske ambicije da uđe u EU do 2007. godine kao nekakvu kočnicu", rekao je hrvatski premijer. Sa Sanaderom su u Rumunjskoj boravili i vodeći hrvatski gospodarstvenici koji su sudjelovali na Gospodarskom forumu o mogućnostima proširenja gospodarske suradnje. DEN HAAG/ZAGREB "Prijatelji suda" na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, zatražili su od Haškog suda da odbaci četiri i preispita još šest od 32 točke Miloševićeve optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, osporavajući da je oružani sukob u RH imao "međunarodni" karakter od upostave neovisnosti 8. listopada 1991., što tvrdi optužba, već da je takvim postao nakon međunarodnog priznanja zemlje 15. siječnja 1992. "Kod optužbi za teško kršenje Ženevskih konvencija tužiteljstvo mora dokazati da je oružani sukob bio međunarodni. Tvrdnje da je sukob bio međunarodni od 8. listopada '91. optužba nije dokazala", navodi se u podnesku kojim "prijatelji suda" (amici curiae), Steven Kay i Branislav Tapušković, traže odbacivanje onih točaka optužbe za koje smatraju da ih optužba nije dokazala. U podnesku, objavljenom u subotu na web stranici ICTY-a, "amicusi" iznose stajalište da je sukob u Hrvatskoj "postao međunarodni u jednom trenutku između 15. siječnja i 22. svibnja 1992". Prvi je datum priznanja Hrvatske od EZ a drugi primanja u UN. U zahtjevu koji su podnijeli u ime obrane, jer je Milošević zbog svojeg nepriznavanja suda to odbio učiniti, "amicusi" traže od raspravnog vijeća da utvrdi od kada se sukob u Hrvatskoj smatra "međunarodnim", ocjenujući kako je to od vitalnog interesa za suđenje i može voditi do odbacivanja nekih točaka optužnice. NAJAF Šijitski članovi Vijeća za upravu Iraka sastali su se u subotu s najvišim vjerskim šijitskim vođama kako bi postigli dogovor oko prijelaznog ustava, ključnom za prijenos vlasti na irački narod. Ustav, koji je usuglašen početkom tjedna, trebao je biti potpisan u petak, no svečanost je odgođena u posljednji trenutak zbog prigovora pet članova Vijeća iz redova te vjerske skupine. Izvori u Vijeći prenose da je glavni razlog odgode potpisivanja bila primjedba ajatolaha Ali al-Sistania, vrhovnog iračkog šijitskog čelnika. Članovi vijeća otišli su u subotu u Najaf, gdje živi Sistani, i razgovarali s njegovim sinom te ostalim vjerskim čelnicima. Nakon jednosatnog sastanka, predsjednik 25-članog Vijeća Bahr al-Uloum je rekao da su se približili dogovoru, no nije naveo pojedinosti. BANJA LUKA U Republici Srpskoj skoro više i nema Hrvata, a međunarodna zajednica pokušava stvoriti ozračje da je proces povratka prognanih i izbjeglih u BiH, odnosno u RS završen, iako ih je se vratilo manje od tri posto, neke su od teze iznesenih u subotu na okruglom stolu o održivom povratku Hrvata u srpski entitet. Predsjednik Zajednice prognanih Hrvata BiH Štefo Masatović ustvrdio je da u RS gotovo više i nema Hrvata, odnosno da ih je se jako malo vratilo. Supredsjedatelj Zastupničkog doma BiH Martin Raguž je istaknuo da "međunarodna zajednica nastoji stvoriti ozračje da je proces povratka prognanih i izbjeglih završen". "Nitko nema pravo vremenski ograničavati proces povratka", rekao je Raguž na skupu koji su organizirale Zajednica prognanih, izbjeglih i raseljenih Hrvata u BiH i Savez udruga Hrvata u BiH. CARACAS Najmanje 200 tisuća oporbenih pristaša u subotu je u Caracasu prosvjedovalo protiv nasilja posljednjih dana u kojem je poginulo osam osoba, te je ponovno zatražilo održavanje referenduma na kojem bi bio smijenjen predsjednik Hugo Chavez. Protivnici Chaveza okupili su se na više mjesta u gradu i krenuli prema središtu gdje je održan skup na kojem se ukazalo na "povrede ljudskih prava", tražilo oslobađanje "političkih zatočenika" i sazivanje referenduma. To je bila prvo veliko okupljanje oporbe nakon izbijanja sukoba u kojima je između 27. veljače i 4. ožujka u Caracasu poginulo najmanje 8 osoba, a više desetaka je ranjeno vatrenim oružjem. BEOGRAD Vlada Srbije razriješila je u subotu direktora sigurnosno informativne agencije (BIA) Mišu Miličevića i njegovog zamjenika Gorana Živaljevića, i za novog šefa BIA-e postavila Radu Bulatovića, priopćio je u subotu novoosnovani Ured za suradnju s medijima srbijanske vlade. Novi direktor BIA-e Bulatović bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost posljednjeg predsjednika SR Jugoslavije, sadašnjeg srbijanskog premijera Vojislava Koštunice, od listopada 2000. do veljače 2003. godine. Za vrijeme trajanja izvanrednog stanja, nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića 12. ožujka prošle godine, Bulatović je bio uhićen, a protiv njega je pokrenuta istraga za sudjelovanje u uroti protiv premijera. PARIZ Francuski predsjednik Jacques Chirac osudio je u subotu podmetanje vatre na dvije džamije u Francuskoj. U odvojenim napadima u južnom gradiću Annecy u petak su teško oštećeni džamija i muslimanski vjerski centar. "Predsjednik je šokiran napadima na džamiju i vjerski centar...i oštro osuđuje te grozne postupke", stoji u priopćenju Chiracova ureda. Francuska televizija prikazala je skupinu od oko 300 prosvjednika, koji su se okupili kod džamije u subotu, neki od njih strahujući da su napadi motivirani protumuslimanskim osjećajima. VARŠAVA Poljski premijer Leszek Miller bori se u nedjelju za politički opstanak, tražeći od svoje socijaldemokratske stranke da ostane na čelu vlade do općih izbora 2005. godine. Miller je prošloga mjeseca napustio mjesto predsjednika Demokratske lijeve alijanse (SLD) nakon dramatičnog pada popularnosti stranke. Na kongresu SLD-a u subotu bi se trebao izabrati novi stranački predsjednik. Miller se našao pod velikim pritiskom nakon što je javna potpora stranci u veljači pala na 12 posto s 42 posto na izborima 2001. godine, poglavito zbog skandala u koje su upleteni državni dužnosnici, reforme zdravstva i visoke nezaposlenosti. (Hina) xdv ydv